Jean-Claude Trichet mogao bi smanjti kamatnu stopu i na samo 1 postoUčinci globalne financijske krize i krize povjerenja odrazili su se na realno gospodarstvo. Dosad su se pod udarom našli ekonomski sektori koji se nalaze na površini gospodarskih struktura i tradicionalno među prvima osjetljivo reagiraju na cikličke promjene (npr. automobilska i zrakoplovna industrija, dobavljači IT i drugih komponenti). To su obično industrije koje osjećaju negativne posljedice promjena u "stavovima" ljudi, tj. njihovoj tendenciji da više štede, a manje troše. Osim toga, na njih pada i teret svakog smanjenja ulaganja i nastojanja da se smanje troškovi u drugim industrijama, stoji u posljednjem izvješću analitičara Erste grupe. Prema tome, kriza se ustalila na površini gospodarstva i još uvijek nije gotova. Sada treba čekati i vidjeti hoće li injekcije likvidnosti i smanjenja kamatnih stopa koje provode središnje banke i državni programi pomoći imati željene učinke.

"Smatramo da će se tržišta kapitala u svakom slučaju barem stabilizirati u drugom kvartalu. No, niske vrijednosti s početka ožujka 2009. mogle bi se ponovno naći na testu. Sve u svemu, i dalje se preporučuje oprez", izjavio je Fritz Mostböck, direktor Odjela istraživanja Erste grupe.

Pad svjetske trgovine imao je snažan učinak na gospodarsku aktivnost europskih zemalja. Izazvao je brzo smanjenje iskorištenja kapaciteta, a to je razlog zašto se ne očekuje da će ulaganja dati bilo kakav poticaj gospodarstvu. Kućanstva imaju koristi od velikog smanjenja cijena energije, ali zabrinutost oko posla utječe na smanjenje potražnje. Zbog toga je, upozoravaju analitičari Erste grupe, javni sektor jedini sektor koji bi mogao potaknuti rast gospodarstva ove godine.

Europska središnja banka reagirat će na takva kretanja smanjenjem svoje ključne kamatne stope na 1%. Nakon toga bi, zbog relativno malog rizika deflacije, trebala ostaviti kamatnu stopu na toj razini i to čak i na dulje vremensko razdoblje. Čini se vjerojatnim da će Središnja banka možda poduzeti tzv. "nestandardne" mjere. Kao prvo od Središnje banke očekuje se da će produljiti dospijeće zajmova danih uz polog obveznica.

Na tržištu obveznica, onima s kratkim rokom dospijeća mogla bi pogodovati smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke. One s duljim rokom dospijeća morat će se suočiti sa rizicima rasta inflacije, kretanjima u SAD i rastućim proračunskim deficitima. "To bi trebalo potaknuti prinose", kaže Rainer Singer, zamjenik direktora Odjela istraživanja za makro/fiksni prinos zemalja srednje i istočne Europe.

Na europskim tržištima kapitala mogu se uočiti neki znakovi da su tržišta dosegnula dno. Na primjer, u prvom kvartalu, nije došlo više ni do kakvih većih rasprodaja dionica na veliko. Tvrtke se sada biraju pažljivije, uslijed čega je ove godine tek nešto manje od polovice svih dionica palo ispod najnižih vrijednosti iz prethodnog kvartala. Isto tako, tijekom posljednjih mjeseci došlo je do promjene na burzama u pogledu sektora. Tradicionalno defenzivne dionice (npr. farmaceutske tvrtke, infrastrukturne tvrtke) podbacile su na tržištu, dok su ciklički sektori (npr. roba, kemikalije) bile uspješnije, a neke su zabilježile i apsolutne dobitke. U usporedbi sa iskustvima iz prošlosti to se može protumačiti kao prvi znak da su tržišta dosegla najnižu točku.

Analitičari očekuju da će se ovaj trend nastaviti u tzv. early-cycle sektorima (maloprodaja, mediji i nekretnine) ovog kvartala.

"Preporuku za europske dionice povećali smo na "neutralno", ali i dalje savjetujemo oprez jer su najniže vrijednosti tržišta još uvijek vrlo osjetljive s obzirom na stalno kolebanje tržišta. U sljedećem kvartalu u Europi ne očekujemo nikakve iznadprosječne profite", izjavio je Ronald Stöferle, analitičar međunarodnih dionica.