VESELA MRĐEN KORAĆ, hrvatska veleposlanica u KanadiU hrvatskoj diplomatskoj mreži sve su češći obračuni između veleposlanika i osoblja u ambasadi. Jedan od posljednjih slučajeva vezan je uz Veselu Mrđen-Korać, hrvatsku veleposlanicu u Kanadi. Iako je upravo prije nekoliko dana objavljeno da hrvatski državljani više neće trebati vize za ulazak u Kanadu, što predstavlja velik diplomatski uspjeh za koji zasluge velikim dijelom pripadaju i veleposlanici Mrđen-Korać, ona se nedavno našla u središtu lažne afere.

Naime, dvojica bivših zaposlenika ambasade u Ottawi u neke su hrvatske medije uspjeli "progurati" iskonstruiranu aferu o Marku Koraću, suprugu veleposlanice, kojeg su optužili da je slupao službeni džip veleposlanstva koji je koristio u privatne svrhe, te da je time napravio štetu od 55 tisuća kuna.

Iako je predstavljeno kao da je riječ o nedavnom događaju, cijeli slučaj zbio se prije više od dvije godine - u siječnju 2007. Tada je, naime, Marko Korać, koji je među Hrvatima u Kanadi poznat po svom angažmanu, službenim automobilom krenuo u zračnu luku u kojoj je trebao pokupiti članove Zagrebačkog kvarteta koji su nastupali na koncertu u organizaciji veleposlanstva u Ottawi. Na putu do zračne luke doživio je lakšu prometnu nesreću uzrokovanu lošim vremenskim prilikama, a policija je istražila cijeli slučaj i utvrdila da do nesreće nije došlo Koraćevom krivnjom, pa je kanadska osiguravajuća kuća u potpunosti podmirila troškove popravka vozila.

Premda je riječ o posve beznačajnom slučaju, kako ističu Nacionalovi izvori, dvojica djelatnika veleposlanstva u Ottawi Damir Šantek i Držislav Škeljo preuveličali su samu nesreću i zlonamjerno ju plasirali u medije obmanuvši pritom i novinare koji nisu znali da je riječ o događaju starom više od dvije godine. Cijela afera nespretno se poklopila i u trenutku kad veleposlanica Vesela Mrđen-Korać, koja slovi kao vrlo kvalitetan diplomat, ima razloga za slavlje: osim ukidanja viza za Kanadu, pod njenim vodstvom trgovinska razmjena Kanade i Hrvatske prošle je godine porasla 146 posto, a njoj se pripisuje i prva narudžba broda za potrebe quebeške vlade u vrijednosti od 40 milijuna eura u brodogradilištu u Kraljevici.