Objavljeno u Nacionalu br. 700, 2009-04-14

Autor: Berislav Jelinić

Veliki povratak Miroslava Kutle

Nacional: Miroslav Kutle traži svoj dio EPH i Antene

NAJPOZNATIJI TAJKUN 90-ih Miroslav Kutle pojavit će se u nizu sudskih sporova kao tužitelj: namjerava preuzeti vlasničke udjele za koje smatra da su njegovi u Europapress holdingu, Radio Anteni i Narodnom radiju

MIROSLAV KUTLE
snimljen u Zagrebu prije nekoliko dana
tijekom šetnje Tkalčićevom ulicom:
čini se da je odlučio preuzeti udjele u
medijskim kućama koje je 90-ih stekao
preko fiktivnih vlasnikaMIROSLAV KUTLE snimljen u Zagrebu prije nekoliko dana tijekom šetnje Tkalčićevom ulicom: čini se da je odlučio preuzeti udjele u medijskim kućama koje je 90-ih stekao preko fiktivnih vlasnikaMiroslav Kutle, najpoznatiji hrvatski tajkun iz prošlog desetljeća, uskoro bi se mogao ponovo naći u središtu pozornosti zbog sudskih postupaka, ali ovoga puta ne kao optuženik, nego kao tužitelj. Kutle je sa svojim odvjetničkim timovima pri kraju pregovora o svom službenom ulasku u vlasničku strukturu utjecajnih hrvatskih medija - najveće hrvatske izdavačke kuće Europapress holding, te Narodnog radija i Radija Antena. Kutle te pregovore odvojeno vodi s nominalnim suvlasnicima tih medija Ninoslavom Pavićem i Jurjem Hrvačićem. Ako u nekoliko sljedećih tjedana ne dođe do dogovora, Kutle je svojim odvjetnicima naložio pokretanje sudskih postupaka radi utvrđenja njegovih vlasničkih udjela u tim tvrtkama. Za svoja potraživanja pripremio je opsežnu dokumentaciju. Sve to Nacional je doznao od najbližih suradnika Miroslava Kutle, a te informacije za Nacional je neformalno potvrdio i Juraj Hrvačić. U Kutlino ime pregovore, među ostalima, vode odvjetnici Mladen Dragičević i Mladen Gajski, ali oni to nisu htjeli službeno komentirati.


Ninoslav Pavić Najjači hrvatski izdavač na udaru Kutlina zahtjeva za udjelom u EPHNinoslav Pavić Najjači hrvatski izdavač na udaru Kutlina zahtjeva za udjelom u EPHS Jurjem Hrvačićem Kutle pregovara o preuzimanju suvlasničkog udjela u Radiju Antena i Narodnom radiju. Riječ je o slušanim radijskim postajama, koje nominalno kontrolira Juraj Hrvačić. Hrvačić nije htio službeno govoriti o svojim pregovorima s Kutlinim odvjetnicima, među kojima je i Mladen Dragičević. Međutim, Hrvačić je za Nacional neformalno potvrdio da Kutle misli da ima pravo na suvlasništvo nad tim radijskim postajama. Hrvačić smatra da su Kutlina potraživanja potpuno neutemeljena, te da je on praktično jedini zaslužan za dobro poslovanje tih radijskih postaja. Hrvačić Kutlu ne podcjenjuje, ali sam sebe nastoji uvjeriti da bi on već ostao bez suvlasništva nad tim radijskim postajama kad bi Kutle raspolagao adekvatnom dokumentacijom koja bi mu to omogućila.

Kutle je uvjeren u suprotno. Tijekom pregovora s Hrvačićem bilo je razgovora i o novčanoj naknadi, ali prije svega je Kutle od Hrvačića tražio da preuzme 50 posto suvlasništva nad tim radijskim postajama, te da u budućnosti nastave njima zajedno upravljati. Hrvačić na to zasad nije pristao. Zato bi sve moglo završiti na sudu. Ondje bi Kutle mogao pokazati dokumentaciju na temelju koje tvrdi da je on zapravo pravi vlasnik tih radijskih postaja.

Da je Kutle jedan od pravih vlasnika tih radijskih postaja, otkrilo se prije gotovo punih 9 godina, kad je otkrivena afera Grupo. Kutle, izdavač Ninoslav Pavić, tada moćni savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za unutarnju politiku Ivić Pašalić i Kutlin kum i filmski režiser Vinko Grubišić tada su pod lažnim imenima sklopili tajne ortačke ugovore s ciljem da ovladaju hrvatskim medijskim prostorom. Za njihove su interese u raznim medijima razni ljudi bili njihovi vlasnički paravani. U Obiteljskom radiju iz kojeg je nedavno pokrenut Radio Antena to su, među ostalima, bili i pokojni skladatelj Zdenko Runjić te glazbeni menadžeri Zoran Škugor i Neno Ninčević. Mladen Dragičević zastupa Kutlu u pregovorima o udjeluMladen Dragičević zastupa Kutlu u pregovorima o udjelu

Afera Grupo snažno je odjeknula u Hrvatskoj. Osim tada još vrlo moćnog Ivića Pašalića, policija je privela sve glavne aktere te afere, uključujući i Jurja Hrvačića, ali je cijela afera doživjela pravosudni fijasko. Iako ih je policija htjela procesuirati zbog udruživanja u zločinačku organizaciju, pravosudna tijela nisu se složila s takvom policijskom percepcijom onoga što su udruženi ortaci radili kako bi ovladali medijskim prostorom. Kutle se poslije suočio s ozbiljnim pravnim problemima, a ponajprije mu je suđeno zbog sumnji u kriminal ogromnih razmjera u Tisku. Isprva je bio osuđen na 6 i pol godina zatvorske kazne, ali se suđenje moralo ponoviti i još traje. Kutle je za vrijeme prvog suđenja boravio u pritvoru, a Hrvačić je to iskoristio da pokuša potpuno ovladati Obiteljskim radiom. Hrvačić je u to vrijeme obilazio sve fiktivne suvlasnike tog radija i rekao im da je Kutle iz pritvora poručio da svoje vlasničke udjele trebaju prenijeti na druge osobe, a te su osobe pod kontrolom Jurja Hrvačića. Zbog toga su Zoran Škugor i još jedan dioničar u proljeće 2006. tužili Hrvačića i tražili povrat 50 posto dionica tog radija, a uz to svaki je potraživao po 25 posto neto prihoda od kada su im dionice prepisane na druge osobe. Oni su to učinili nakon što su doznali da ih je Hrvačić prevario i shvatili da to Kutle nije tražio, nego je to sam osmislio Hrvačić kako bi preuzeo potpunu kontrolu nad tom radijskom postajom. Hrvačiću je 2003. u dvorištu njegove obiteljske kuće u Velikoj Gorici postavljena protutenkovska mina. Hrvačić je minu pronašao nekoliko mjeseci nakon što je Ninoslavu Paviću podmetnuta bomba pod automobil, te samo nekoliko dana poslije pokušaja ubojstva Ivana Ćalete, suvlasnika Nove TV, koja je također bila na meti ortaka iz afere Grupo. Tada su se u medijima iznosile sumnje kako su ti slučajevi povezani, ali to nije dokazano.

Ako Hrvačić ne pristane Kutli prepustiti suvlasništvo nad minimalno 50 posto tih radijskih postaja, Kutle će pokrenuti sudski postupak. Jedan od ključnih svjedoka u tom postupku bit će Neno Ninčević. U vrijeme kad ga je Hrvačić nagovarao da mu prepiše svoj paravanski vlasnički udio nad Obiteljskim radiom, Ninčević je odmah posumnjao da tu nešto nije u redu. Zato je zatražio od Hrvačića da mu potpiše izjavu u kojoj je navedeno da on svoje paravanske vlasničke udjele prepisuje na drugu osobu zato što je to Kutle poručio Hrvačiću iz pritvora, te da za te vlasničke udjele nije dobio nikakav novac. Kad je Kutle izišao iz pritvora, neugodno se iznenadio shvativši što je Hrvačić učinio. Ninčević mu je pokazao izjavu koju mu je Hrvačić potpisao. Tu će izjavu Ninčević dostaviti u sudskom postupku i svjedočit će protiv Hrvačića u Kutlinu korist. Neno Ninčević Skladatelj je sačuvao dokument koji tereti Hrvačića za manipulacijeNeno Ninčević Skladatelj je sačuvao dokument koji tereti Hrvačića za manipulacije

Prije otprilike godinu dana spominjalo se da je Kutle od Hrvačića umjesto suvlasništva nad tim radijskim postajama tražio protuvrijednost od 12 milijuna eura, što bi navodno trebala biti fer protuvrijednost za otprilike 1,1 milijun dolara početnog kapitala koji je Kutle učinio dostupnim Hrvačiću na početku razvoja tih radijskih postaja, i to kreditom iz Tiska. Međutim, u vrijeme recesije prihodi radijskih postaja postaju sve manji, a i Kutle je vjerojatno svjestan da Hrvačić ni približno nema toliki novac. Zato se posljednjih mjeseci koncentrirao na povrat svojih suvlasničkih dijelova.

Kutlini odvjetnički timovi u sličnim su pregovorima i s Ninoslavom Pavićem, koji je zajedno s njemačkim WAZ-om suvlasnik Europapress holdinga - EPH, najveće domaće izdavačke kuće, koja izdaje Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Gloriju i brojne druge tiskovine. Kutle i njegovi odvjetnici o njegovu su suvlasništvu u EPH razgovarali i s predstavnicima WAZ-a. Sastajali su se u inozemstvu, a navodno i u hotelu "Esplanade" u Zagrebu. Tom prilikom pokazani su i dokumenti koji pokazuju na temelju čega Kutle traži svoj dio unutar EPH, a traži ukupno 25 posto te izdavačke kuće. Jedan od Kutlinih odvjetnika potvrdio je za Nacional da je Pavić prvo tijekom razgovora tvrdio da njegova izdavačka kuća zapravo ništa ne vrijedi, pa je zato pokušao odgovoriti Kutlu od ulaska u vlasničku strukturu. Kutle mu je odgovorio da bi onda on rado preuzeo čitav Pavićev vlasnički udio, kako se on više ne bi zamarao tvrtkom koja navodno ništa ne vrijedi. Na koncu je Pavić Kutli rekao da ne zna kako će svojim suradnicima objasniti da im je i Miroslav Kutle jedan od suvlasnika. Paviću je to neugodno prije svega zato što bi se tako pokazalo da EPH nije u vrijeme svog nastanka bio neovisna izdavačka kuća, nego je u suvlasništvu čovjeka koji je 90-ih bio jedna od ključnih metafora ružnog naličja HDZ-ove vladavine u Hrvatskoj.

Jedan od Kutlinih odvjetnika potvrdio je za Nacional da je Kutle zainteresiran za daljnji razvoj EPH, jer smatra tu izdavačku kuću i dalje vrlo perspektivnom, iako se njeno trenutačno zaduženje procjenjuje većim od 120 milijuna eura. Kutlini suradnici potvrdili su za Nacional da su u EPH svjesni i da bi Zagrebačka banka kao jedan od većih vjerovnika EPH mogla uskoro javno oglasiti prodaju udjela te tvrtke zbog neotplaćivanja kreditnih zaduženja. Uoči recesije tvrdilo se da je Kutle od Pavića zatražio ukupno 40 milijuna eura za svoj vlasnički udjel u EPH. Nacional je iz upućenih bankarskih krugova doznao da se to dogodilo u vrijeme prije prodaje tvrtke Hypo Alpe Adria Consultants, čije su se nekretnine 2007. procjenjivale na više od milijardu eura. Upućeni bankarski krugovi tvrde da je Ninoslav Pavić u to vrijeme o tom projektu dobivao povlaštene informacije od Krešimira Starčevića, člana uprave Hypo Alpe Adria banke. Kad je doznao da se Pavić u toj transakciji pojavljuje kao jedan od kupaca, Kutle je posumnjao da bi Pavić u tu investiciju mogao ući dijelom i novcem iz EPH, na koji on također polaže određena prava. Tvrdi se da su odnosi Kutle i Pavića u to vrijeme bili vrlo napeti, te da se Pavić zbog toga čak bio požalio i predsjedniku Stipi Mesiću. Upućeni bankarski krugovi tvrde da je nakon toga Tomislav Karamarko, danas ministar unutarnjih poslova, organizirao sastanak Pavića i Kutle. Juraj Hrvačić Vlasnik Radija Antena i Narodnog radija smatra da Kutle nema pravo suvlasništva  Juraj Hrvačić Vlasnik Radija Antena i Narodnog radija smatra da Kutle nema pravo suvlasništva

Navodno je tada postignut dogovor da Pavić Kutli isplaćuje 700 tisuća eura mjesečno. Taj je dogovor Pavić navodno poštovao samo dva mjeseca, a potom mu je prestao plaćati zbog investicija u nekretnine. U bankarskim se krugovima tvrdi da je Kutle s Pavićem čak zato napravio novi ortački ugovor o suvlasništvu u tvrtki Hypo Alpe Adria Consultants, da se unutar tog ortačkog ugovora kao njihov partner opet pojavljuje i Ivić Pašalić, te da je Pavić nakon tog dogovora novac za učešće u kupnji Hypo Alpe Adria Consultantsa posudio od Ivice Todorića. Zbog prezaduženosti EPH i teških tržišnih prilika za izdavače Kutle se također prije svega preorijentirao na traženje svojih vlasničkih udjela u EPH. Jedan bliski Kutlin suradnik izjavio je za Nacional da bi Kutle po ulasku u EPH nastavio razvijati tu izdavačku kuću, ali i da mu je ona najzanimljivija zato što bi Kutle kao suvlasnik EPH znatno poboljšao i ojačao svoju društvenu poziciju. Kutlini bliski suradnici tvrde da je Kutle vrlo nezadovoljan zbog toga jer su ga proteklih godina vrlo često planirano napadala upravo neka izdanja EPH, i to vjerojatno kako bi oslabila Kutlinu poziciju i stvorila medijski pritisak koji bi rezultirao ponovnim Kutlinim zatvaranjem. Kutle to smatra licemjernim, jer je on financijski potpomagao inicijalni razvoj te izdavačke kuće. Kutlini suradnici potvrdili su za Nacional i da Kutlu jako zanima da kao suvlasnik EPH dobije potpun uvid u sve poslovne knjige te tvrtke, kako bi vidio na što se ondje trošio novac i je li on zakinut mogućim neopravdanim izvlačenjem novca iz te tvrtke. Zbog takvih sumnji Kutle se umiješao i u pregovore o budućnosti turističke agencije Adriatica.net, gdje je EPH također suvlasnik. Prilikom tih pregovora odvjetnici Mladen Dragičević i Mladen Gajski poslali su upravi Adriatica.neta pismo kojim ih izravno upozoravaju da se kao zainteresirana strana žele umiješati u taj postupak, te da upozoravaju buduće suvlasnike te tvrtke da o toj transakciji treba nešto pitati i Miroslava Kutlu, kao stvarnog suvlasnika EPH.

U međuvremenu, Kutle se bavi i građevinskim investicijama, o kojima se nedavno također kritički pisalo. Osim toga, uvozi španjolska vina i zanima se za nanotehnologiju. Istodobno još uvijek nema posve čistu pravosudnu situaciju, jer je još u tijeku ponovljeno suđenje u slučaju Tisak, a moguće je da će Državno odvjetništvo inicirati i neke druge postupke protiv njega. U tom kontekstu ponajprije se spominje afera vezana uz privatizaciju Gradskog podruma u Zagrebu.

O Kutli se godinama negativno pisalo i prilično se utemeljeno procjenjivalo da bi se on mogao suočiti s ozbiljnim pravnim problemima i u brojnim drugim aferama. Međutim, dinamika rada Državnog odvjetništva na tim predmetima prilično je čudna. To s jedne strane može navoditi na zaključak da se Kutli nezakonitosti ne mogu dokazati, ili da se Kutlu ne dira iz nekih drugih razloga. Ako Državno odvjetništvo kalkulira s obradom potencijalnih Kutlinih nezakonitosti iz 90-ih, to bi moglo otvoriti i sumnju da su Kutli kao najprivilegiranijem tajkunu HDZ-a iz prošlog desetljeća poznate i brojne tajne koje bi mogle biti neugodne za sadašnju političku elitu. U svakom slučaju, takvu neriješenu situaciju Kutle je počeo koristiti da vrati neke svoje suvlasničke pozicije u medijima.

U Kutlino ime pregovore, među ostalima, vode odvjetnici Mladen Dragičević i Mladen Gajski, ali oni to nisu htjeli službeno komentirati. Ako u nekoliko sljedećih tjedana ne dođe do dogovora u odvojenim pregovorima s Pavićem i Hrvačićem, Kutle je svojim odvjetnicima naložio pokretanje sudskih postupaka radi utvrđenja njegovih vlasničkih udjela u tim tvrtkama. Za svoja potraživanja pripremio je opsežnu dokumentaciju.

Vezane vijesti

Video: Bare pjevao Rozginu 'Bižuteriju'

Video: Bare pjevao Rozginu 'Bižuteriju'

Poznati rocker i pjevač benda Majke, Goran Bare, gostovao je u Jutarnjem showu radija Antena Zagreb u kojoj je najavio prvi u nizu koncerata… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika