Objavljeno u Nacionalu br. 699, 2009-04-07

Autor: Eduard Šoštarić

POLITICAL REPORT

Obama pomaže Hrvatskoj na putu u EU

PODRŠKA AMERIKE i ulazak u NATO šansa je Hrvatskoj da osnaži svoju vanjskopolitičku poziciju i što prije riješi deblokadu pregovora sa Slovenijom

Američki predsjednik Barack Obama s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem i premijerom
Ivom Sanaderom na prošlotjednom sastanku
država članica NATO-a u StrasbourguAmerički predsjednik Barack Obama s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom na prošlotjednom sastanku država članica NATO-a u Strasbourgu"Prošlotjedni summit NATO saveza nedvojbeno je pokazao na primjeru Turske da članstvo u NATO savezu i savezništvo sa SAD-om snažno jača vanjskopolitičku poziciju države kandidata za članstvo u EU. Hrvatska mora toga biti svjesna jer je kao članica NATO saveza sada u poziciji donijeti vlastiti akcijski plan i zaigrati na američku kartu podrške u deblokadi pregovora sa Slovenijom", izjavio je Nacionalu izvor blizak hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Upravo je nedavno održani sastanak na vrhu članica NATO saveza u Strasbourgu i Kehlu na primjeru Turske pokazao koliko članstvo u NATO savezu može pomoći pri jačanju pozicije spram ulaska u EU. Naime, Turska je imala prigovore na izbor danskog premijera Andersa Fogha Rasmussena za novog glavnog tajnika NATO saveza, zamjerajući mu to što se odbio ispričati nakon što su se u danskom tisku 2006. pojavile karikature proroka Muhameda.

Međutim, američki predsjednik Barack Obama osobno je otklonio turske zadrške prema danskom premijeru političkom trgovinom i to tako da je s europskim saveznicima dogovorio deblokadu dvaju pregovaračkih poglavlja Turske u procesu približavanja EU. Zatim, dogovoreno je da jedan od Rassmusenovih zamjenika bude Turčin i da turski general zauzme neko važnije mjesto u vojnom zapovjedništvu NATO saveza.

Ovakav razvoj situacije na nedavnom sastanku država članica Saveza potvrdio je nekoliko bitnih činjenica. Svaka država članica bez obzira na utjecaj i moć ima jednako pravo glasa kao i najjače članice i može dovesti u pitanje volju svih ostalih, što se pokazalo na primjeru izbora novog glavnog tajnika NATO saveza. To se pokazalo i u slučaju slovenske ratifikacije Sporazuma o pristupanju Hrvatske u punopravno članstvo. Nitko joj nije mogao osporiti pravo da provede referendum oko ulaska Hrvatske.

Dakle, konsenzus je temeljno načelo funkcioniranja saveznika i ne može biti diktata od bilo koje članice. Ono što može biti presudno za svaku odluku svakako je utjecaj moćnih članica Saveza na druge zemlje, ali i to se događa na ravnopravnim osnovama, odnosno uvijek se nešto nudi zauzvrat kao kompromis. Druga važna činjenica jest snažan utjecaj SAD-a kod europskih saveznika, pa i u pitanjima koja se tiču samo EU.


To je moguće jer su gotovo sve europske članice NATO saveza istovremeno članice EU pa je i dijalog između SAD-a i EU znatno lakši čak kad je u pitanju i članstvo u EU. To se pokazalo na primjeru Bugarske i Rumunjske koje su nespremne ušle u EU, ali su imale snažnu podršku SAD-a. Sve u svemu, ulazak u EU itekako ima veze s ulaskom u NATO i Hrvatska će svoju novu snažniju vanjskopolitičku poziciju zbog ulaska u NATO morati iskoristiti u što skorije vrijeme, a više je razloga za to.

Odnosi sa SAD-om su najbolji u posljednjih deset godina i to je stajalište svih relevantnih diplomata, kako domaćih tako i američkih. Odlična vojna suradnja je bila pokretač takvih odnosa. Ne treba nikako zaboraviti još jednu vrlo važnu činjenicu, a vezana je uz hrvatske oružane snage i njihove odnose sa sadašnjom administracijom američkog predsjednika Baracka Obame.

Umirovljeni marinski general i bivši zapovjednik Vrhovnog zapovjedništva NATO snaga za Europu James Jones savjetnik je za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Baracka Obame, praktično treći čovjek SAD-a. General James Jones u odličnim je odnosima s hrvatskim vojnim i državnim vrhom, izuzetno cijeni Hrvatsku vojsku i vrlo dobro poznaje kako Hrvatsku, tako i situaciju u cijeloj regiji.

Također, bivši vojni izaslanik SAD-a u Hrvatskoj, brigadni general John Adamsu, s dolaskom nove američke administracije zauzeo je vrlo važnu funkciju u američkom Ministarstvu obrane.

Možda je došlo vrijeme da hrvatska vlada ponovo angažira načelnika Glavnog stožera general zbora Josipa Lucića, vojnog izaslanika pri NATO savezu i EU general bojnika Dragu Lovrića te brigadnog generala Matu Pađena da svojim bliskim prijateljstvima sa spomenutim američkim generalima i kroz vojnu diplomaciju potpomognu hrvatskim strateškim vanjskopolitičkim ciljevima. Nadalje, SAD-u kao i EU vrlo je važna stabilizacija stanja na Kosovu, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

U tom smislu Hrvatska je najznačajniji saveznik SAD-a na ovom području i to se potvrdilo nekoliko puta u prethodnim bilateralnim susretima američkih i hrvatskih dužnosnika. Kao članica NATO saveza Hrvatska bi trebala iskoristi novi politički uzlet u odnosima SAD-a i EU zbog izbora američkog predsjednika Baracka Obame i njegovih stajališta o potrebi jačanja euroatlantskog savezništva, koji se osjetio na nedavno održanom summitu. Pokazalo se da Obama uživa velike simpatije kod čelnika europskih država pa je jačanje odnosa sa SAD-om zapravo imperativ hrvatske države.

Međutim, jačanje vanjskopolitičkog ugleda Hrvatske zbog ulaska u NATO i njezine pozicije spram približavanja članstvu u EU nije i jedina korist od punopravnog članstva. Ulaskom u NATO savez Hrvatska je postala dijelom kolektivne sigurnosti koju čini 28 država članica. Pojednostavljeno, ulaskom u Savez Hrvatska je postigla najveći stupanj sigurnosti i zaštite svog svog teritorija i suvereniteta uz najmanja novčana sredstva. Usto, članstvo u NATO savezu osigurava ulazak hrvatskih tvrtki na tržište proizvoda vrijedno milijardu eura godišnje.

Hrvatske tvrtke moći će sada ravnopravno konkurirati na svim natječajima raspisanima od strane NATO saveza koji nisu nužno vezani samo za vojnu industriju, nego za proizvode iz prehrambene, tekstilne i građevinske industrije. Od datuma ulaska u NATO savez Hrvatska će moći koristiti fondove Saveza za izgradnju vlastite vojne infrastrukture koja bi mogla biti ponuđena na korištenje Savezu u slučaju potrebe. I završna deklaracija sa summita daje naslutiti kako će Hrvatska kao članica Saveza imati vrlo važnu ulogu u stabilizaciji regije. Naime, u završnom se dokumentu summita ističe kako NATO ostaje angažiran na zapadnom Balkanu, osobito na Kosovu kroz misiju KFOR-a, te pozdravlja napredak u reformama ostvaren u zemljama regije koje su na različitim stupnjevima integracije u Savez. Pritom se izražava "duboka zabrinutost neodgovornom retorikom i potezima koji ometaju reforme u BiH" i pozivaju političke vođe triju naroda na jačanje središnjih državnih institucija.

Vezano za Srbiju, čelnici Saveza ističu da će razvoj suradnje s Beogradom ovisiti o ponašanju srbijanskih vlasti koje su pozvali da doprinesu konsolidaciji mira i reda na Kosovu. Američki predsjednik Barack Obama ocijenio je da su se prilike na Balkanu stabilizirale, ali je upozorio da globalna recesija prijeti miru u regiji. Govoreći na završnoj konferenciji za novinare, Obama je rekao da su potezi NATO-a i pomoć EU-a pomogli Balkanu, no "globalna recesija mogla bi otežati napore zemalja regije da pregovorima riješe otvorena pitanja". Sve spomenuto ukazuje da će NATO ostati još nekoliko godina vezan uz Balkan. Kad je riječ o Afganistanu, najvažnijoj vojnoj operaciji Saveza, čelnici NATO-a suglasili su se da će u Afganistan poslati još pet tisuća vojnika, od kojih će oko tri tisuće otići na ograničeno razdoblje kao osiguranje za predsjedničke i lokalne izbore ovoga ljeta, a ostatak će pružati pomoć u obučavanju afganistanskih snaga sigurnosti. Također su dogovorili osnivanje fonda od 100 milijuna dolara za obučavanje afganistanske vojske, od čega će 57 milijuna dati Njemačka.

Pokrenuta je izrada novog strateškog koncepta koji bi trebao osposobiti NATO za izazove 21. stoljeća - računalne napade, piratstvo, prekid opskrbe energijom i sigurnosne posljedice klimatskih promjena. Nova strategija Saveza trebala bi biti usvojena na idućem summitu, koji bi se krajem 2010. godine trebao održati u Lisabonu.

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika