UZ POMOĆ WASHINGTONA Hrvatski premijer Ivo Sanader s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem (desno) i američkim veleposlanikom u Zagrebu, Robertom BradtkeomKada početkom travnja Hrvatska bude primljena u NATO, predsjednik Vlade Ivo Sanader planira početi lobističku ofenzivu prema Sjedinjenim Američkim Državama, i uz pomoć Washingtona pokušati slomiti slovensku diplomatsku blokadu. Visoki predstavnici američke diplomacije ovih su dana u Zagrebu potvrdili punu podršku Hrvatskoj i osudili ponašanje Slovenije, a to je ono što treba Sanaderu kao prvi korak u procesu deblokade. Amerika bi mogla, smatraju u hrvatskoj vladi, diplomatski pritisnuti Sloveniju, ali istovremeno utjecati na Europsku uniju, kako bi i iz Berlina, Pariza i Londona sudjelovali u slamanju politike koju vodi Ljubljana. Ta informacija u Nacional je prošlog tjedna stigla iz dvaju izvora, od kojih je jedan u Vladi, a drugi u utjecajnim diplomatskim krugovima u Zagrebu. Razmišljanja su vrlo slična i svode se na ocjenu prema kojoj se Slovenija koristi nedopustivim ucjenama kakve nisu zabilježene u dosadašnjoj praksi širenja Europske unije.

Posebno je signifikantno stajalište američkog diplomata u Europi koji je ovih dana u neformalnom razgovoru iznio svoje viđenje slovensko-hrvatskog spora. Nedvojbeno zastupajući stajalište administracije predsjednika Baracka Obame, naveo je dvije zamjerke na račun Slovenije: prvo, blokada koju provodi vlada Boruta Pahora, a podržava i tamošnja opozicija, štetna je i treba se prekinuti, i drugo, Hrvatska i njezino političko vodstvo trebaju snažno lobirati ako u relativno kratkom roku žele slomiti sadašnju blokadu i nastaviti pristupne pregovore.

Uz ironičnu napomenu kako je, zbog slovenske opstrukcije ratificiranja ulaska Hrvatske u NATO, Amerika prije nekoliko tjedana "morala pokrenuti diplomatske mehanizme kako bi riješila problem", utjecajni diplomat je dodao da je sadašnja blokada nastavka pregovora s Europskom unijom nastavak jedne te iste, u biti, neprihvatljive politike. Slovensko ponašanje opisao je prilično nediplomatskim izrazom kao "nepošteno i ucjenjivačko", i ponovio ono što smatra najveći dio diplomata, a to je da bilateralne granične probleme treba rješavati neka sudska instanca.

"SAD podržava hrvatsko stajalište kako granične sporove treba rješavati pred međunarodnim sudovima, a sve drugo znači ucjenu. Unutar Europe danas postoji više od trideset slučajeva gdje su granice sporne, ali nikome ne pada na pamet zbog toga izazivati blokadu i međudržavne skandale. A ako Slovenija ne želi popustiti, tada je zadatak Europske unije da pronađe načine kako će ih na to prisiliti", smatra američki diplomat.

Američke kritike na račun Slovenije imaju dublje značenje od upletanja u neriješeni pogranični spor dviju malih država. U Washingtonu zastupaju stajalište prema kojem aktualni slovensko-hrvatski spor potkopava stabilnost jugoistočne Europe i prijeti novim jačanjem nacionalizama. Logika je relativno jednostavna, udaljavanje Hrvatske od EU neminovno će dovesti i do odgađanja ulaska Srbije, koje bi se po sadašnjim prognozama trebalo dogoditi za 5-10 godina, a onda razumljivo, Kosova, Makedonije i BiH. Nitko još ne razmišlja o novom ratu, međutim sve upućuje na to da je stabilnost Balkana moguća samo ako se angažiraju SAD i Europska unija. U slučaju pasivne međunarodne politike, situacija bi se mogla dodatno zakomplicirati, posebno kada se uzmu u obzir negativni efekti gospodarske krize i recesije. Za Amerikance odgovornost za razvoj događaja u budućnosti leži na Bruxellesu.IVO SANADER sa svojim prijateljem, bivšim čelnikom CSU-a Edmundom Stoiberom

"EU mora voditi brigu o stabilnosti jugoistočne Europe, a sadašnja slovenska politika glavna je prijetnja za stabilnost. Isto tako, Europska unija bi se trebala snažnije angažirati i u vezi s Ukrajinom, čija bi destabilizacija mogla izazvati globalne probleme", stav je profesionalnog diplomata SAD-a.

Vrlo slično se razmišlja i u Njemačkoj, i to u političkim i diplomatskim krugovima u kojima se bave pitanjima proširenja Europske unije. Proteklih godina Njemačka je suzdržano podržavala Hrvatsku i vlada Angele Merkel bila je zaokupljena drugim prioritetima, ali otkako je Slovenija radikalizirala politiku prema Hrvatskoj, u Berlinu je prevladalo stajalište o neprihvatljivosti slovenske blokade. To je u ponedjeljak za Nacional potvrdio član Bundestaga koji je godinama angažiran u Vanjskopolitičkom odboru.

"Posve je jasno da Slovenija provodi neprihvatljivu politiku. Jedan od temelja EU je stajalište kako država-članica zbog vlastitih interesa ne smije sprječavati ulazak zemalja kandidata. To je temelj, ali stvari su takve kakve jesu i sada treba vidjeti kako dalje. Osobno smatram da Slovenija neće imati snagu za dugotrajnu blokadu i sadašnje stanje može trajati oko pola godine, dakle, do početka jeseni. No sve što se događa Hrvatska treba presjeći kudikamo snažnijim lobističkim angažmanom od sadašnjeg", ispričao je u ponedjeljak za Nacional političar iz Njemačke.

Njegova iduća sugestija je iznimno zanimljiva i svodi se na to da Sanader mora pažljivo birati gdje će tražiti saveznike. U posljednjih pet godina, nakon ulaska istočnoeuropskih zemalja, EU je postala glomazna i sve teže koordinira donošenje odluka, zbog čega - smatra član Odbora za vanjsku politiku u Bundestagu - glavninu angažmana treba usmjeriti na nekoliko vodećih europskih centara. To su Berlin, Pariz, London, te eventualno Rim i Varšava. "Ako biste uspjeli pridobiti te države, Slovenija bi pokleknula. Razumljivo je da će dobro doći potpora Češke, Mađarske ili Austrije, ali u ovoj fazi, primarno je imati saveznike u Angeli Merkel, Gordonu Brownu ili Nicolasu Sarkozyju jer ako itko može pomoći Hrvatskoj, onda su to premijeri velikih europskih država", smatraju u Berlinu.

Glavnu pomoć u Njemačkoj Hrvatska očekuje iz Bavarske, gdje je najjača stranka CSU, u tradicionalno dobrim odnosima s HDZ-om. Bivši čelnik CSU Edmund Stoiber Sanaderov je prijatelj i u prošlosti je otvoreno zagovarao brz ulazak Hrvatske u EU. U hrvatskoj vladi planiraju iskoristiti dobre veze s CSU i uz pomoć vodećih bavarskih političara utjecati na Angelu Merkel. Poput svih europskih zemalja, i Njemačka je suočena s krizom ekonomije i sporadično se bavi proširenjem. Stoga bi uz pomoć CSU trebalo utjecati na Angelu Merkel, kako bi se i Hrvatska našla u fokusu zanimanja njemačke vanjske politike.

HRVATSKI ULAZAK u EU uvelike će ovisiti o podršci čelnih ljudi moćnih europskih zemalja poput Njemačke i Velike Britanije; premijerka Njemačke Angela Merkel s britanskim premijerom Gordonom BrownomOcjene situacije koje dolaze od visokih predstavnika Berlina i Washingtona nisu nikakva iznimka. Posljednjih tjedana u zagrebačkom diplomatskom miljeu gotovo da nema nikoga tko ne podržava Hrvatsku. Čak i predstavnici zemalja koje imaju određene rezerve oko suradnje Zagreba i Haaga u razgovorima unisono kritiziraju slovensku državnu politiku. Ali na oprez upućuje stajalište kako EU ne posjeduje nikakve mehanizme kojima može prekinuti blokadu koju provodi Slovenija. S druge strane, iz razgovora se stječe dojam kako većina ovih diplomata očekuje konkretne reakcije iz najutjecajnijih zemalja, poslije čega bi ovu politiku slijedile i njihove vlade.

Pritom doslovce a priori odbacuju varijantu koja je posljednjih dana plasirana u dijelu ovdašnjih medija, kako bi u slučaju dulje blokade Srbija dostigla Hrvatsku, i u konačnici, dvije bi države zajedno ušle u EU. "To je stvarno čisto špekuliranje. Prije svega zbog velike prednosti koju ima Hrvatska, kao i brojnih problema s kojima se susreće Srbija. Osim toga, kakva je to logika da Hrvatska čeka na pristup zbog neriješenih graničnih pitanja sa Slovenijom, a onda ubrzamo članstvo Srbije, iako ona ima iste takve granične probleme s Hrvatskom. Ovakva politika bila bi sve samo ne u duhu EU", smatra diplomat jedne države-članice.

Problem je što u Sloveniji rezoniraju onako kako je to iznio Ivo Vajgl, šef parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koji je prije otprilike dva mjeseca sadašnju situaciju opisao kao "povijesnu priliku da Slovenija realizira nacionalne interese". Vrlo slično istupio je i Milan Balažic, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Slovenije. "Slovenija ne može dopustiti da njoj vitalno pitanje granice ostane neriješeno. Hrvatska za ulazak u EU mora ispuniti sve uvjete Europske unije, pa i slovenski uvjet - ulazak Hrvatske u EU uvjetovan je rješenjem graničnog pitanja", rekao je Balažic u razgovoru za glavni dnevnik Slovenske televizije.

Potpuno drukčije stajalište prošli petak zauzeo je Mirek Topolánek, češki premijer koji predsjeda Europskom unijom. Topolánek je ocijenio kako je zaustavljanje širenja Unije i stvaranje novih željeznih zavjesa "put u pakao", te dodao da bi odgoda primitka zemalja Zapadnog Balkana bila pogreška slična onoj koja je prema regiji napravljena početkom 90-ih.

Da je Slovenija popustila, Topolánek bi 27. ožujka vodio pretpristupnu konferenciju o Hrvatskoj, na kojoj bi se otvorilo i zatvorilo desetak pregovaračkih poglavlja. Ali u sadašnjim okolnostima, cjelokupni je proces zaustavljen, i u Bruxellesu još uvijek nisu sigurni hoće li se konferencija održati. Trenutačno prevladava mišljenje kako treba čekati i vidjeti što namjerava Ljubljana. Ako Slovenci kao znak dobre volje pristanu deblokirati barem dva ili tri poglavlja, konferencija će se održati, inače neće, jer besmisleno je dovoditi vodeće europske političare na skup na kojem se ne bi riješio doslovce djelić problema.

Iako bi odgađanjem pretpristupne konferencije Hrvatska izgubila još nekoliko tjedana, takav razvoj ne bi bio posve negativan. Prije svega jer bi još jednom potvrdio kako Slovenija vodi tvrdolinijašku politiku koja iritira gotovo sve u Europskoj uniji, ali i zbog kvalitetnije lobističke pripreme predstojećih susreta s vodstvima Njemačke i drugih država.

Sanaderov cilj je sam po sebi jasan: želi se dobiti eksplicitna potpora prije svega SAD-a i skupine velikih europskih država za ulazak Hrvatske u EU, od kojih će zatražiti da izvrše pritisak na Sloveniju koja blokira pregovore između Zagreba i Bruxellesa. U vezi s time složio se s predsjednikom Stipom Mesićem, čelnicima većine parlamentarnih stranaka, koji podržavaju plan prema kojem nema povezivanja graničnog spora i pregovora s Europskom unijom, kao i da medijacija treba dovesti do nekog od međunarodnih pravosudnih tijela.MIREK TOPOLÁNEK, premijer Češke, snažno se zalaže za daljnje širenje Europske unije

Kako bi nastavio i dobio priliku dovršiti pregovore, Sanader je spreman na brojne nepopularne poteze. Oni uključuju prihvaćanje svih zahtjeva koji dolaze iz EU, od dostave tzv. topničkih dnevnika do rješavanja pitanja brodogradnje, pa čak i ulaska u konflikt s HSS-om, čiji je ministar Božidar Pankretić zauzeo iznimno tvrd stav u pregovorima o poljoprivrednoj politici. Ali ako se, figurativno govoreći, u predstojećem lobističkom nastupu otvore vrata EU, Sanader je spreman utjecati na omekšavanje stajališta kod haesesovaca.

U svemu treba biti realan, budući da trenutačna situacija u Europskoj uniji ne ide u prilog hrvatskim ambicijama. Ponajprije zbog gospodarske krize, koja je apsolutni prioritet u svim državama, a za sada nema naznaka da će recesija uskoro oslabiti. To znači da je nekoliko desetaka kilometara u Piranskom zaljevu sekundarni problem vlada u Berlinu ili Parizu, a u tamošnjoj javnosti nikoga i ne zanima. Osim toga, uskoro će početi kampanja za izbore za novi saziv Europskog parlamenta, i svi vodeći političari usredotočit će se na kampanju. Izbori će se održati početkom jeseni, zatim slijedi konstituiranje novog saziva Europske komisije, brojna lobiranja i pregovori, usvajanje novih strategija, i u svemu tome Hrvatska će biti osuđena na čekanje razvoja događaja u Bruxellesu.

To je scenarij na koji računaju u Sloveniji. Uspiju li odugovlačiti barem do ljeta, kada završava češko predsjedanje Unijom, situacija bi se mogla zamrznuti na dulji rok. Češku će zamijeniti Švedska koja spada u krug zemalja koje su, zbog odnosa s Haaškim tribunalom i stanja ljudskih i povratničkih prava, rezervirane prema ulasku Hrvatske u EU i malo je vjerojatno da će u Stockholmu kao prioritet šestomjesečnog predsjedavanja odrediti ulazak Hrvatske u EU.

U takvim okolnostima, nema previše vremena za najavljenu lobističku ofenzivu Ive Sanadera. Čak i najbolja varijanta, po kojoj će Hrvatska za dva i pol tjedna postati članica NATO-a, podrazumijeva prvu polovinu travnja kao krajnji rok za uvjeravanje Angele Merkel, Gordona Browna i Silvija Berlusconija kako je deblokada pregovora podjednako važna i za Hrvatsku i za Europsku uniju.