Andreas Treichl, šef Erste grupe, izjavio je da je ta banka promislila sve scenarije katastrofeUgledni njemački tjednik Der Spiegel u posljednjem broju donosi podrobnu analizu o gospodarskoj krizi u Austriji. Ta je zemlja, prema analitičarima, trenutno najugroženija zapadna država, a glavni krivci tome su velike austrijske bankarske kuće.

Austrijske banke poput Erste grupe, Raiffeisena, Bank Austrije i Hypo banke, proteklih su 15-tak godina vršile ogromnu kreditnu ekspanziju na zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, bazirajući svoju poslovnu strategiju na velikom, ali rizičnom rastu.

Plan im se ostvarivao do nedavno, kad je svijet zahvatila najprije financijska kriza, a potom i recesija.

Kako su poduzeća i građani zemalja istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, svoj standard i potrošnju bazirali upravo na kreditima tih banaka, tako su sada te banke u očajnom položaju jer im se velik dio plasiranih kredita neće moći vratiti.

Ovdje se ne radi samo o austrijskim bankama već o čitavom financijskom i gospodarskom sustavu Austrije, kojeg banke povlače za sobom.

Tekst iz Der Spiegela prenosimo u nešto skraćenoj verziji.

Otkad se govori o krizi u Austriji, čak o prijetećem državnom bankrotu, Beč djeluje drukčije. Kao da nitko i ništa nije sigurno pred lošim vijestima.

Ponosni avioprijevoznik Austrian Airlines? Pred prodajom je, jer su se njegovi menadžeri među ostalim preračunali u pokeru oko cijene kerozina. Ako EU komisija odobri, možda za to posluži Lufthansa, a austrijska država položi 500 milijuna eura miraza.

A staromodni bečki tramvaji, koje vole i Bečani i turisti? Voze navodno samo još zato što tako hoće onaj investitor iz SAD-a kojem su ga bečki gradski oci iznajmili u milijunskom dealu.

A televizija ORF, koja ipak političarima i bankarima iz kruga svoje reklamne klijentele mora ponuditi pozornicu na kojoj će austrijske prilike prikazati u milostivijem svjetlu? Najavljuje minus u bilanci od 79,8 milijuna eura za 2008. Manje nego što su se pribojavali, kako dodaje generalni direktor.

Što se dogodilo, što se zbiva u jednoj od najbogatijih zemalja Europe?

Od 1989. austrijsko privredno čudo razvijalo se između tržišta na istoku i zapadu. Ono je postalo komercijalnom centralom za procvat postkomunističkih zemalja, a unutar EU specijalistom za istok. Kao neka vrsta poslovođe.

Austrijski bankari optimistički su ulagali na kartu istok i davali kredite Mađarskoj, Rumunjskoj ili Ukrajini, možda dvojbenim dužnicima. Sad se pokazuje da se austrijska kreditna branša u tim zemljama, od Rusije do Hrvatske, upustila u ogroman rizik.

Der Spiegel: Gol u koprivama – prica o austrijskom bankarstvuSad na bečkom financijskom tržištu vlada kuknjava, jer je rast na istoku počivao na pozajmljenom inozemnom kapitalu. Zapadnim tvrtkama ondje je dobro išlo. dobit se slijevala natrag u matične zemlje - dok je dobiti bilo. Nije malo investitora koji sad bježe u regije s još manjim plaćama i ostavljaju iza sebe investicijske ruševine.

"Prijeti li Republici Austriji bankrot?", brine se stoga bečki newasmagazin Profil. Slično piše i Die Presse. Scenariji katastrofe su u optjecaju, oslanjaju se prije svega na kompjuterske prognoze, na istoku Austrija navodno ima nepodmirene 293 milijarde eura, opseg jednogodišnjeg austrijskog bruto proizvoda.

Bečka Nacionalna banka preventivno je dala provesti "testove na stres", nešto poput laboratorijskih pokusa u međunarodnim financijama. Njima se ispituje otpornost banaka, čije istočnoeuropske kćeri prijete kreditnim ispadima u velikom stilu. Ako krahiraju "samo"Ukrajina i Rumunjska, na istoku aktivne novčarske kuće Raiffeisen International, Erste Bank i Bank Austria mogle bi napola izdržati.

Od 1200 milijardi eura kredita srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama (uključujući Tursku) otpada četvrtina na Austriju, uračunavši Bank Austria koja pripada talijanskoj UniCredit grupi. Raiffeisen i Erste Bank reagirale su na Moodyjev izvještaj za godinu 2008. Njihovi burzovni tečajevi ipak su se od početka godine otkotrljali poput voća što pada u jesen, samo dionice Erstea za 54 posto.

U Ukrajini i Rumunjskoj, u Slovačkoj, u Srbiji i BiH filijale austrijskih banaka su vodeće. Samo u Mađarskoj i Rusiji ima 51,6 milijardi eura u kreditima. Procjenjuje se da je 10 posto toga nenaplaćenog novca izgubljeno. I tko tu vjeruje "da su bitni leševi iz podruma banaka već doplutali na površinu, mogao bi doživjeti neugodno iznenađenje", piše Die Presse.

Sad se pokazuje pogrešnim što je klijentima bilo ponuđeno tako mnogo zajmova u eurima, švicarskim francima ili dolarima. U posljednjim mjesecima, naime, ukrajinska grivna i mađarska forinta naglo su izgubile na vrijednosti. Prema tome, za privatne osobe poskupljuju rate za frižider ili za Daciu Logan.

Samo u Mađarskoj 60 posto svih stambenih kredita i svaki drugi kredit tvrtkama sklopljeni su u čvrstoj stranoj valuti. Zemlja stoji "spuštenih hlača u koprivama", zapomaže investicijski bankar György Jaksity.

Vlada u Beču zavezala je paket spasa od 100 milijardi eura. I zatražila barem jednako skup plan pomoći EU - uzalud. Pri karitativno kamufliranoj misiji "Spasite istočnu Europu" radi se u biti o Austriji, naslućuju u Beču.

Koliko je zaista ozbiljno na istočnoj fronti? I iskusni bankari su u nedoumici, predvidljiva ukupna šteta je sporna. EBRD prognozira za Austriju rizik gubitka od maksimalno 20 milijardi eura. Druge studije govore o 31 milijardi eura. To pak, nadaju se financijski eksperti u Beču, prema stanju stvari ne bi ruiniralo ni banke ni državu.

Da je broj Austrijanaca bez zaposlenja u usporedbi s veljačom 2008. narastao za 23,7 posto, to je naprotiv izazvalo pozornost. "Bijeda 30-ih godina, kad su ljudi kucali na vrata i prosjačili komad kruha", to se ne vraća, umiruje Kurt Rotschild, 94-godišnji bečki doajen ekonomskih znanosti, za to je realna austrijska privreda prejaka.

Ali svakako je "strah pred nezaposlenošću opet tu. I pred trulim papiirima. Predviđati opseg ove krize, to bi bila futurologija".

Ne treba isključiti ni da će Austrija morati podržaviti svoje velike banke, dao je do znanja savezni kancelar Werner Faymann u veljači. Njegov zamjenik u koaliciji, vicekancelar i ministar financija Josef Pröll, suzdržava se od prognoza. Jer je munjevita turneja sa zaustavljanjem u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Bugarskoj i Ukrajini završila katastrofalno.

Bilo je to navodno "najskuplje putovanje odavno", jer je bonitet Austrije bio silno oštećen Pröllovim činom očaja, kaže Hannes Androsch, i sam vicekancelar i ministar financija pod Brunom Kreiskym 70-ih. Androsch, koji je otad postao bogati industrijalac, u Austriji je na glasu kao potajni ministar financija.

Zapad sad ne može svoje istočne susjede ostaviti na kiši, misli Androsch. Ne na kraju Njemačka, od Austrije "kvazisufinancirana" u njenoj ulozi kao veliki izvoznik na tržištima istoka, mora sad, misli on, dokazati odgovornost. No njemački ministar financija Peer Steinbrück u Berlinu se zasad u to ne upušta.

Na svojeglavost većih EU partnera sad upozoravaju mnogi u Austriji. Predsjednik gospodarske komore prigovara Steinbrücku da je "slijep na oba oka" ako strah od krize na istoku proglašava austrijskom stvari.

Država i banke - tko tu kime vlada, nejasno je, kaže Werner Kogler, iz austrijskih Zelenih.

Austrija je sad riskantni dužnik. Za novac na tržištu kapitala mora sad za desetogodišnji zajam platiti 1,3 posto više nego Njemačka. Dodatni troškovi penju se na otprilike 300 milijuna godišnje.

Kancelar i vecekancelar unatoč krizi pojavili su se na Opernballu. U sadašnjem vremenu ima puno uzrujavanja, a malo izvjesnosti. Čak ni analitičari u Londonu ne bi mogli predvidjeti što će se još dogoditi s Austrijom. Ali Andreas Treichl iz Erste banke kaže: "Promislili smo sve scenarije katastrofe." Treichl vjeruje da će sa svojom bankom izdržati tri do četiri mršave godine.