Sretni ljudi šire dobro raspoloženjeZnate onu poznatu “s kim si, takav si”? Upravo na to svode se najnovija istraživanja koja su pokazala da naše raspoloženje ovisi o raspoloženju ljudi koji nas okružuju puno više nego što mislimo. Nije bez razloga najveća noćna mora svake majke u kakvo će joj društvo dijete upasti. Vjerovali ili ne, čak i formirani ljudi podložni su utjecaju okoline pa su tako pretilost, pušačke navike, alkoholizam, muzika i hrana koju volimo, politička stajališta, pa čak i sklonost samoubojstvu velikim dijelom uvjetovani društvom u kojem se krećemo.

Isto je i sa srećom!! Nicholas Christakis, sociolog s Harvard Medical School u Bostonu i njegov tim stručnjaka proveli su istraživanje u kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi, međusobnih prijatelja, rođaka, susjeda i kolega. Nakon pomnog praćenja navika i sklonosti ispitanika, otkrili su da su sretni ljudi bliski jedni drugima. No, iznenadjujuće je to da ne postoji neka nevidljiva gravitacija kojom se sretni ljudi privlače, već se sreća širi kroz socijalne kontakte poput virusa. Kako emocija može biti zarazna?? Znanstvenici su pokušali pronaći odgovor na ovo pitanje, no naravno teorija ima više. Dok neki smatraju da je je jedan od najvjerojatnijih načina kojim se emocije mogu prenositi empatija tj. suosjećanje, drugi smatraju da se odgovor krije u podsvjesnom oponašanju.

Svi znamo koliko je lako “pokupiti” nečji smijeh ili način govora, isto tako ljudi podsvjesno kopiraju izraze lica, držanje i govor tijela ljudi s kojima provode puno vremena. Određene oponašane mimike u nama proizvode neurološke reakcije koje potaknu doživljaj neke emocije. Poznati mistik Uri Geller, koji navodno snagom uma savija žlice, otkrio je učinkovitu metodu za instantno postizanje osjećaja sreće koja se bazira upravo na mimici lica.

“Nalazite li se u stresnoj situaciji, imate li tremu ili ste samo bezvoljni, sve što trebate napraviti je smiješiti se. Smiješite se od uha do uha nekoliko minuta i mišići smjeha u vašim obrzima poslati će poruku vašemu mozgu da ste sretni. Vrlo ubrzo taj neiskreni smješak postati će više nego iskren, a sreća će vas u potpunosti preplaviti, trema će se ublažiti, a stres ispariti.”, rekao je Uri Geller.

Tko sve ima moć na nas i koliko jaku? Svi znamo da jedna namrgođena osoba u društvu vrlo lako pokvari raspoloženje svima, isto kao što jedna osoba puna optimizma vrlo lako može vratiti osmjeh na vaša lica. No postoje dva kriterija prema kojima drugi imaju utjecaja na naše zivote: intenzitet kontakta i jačina odnosa. Što nam je netko bliskiji, to ćemo prema njemu gajiti više empatije te ćemo tako lakše „pokupiti“ njihovo emocionalno stanje.

No čini se da je širenje sreće dio kolektivne svijesti pa tako i prijatelj prijatelja našeg prijatelja kojeg možda nikada nismo upoznali na neposredan način utječe na naš životni stil i emocionalno stanje. „Nije nikakva novost da su ljudi koji imaju puno prijatelja sretniji, no ono što je u biti važno jest jesu li ti prijatelji sretni,“ kaže Nicholas Christakis, koji dodaje „Koliko si osjetljiv na nečju sreću ovisi o prirodi vašeg odnosa“. Prema tome, ako vaš dobar prijatelj koji živi nekoliko kilometara daleko iznenadno postane sretan, to povećava šansu da i vi postanete sretni za čak 60%. Kada je riječ o sretnome susjedu, ta šansa iznosi 30%, dok sreća brata ili sestre vas može usrećiti samo za 15%.

Osmijeh je najmoćnije oružjeOno što je najnevjerojatnije je da sreća ljudi s kojima živite na vašu sreću utječe manje od 10%. No sreća nije jedini fenomen koji se širi na taj način., Christakisov tim otkrio je da je pretilost jednako prenosna. Ako se vaši prijatelji debljaju velika je vjerojatnost da ćete se udebljati i vi. Ako se vaš bliski prijatelj udeblja, šanse da će se isto dogoditi i vama su 57%, ako je to vaš brat – 40%, te 38% ako se radi o vašem supružniku. Razlog je sličan širenju sreće – oponašanje na potpuno nesvjesnoj razini.

Ako gledamo kako se ljudi s kojima se družimo debljaju, izgubiti ćemo osjećaj za prihvatljivu težinu. „To bi moglo biti jedno od objašnjenja epidemije poremećaja prehrane kod djevojčica školske dobi u proteklih nekoliko desetljeća“ rekao je Christakis. Kao što se može pretpostaviti, slično je i s pušenjem. Većina ljudi počne pušiti zbog društva u kojem se kreće, no i oni rijetki sretnici koji se uspiju riješiti te ovisnosti to uglavnom učine zajedno s prijateljem ili članom obitelji. Za razliku od ranije navedenih primjera, u ovom slučaju pod puno smo većim utjecajem bliskih ljudi – ako vaš partner prestane pušiti, čak 67% su šanse sa ćete i vi.

Dakle na našu čangrizavost, bezrazložnu sreću i kilažu puno više utječe ekipa nego obitelj. Da li je to zato što prijateljske odnose njegujemo puno brižnije nego obiteljske zbog njihove prolaznosti, nestabilnosti tih zajednica te čestog udaljavanja prijatelja, ne zna se. Ono što također još nije dokazano jest mogu li se emocije i navike prenositi i kroz virtualne veze u kojima je mogućnost oponašanja mimike jako reducirano. Gdje je rješenje? Ideja da naše raspoloženje, navike i zdravstveno stanje uvelike ovisi o raspoloženju, navikama i zdravstvenom stanju ne samo naših prijatelja već i ljudi koje nikada nismo upoznali, pomalo je zastrašujuća. Umjesto da samo mi ti koji sve konce držimo u rukama, koji smo odgovorni za naše vlastite živote, mi smo ništa drugo nego marioneta kojima velikim dijelom upravlja podsvijest i ljudi oko nas.

No prema Duncanu Wattsu, sociologu s Columbia University, to nas ne bi trebalo uzrujavati. "Socijalni utjecaj uglavnom je dobra stvar. Trebali bismo prihvatiti činjenicu da samo u svojoj suštini socijalna bića i da je veliki dio onoga što radimo određeno silama koje su izvan najužeg kruga koji smo stvorili oko sebe i u kojem se osjećamo sigurno." Rekao je Watts. Ako smo svjesni te socijalne zaraznosti možemo ju kontrolirati u svoju vlastitu korist. Ako nista drugo, mi možemo odrediti u kakvim ćemo se krugovima kretati te kakvim ćemo ljudima dozvoliti da utječu na naš život. Ako želite manje vremena provoditi pred TV-om, a više u prirodi, učlanite se u planinarsko društvo i povežite s ljudima koji uživaju u izletima i aktivnostima u prirodi.

Ako vam je dosta subotnje većeri provoditi doma dosađujući se, nazovite neke stare prijatelje, obnovite te odnose i u svoj život opet unesite zaboravljenu ludost. Potpuno prekidanje odnosa s ljudima čije vas navike i utjecaji izluđuju možda je ipak malo drastično, ali provoditi manje vremena s njima svakako je dobra ideja. Pasivni frendovi pored kojih se i vi pretvarate u bezvoljne lijenčine i one negativce čije se crne misli čire poput kuge treba potisnuti na samu marginu društva. Koliko god ovo zvučalo okrutno – sjetite se da morate misliti na sebe i svoju sreću, a ako ona kao što smo vidjeli ovisi o ljudima koji vas okružuju, neminovno je da napravite selekciju prijatelja. Podložnost utjecaju drugih uvijek će postojati i zato je najbolje što sami sebi možemo napraviti okružiti se pravim ljudima. Uostalom, ne govori li upravo to ona dobra stara „ s kim si, takav si“?