HRVATSKI PREMIJER Ivo Sanader na ulazu u sjedište NATO saveza; dočekuje ga glavni tajnik Jaap de Hoop SchefferHrvatski premijer Ivo Sanader ovog će tjedna u obraćanju šefovima država članica NATO saveza na summitu 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu, na kojem će Hrvatska uz Albaniju postati punopravna članica, službeno izraziti spremnost Hrvatske da kao prva članica NATO saveza primi na školovanje dvojicu afganistanskih liječnika, inače časnika afganistanske vojske, doznao je Nacional. Na ovaj će se način Sanader simbolično zahvaliti svim zemljama članicama NATO saveza na dosadašnjoj podršci na putu Hrvatske do punopravnog članstva. S druge strane, cilj ove Sanaderove izjave na tako važnom skupu bit će snažna poruka hrvatske države kojom se želi pokazati kako je Hrvatska predana ispunjenju trenutno najvažnijeg cilja NATO saveza, a to je stabilizacija stanja u Afganistanu i njegov razvoj.

Na školovanje u Hrvatsku trebali bi doći Mohammad Najeeb i Mohammad Edrees. Načelnik saniteta afganistanske vojske, general bojnik prof. dr. Ahmad Zija Yaftaly, odredio je ovu dvojicu časnika za školovanje u Hrvatskoj. Inače, general Yaftaly je od strane NATO-a pozvan da se u svrhu upoznavanja s edukacijskim potrebama saniteta i traženja pomoći od zemalja članica obrati navedenim članicama tijekom zasjedanja NATO COMEDS-a, odnosno Medicinskog odbora koje je direktno pod Vojnim odborom NATO-a.

To će se dogoditi tek u svibnju ove godine, što znači da će Sanader u obraćanju šefovima država članica NATO saveza zapravo poručiti kako je Hrvatska ovom inicijativom preduhitrila sve druge zemlje članice Saveza. Time Hrvatska već na početku svoga članstva pokazuje kako ne želi samo konzumirati prava koja proizlaze iz kolektivne sigurnosti, a kojima se jamči za svaku članicu Saveza zaštita u slučaju bilo kakvog napada, već da želi sudjelovati u njezinu stvaranju u bilo kojem dijelu svijeta.

Ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO saveza ostvarenje je jednog od dvaju strateških vanjskopolitičkih ciljeva hrvatske države i najveći uspjeh hrvatske diplomacije još od primitka u Ujedinjene narode 1992. Dogodit će se to na ovotjednom summitu kojim se obilježava 60. godišnjica postojanja Saveza, povratak Francuske u vojnu zapovjednu strukturu, a sve je to popraćeno i prvim dolaskom novoizabranog američkog predsjednika Baracka Obame u Europu. Summit će obilježiti rasprava o strategiji rješavanja problema u Afganistanu, osnaživanje partnerstva SAD-a s europskim saveznicima, suradnja EU-a i NATO saveza po pitanju vojnih misija, poboljšanje odnosa s Rusijom i proširenje Saveza na Hrvatsku i Albaniju.

Da se neće raditi samo o prigodnoj simbolici hrvatskih poruka NATO članicama na ovotjednom summitu, Hrvatska je pokazala već na terenu, a učinit će i još jedan korak. To će biti dodatno hrvatsko angažiranje u najkritičnijim sposobnostima članica NATO saveza u Afganistanu. Radi se o obuci afganistanskih sigurnosnih snaga, odnosno policije. Prijedlog je da Hrvatska u Afganistan pošalje jedan mentorski tim za obuku afganistanskih policijskih snaga koji bi činili pripadnici hrvatske vojne policije. Obuka policijskih i vojnih snaga afganistanske vojske ključ je izlaska NATO snaga iz Afganistana. Izgradnja afganistanskih sigurnosnih snaga je problem koji ne treba povezivati samo s izgradnjom afganistanske nacionalne vojske već čak puno više s izgradnjom afganistanske nacionalne policije kao instrumenta za održavanje unutarnje sigurnosti Afganistana.

S obzirom na sigurnosnu situaciju u Afganistanu koja je obilježena korupcijom, proizvodnjom opijata, niskim stupnjem pismenosti, plemenskom povezanošću, evidentno je da u sveobuhvatnom pristupu rješavanja krize u Afganistanu izgradnja policijskih snaga mora dobiti veći prioritet. Hrvatska ima izuzetno dobro ustrojenu Vojnu policiju s velikim iskustvom iz Domovinskog rata, ali iz Afganistana jer su upravo hrvatski vojni policajci prvi prepoznali značaj budućeg sudjelovanja Hrvatske u mirovnim operacijama. Hrvatski vojni policajci uključeni su i u NATO-ovu multinacionalnu bojnu i zbog svoje profesionalnosti su izuzetno cijenjeni kod svih zapovjednika NATO-a.

Predviđena veličina afganistanske nacionalne vojske od oko 130 tisuća pripadnika je vjerojatno dostatna, ali državi prostorne veličine Francuske i s preko 33 milijuna stanovnika potrebna je brojna i dobro osposobljena policija. Hrvatska je već nekoliko godina nazočna u Afganistanu sa svojim policajcima u okviru misije EU koji pomažu izgradnju afganistanske policije. S obzirom na to da EU ima veoma ograničene kapacitete u izgradnji policije u tom području, poželjan je i snažniji angažman NATO-a jer pojedine zemlje članice imaju razvijene razne vrste žandarmerije ili karabinjera koji bi bili veoma korisni u obuci.

Hrvatski instruktori u Afganistanu već duže vrijeme obučavaju pripadnike afganistanske policije kako bi se popunile te deficitarne postrojbeŽandarmerija u Francuskoj i Turskoj ili karabinjeri u Italiji odlično su organizirane i ustrojene institucije koje mogu pridonijeti razvoju policijskih snaga. Po iskazanim sposobnostima Hrvatske vojske u području vojnih operacija, Hrvatska je već odavno ispred velikog broja saveznika. Hrvatska će u proljeće 2009. i tijekom ljeta poslati još dva operativna mentorska tima za obuku afganistanske vojske, takozvana OMLT-a, koji su postali najvažnije sredstvo za okončanje NATO-ove misije u Afganistanu.

OMLT timovi sastoje se od 12 do 19 instruktora i glavna im je zadaća obučavanje pripadnika afganistanske vojske. Već sada su u Afganistanu tri hrvatska operativna mentorska tima za obuku afganistanske nacionalne vojske. Unatoč često puta hvaljenom angažmanu hrvatskih vojnika u Afganistanu kako od strane saveznika u NATO savezu tako i od afganistanskih vlasti, hrvatsko gospodarstvo uopće ne prepoznaje značaj toga, pogotovo jer se radi o državi koja se gradi iz temelja. Ulazak Hrvatske u NATO omogućit će ne samo sudjelovanje hrvatskih tvrtki u opremanju postrojbi zemalja Saveza već i sudjelovanje u izgradnji objekata koji se financiraju iz NATO-ovog investicijskog programa za sigurnosna ulaganja. Zasigurno bi hrvatske graditeljske tvrtke trebale biti u kompetitivnoj prednosti u odnosu na mnoge druge zemlje članice jer je kvaliteta rada i cijena rada na hrvatskoj strani. Afganistan, kao što predsjednik Hamid Karzai voli reći, nije propala već uništena država.

Država koja je uništena u ratovima traži sveobuhvatni pristup i potpunu restauraciju pa zato ne postoji jedino, isključivo vojno rješenje za Afganistan. Američki predsjednik Obama u svom je izlaganju 27. 03. 2009. naglasio da će SAD iskoristiti sve instrumente nacionalne moći da se Afganistan izgradi kao samoodrživa država. U tom naporu SAD ne mogu riješiti problem Afganistana samostalno već je nužan i napor sveukupne međunarodne zajednice, a to znači UN-a, NATO-a, EU-a, zemalja iz regije, a to su prije svega Iran, Kina, Rusija i Pakistan. Afganistan i Pakistan jedinstveno su ratište u borbi protiv terorizma.