HITNE MJERE ZA SPAS ZEMLJE Ruski premijer Vladimir Putin zabrinuto sluša prijedloge mjera za spas ekonomije jednog od svojih najbližih suradnika, ministra Dimitrija KozakaRat Rusije s Gruzijom, 75-postotni pad cijene nafte i globalna ekonomska kriza doveli su ulagače do povlačenja 225 milijardi dolara iz ruskih dionica, obveznica i valuta samo u razdoblju od kolovoza 2008. do konca siječnja 2009. Ekonomski rast Rusije u 2009. biti će u granicama nula posto, dok se očekuje kako će inflacija dosegnuti 15 posto. Očekuje se da bi proračunski deficit trebao porasti do deset posto BDP-a. Broj nezaposlenih Rusa narastao je u veljači ove godine na 6 milijuna i 300 tisuća u usporedbi s 5 milijuna u studenome 2008. Rusija će do ljeta 2009. imati 8 milijuna nezaposlenih ili deset posto radno sposobnog stanovništva, što se smatra kritičnom razinom za izbijanje socijalnih nemira.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev nedavno je smijenio četiri guvernera u regijama u kojima bi zbog financijske krize mogli izbiti socijalni nemiri te je postavio novo vodstvo. Rusija je zadnjih godina imala prosječni gospodarski rast od 7 posto, ali su se stvari promijenile nagore kad je pala cijena nafte, zavladala globalna financijska kriza, a ulagači napustili Rusiju. Broj ruskih milijardera u godinu se dana prepolovio i sad ih je samo 49, a financijska kriza uništava bankare, građevinare i trgovce. Moskva planira golemo rezanje proračuna u pokušaju ograničavanja deficita, a ekonomiju pokušava ojačati velikim povećanjem javnog kreditiranja.

Ruske planove za promjenu ekonomske politike otkrio je nedavno Igor Šuvalov, pomoćnik Vladimira Putina. Izjavio je da je vlada namjerno odlučila dopustiti da u 2009. rast bruto društvenog proizvoda padne na nulu kako bi se stabilizirala ekonomija i održale rezerve u stranim valutama. Rusija namjerava investirati u osnaživanje bankarskog sektora, što će značiti pokrivanje "mogućih budućih gubitaka" i nadgledanje plana konsolidacije, koji će broj banaka smanjiti sa 1100 na 500. Ruski ministar financija Aleksej Kudrin za nedavnog je posjeta posjeta Londonu potvrdio da se država priprema uliti 40 milijardi dolara kapitala u banke pod uvjetom da novac bude usmjeren u stvarnu ekonomiju.
To bi slijedilo prošlogodišnji paket drugorazrednih kredita vrijedan 960 milijardi rublji. Šuvalov je jasno dao do znanja da će neke ključne industrijske kompanije i dalje imati prioritet, a među njima će najvažniji biti proizvođači oružja i vojne opreme, plinski monopolist Gazprom, proizvođači električne energije i državne željeznice.

Susjedne baltičke zemlje Litva, Latvija i Estonija suočene su s najvećim padom ekonomije od raspada Sovjetskog Saveza i ove godine imat će negativan rezultat gospodarskih aktivnosti. Analitičari Swedbanka navode da će bruto domaći proizvod (BDP) Latvije u ovoj godini pasti deset posto, Estonije sedam, a Litve šest posto. Litva će, kako se navodi, imati negativni ekonomski rast dva posto, Latvija tri, dok će estonska ekonomija biti u minusu jedan posto.
Kreditna kriza i snažan pad domaće potražnje povukli su Latviju i Estoniju u najdublju recesiju od svih članica Europske unije (EU), dok je Litva u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježila prvi pad BDP-a u posljednjih devet godina.

Premijer Latvije Ivars Godmanis i cjelokupna vlada podnijeli su prije dva tjedna ostavke zbog ekonomske krize u koju je upala ta baltička zemlja. Banke, posebno švedske, na području baltičkih repulika potaknule su "boom" i dovele do preusmjeravanja: izvoz i proizvodnja izgubili su na značaju, dok su spekulacije s nekretninama i brza potrošnja postali pogon gospodarstva. Skupi njemački automobili na kredite, lijepa odjeća, velike kuće. Latvijci su počeli živjeti na razini zapadnog gospodarstva, iako njihovo za to nije bilo spremno. Latvija je bila zemlja EU-a s najbržim rastom, a onda je gospodarstvo krahiralo, dogodio se slom tržišta nekretnina i zemlja je morala od Međunarodnoga monetarnog fonda i EU-a uzeti kredit od 7,5 milijarda eura koncem godine, koji ipak neće biti dostatan za spas latvijske ekonomije. Latvijska vlada je druga europska vlada, nakon islandske, koja je stradala zbog globalne ekonomske krize. Prema službenim statistikama proizvodnja je u Latviji pala za 11,3 posto, sektor trgovine na malo izgubio je 15,6 posto, a hotelski i ugostiteljski sektor čak 24,8 posto. U siječnju je nezaposlenost porasla na 8,3 posto u odnosu na 7 posto u prosincu, što govori o njenom rapidnom rastu. Švedska središnja banka prije desetak dana potpisala je sporazum o pomoći susjednoj Estoniji u formi kratkoročnog zajma vrijednog 10 milijardi švedskih kruna, odnosno 1,1 milijardu američkih dolara.

Taj je potez opisan kao "preventivni aranžman" pomoći središnjoj banci Estonije, Eesti Pank, u dobivanju pristupa kreditima. Drastičan pad cijena nekretnina obilježio je kraj prošle godine u zemljama diljem svijeta, izvijestio je Global Property Guide, internetski portal za praćenje svjetskog tržišta nekretnina. U samo osam zemalja, od njih 32, cijene su rasle, najpogođenija padom cijena bila je Europa, a u njoj Litva i Latvija.
U Latviji su cijene pale čak 37 posto, a više od 20 posto pale su i u Litvi. Istočnoeuropska gospodarstva sve su ranjivija na pritisak vlastite visoke inozemne zaduženosti i potencijalnog preslagivanja prioriteta među stranim bankama pri odobravanja kredita. Između baltičkih država i ostatka istočne Europe postoji vrlo jasna razlika kad je riječ o ekonomskoj krizi.

Prema analitičarima Erste banke, gospodarstva baltičkih država dijele zajednički "koktel" od tri rizična faktora koja su ih učinila posebno osjetljivima na krizu: dugotrajno gospodarsko "pregrijavanje", vezani tečajevi njihovih valuta, nepostojanje anticikličke monetarne politike te najviši iznos kratkoročnoga ALEKSEJ KUDRIN, ruski ministar financija, ubacit će 40 milijardi dolara u banke pod uvjetom da novac bude usmjeren u stvarnu ekonomijuvanjskog duga u njihovim ekonomijama. Struktura vanjskoga duga ipak mnogo je bolja u zemljama jugoistočne Europe izvan baltičkoga kruga. Postoje dostatne devizne rezerve za pokrivanje kratkoročnog vanjskog duga u cijelosti. Taj dug gotovo je upola manji od onoga u baltičkim zemljama, u postotku BDP-a. U zemljama Baltika, gdje su dosad ostvarivani izvanredni rezultati, gdje su zemlje imale najveći gospodarski rast među zemljama Unije, veći od 10 posto, već se osjećaju teške posljedice krize i pad ekonomskog rasta. Međutim, radi se o malim zemljama i malim ekonomijama, pa se kriza i manje osjeća, nego što je to slučaj s Bugarskom i Rumunjskom čija su gospodarstva zajedno pet do šest puta veća od baltičkih zemalja zajedno. Svih pet zemalja u proteklih nekoliko godina zabilježilo je veliku neujednačenost bilanca. Tako su Bugari imali deficit koji se povećao sa 16 na 21 posto bruto domaćeg proizvoda, dok saldo vanjske trgovine u Rumunjskoj trenutačno iznosi minus 14 posto.

Rumunjska je vlada izglasala plan koji predviđa premještaj 20 posto proračuna zemlje u financiranje velikih javnih ulaganja u infrastrukturu, odnosno transport, zdravstvo, obrazovanje te izgradnju cesta - što je glavni sektor koji će zajamčiti radna mjesta i osigurati određenu razinu gospodarskog rasta. Rumunjska je imala rekordan gospodarski rast dvije godine zaredom, no sad je nekoliko velikih multinacionalnih tvrtki objavilo planove o premještanju svojih tvornica iz Rumunjske, a bezbrojna mala i srednja poduzeća bankrotiraju.
Premda su isprva bile optimistične u odnosu na nezaposlenost, vlasti sada pažljivije pristupaju statistikama i strahuju da bi nezaposlenost u 2009. mogla dosegnuti 5,5 posto, za razliku od 4,5 posto koliko je iznosila u prosincu 2008. Socijalni nemiri prijete, a vlada koja je preuzela dužnost prije samo dva mjeseca sada se ograđuje od svojih izbornih obećanja o povećanjima plaća zbog straha da će ugroziti nesiguran državni proračun.

Njemačka je prošlog tjedna potvrdila da je Rumunjska u pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom radi osiguranja pomoći u uvjetima otežane likvidnosti zbog ovisnosti te istočnoeuropske zemlje o financiranju izvana u vrijeme globalne kreditne krize. Ako se ugovor sklopi, ta crnomorska zemlja s oko 22 milijuna stanovnika bit će treća članica Europske unije koja traži pomoć MMF-a jer se globalni nedostatak novca širi na istočnu Europu te pogađa gospodarstva koja su visokoovisna o financiranju iz inozemstva. Otkad se kriza u listopadu ubrzala, Rumunjska se iz najbrže rastućeg gospodarstva EU pretvorila u jedno od najranjivijih zbog velikog zaduženja i proračunskog deficita. Velik broj ekonomista smatra da se, bez međunarodne pomoći od nekoliko milijardi eura, na tom tržištu može dogoditi velika kriza plaćanja.