GORDAN JANDROKOVIĆ i Ministarstvo vanjskih poslova u nekoliko su navrata intervenirali kod slovenskih institucija zbog Hrvata koji su 1992. 'izbrisaniIzmeđu 25.000 izbrisanih građana Slovenije, koji su 1992. ostali bez prava na državljanstvo ili stalni boravak, otprilike 2700 dolaze iz Hrvatske. Posljednje informacije ukazuju na mogućnost da izbrisani - ili barem neki među njima - dobiju i odštetu za 17-godišnje kršenje njihovih prava, što je uspjelo Aleksandru Todoroviću kojem je sud u Ptuju dodijelio odštetu od 17.000 eura. Pretpostavlja se kako 12.000 ovih ljudi može računati na odštete, kao što tvrdi Matevž Krivic, vodeći slovenski pravnik koji već godinama zastupa izbrisane. Sasvim sigurno u ovu brojku ulazi i dio Hrvata, premda su podaci o identitetu izbrisanih tajni, osim u slučaju da sami žele izići u javnost.

Sve je počelo u veljači 1992. i proglašenja slovenske samostalnosti, kada je oko 25.000 osoba izgubilo status stalnih prebivalaca. Riječ je o ljudima iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije i Hrvatske, koji su godinama živjeli i radili u Sloveniji, ali nakon raspada Jugoslavije, nisu mogli ostvariti pravo na državljanstvo. Štoviše, velikoj većini oduzeta je mogućnost boravka, što podrazumijeva gubitak radnih i socijalnih prava. Ostali su, manje-više, bez svega, od posla do zdravstvenog osiguranja.

Pretpostavlja se da je približno 12 tisuća izbrisanih u međuvremenu napustilo Sloveniju, i sada žive u drugim zemljama ili su umrli. Među preostalima, nesumnjivo je najpoznatiji Aleksandar Todorović, koji je okupio skupinu izbrisanih, i započeo dugogodišnju borbu sa slovenskim vladama. Todorović je uspio sakupiti dokumente koji dokazuju da je godinama živio u Sloveniji, i 1996. podigao je tužbu protiv države.
U izjavi za Nacional, Krivic je rekao da brojni izbrisani mogu dobiti odštetu. "Sudovi tvrde da je već davno nastupila zastara, ali moj je stav sasvim drukčiji. To je pravno pitanje sada na reviziji pred Vrhovnim sudom, zatim idemo na Ustavni sud, a onda, ako će trebati u Strasbourg. No, nažalost pred sudovima će moći tražiti odštetu možda pet ili deset ljudi od svih tih tisuća, jer svi drugi nemaju ni volje ni živaca za desetogodišnje parničenje sa svemoćnom državom, a prije svega nemaju novac za plaćanje dobrih odvjetnika bez kojih su takve parnice unaprijed izgubljene", pojašnjava Krivic.
Hrvatska diplomacija također se uključila u rješavanje problema izbrisanih, ali isključivo na savjetodavnoj razini.
"Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ljubljani, te hrvatski konzulat u Mariboru pružali su od samog početka savjetodavnu pomoć u pogledu naknadnog stjecanja slovenskog državljanstva te reguliranja boravka u Republici Sloveniji svim građanima hrvatskog podrijetla iz skupine izbrisanih građana Slovenije koji su se obratili po tom pitanju. Savjetodavna pomoć koja im je pritom dana bila je vezana uz postupak koji se trebao provesti pred nadležnim institucijama Republike Slovenije, a također su bili upućivani na nevladine udruge koje se bave problematikom i ostvarivanjem prava izbrisanih građana Slovenije među kojima je i Društvo izbrisanih građana Slovenije.

Napominjemo, međutim, kako je bila riječ o tek nekoliko desetaka pojedinačnih zahtjeva za pomoć. Hrvatsko veleposlanstvo interveniralo je u pojedinim slučajevima kod nadležnih slovenskih institucija kako bi se unutar mogućih zakonskih okvira omogućilo naknadno stjecanje državljanstva i reguliranja boravka u Sloveniji za one građane hrvatskog podrijetla koji su ispunjavali zakonske uvjete", stoji u pismenom odgovoru Ministarstva vanjskih poslova.