20.04.2009. / 17:46

Autor: Ljubo Jurčić

Nad Hrvatskom bauk sive ekonomije

Neslužbena, odnosno siva ekonomija postat će nužnost za veliki broj građana ako se recesija nastavi: ona uzima tržište službenom gospodarstvu, što smanjuje proizvodnju, zaposlenost, proračunske prihode i kvalitetu javnih usluga

Recesija, kriza ili kako god nazvali sadašnju domaću i globalnu gospodarsku situaciju se nastavlja. Prethodna očekivanja da bi se negativni trendovi u Americi i Europi kao ključnim područjima globalnog gospodarstva, mogli zaustaviti u prvom kvartalu 2009. godine sve su manje izgledni. Njihov oporavak bio bi lokomotiva za izvlačenje iz krize ostatka globalnog gospodarstva, osobito za one zemlje koje imaju razrađenu politiku da se ubace u taj vlak. Gospodarski pokazatelji za prvi kvartal ove godine neće biti pozitivni. Nada koja se sada javlja na drugoj strani Antlanitka temelji se na podacima koji bi mogli značiti da se pad usporava. Izmjenjuju se valovi optimizma i pesimizma. Porast prometa u američkoj maloprodaji za 1,9% u siječnju i 0,3% u veljači počeli su stvarati optimistično raspoloženje. Međutim, pad u ožujku od 1,1% prekinuo je taj optimizam. Sada se čekaju rezultati poslovanja najvećih kompanija za prvi kvartal. Najviše će se analizirati podaci koji bi mogli ukazivati na kraj recesije, kao što su narudžbe za opremu, alate i repromaterijale za naredna razdoblja. Neizvjesna financijska budućnost najviše smanjuje potrošnju trajnih potrošnih dobara, odnosno proizvoda koji se dominantno kupuju na kredit: automobila, pokućstva, kućanskih aparata i građevinskih materijala. Na pad standarda građana ukazuje i smanjenje potrošnje sportske opreme i proizvoda i pribora za hobi aktivnosti.

Hrvatska je suočena s vlastitom situacijom. Industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine bila je 13,3% manja od proizvodnje u prva dva mjeseca prethodne godine. Veliko smanjenje, što je lošiji nastavak trenda iz prošle godine. Pad proizvodnje ne pogoduje zaustavljanju rasta vanjskog duga. Naprotiv. Potrošnja građana, gledano kroz promet u maloprodaji, smanjuje se od kolovoza prošle godine, s izuzetkom prosinca. Pad potrošnje početkom ove godine veći je od pada industrijske proizvodnje. U siječnju ove godine građani su potrošili 13,7% manje nego u siječnju 2008., a u veljači čak 19,1% manje nego u veljači prethodne godine. Smanjivanje potrošnje utjecat će na značajno i smanjenje uvoza, ali ne toliko da bi Hrvatska godinu završila bez deficita u trgovini s inozemstvom. Reprogrami dospjelih dugovanja olakšat će trenutnu situaciju, ali povećava probleme u bliskoj budućnosti i smanjuje dugoročni kreditni rejting Hrvatske.

Nedostatak sustavnih i učinkovitih antirecesijskih mjera rezultirat će daljnjim smanjenjem „službenog" i povećavanjem „neslužbenog" gospodarstva. Ekonomisti koji se bave političkom ekonomijom i ekonomskom analitikom moći će u narednom razdoblju testirati svoje teorije nastanka, razvoja i suzbijanja sivog, neslužbenog, gospodarstva u realnoj situaciji. Bez obzira na različite oblike neslužbenog gospodarstva kao što su nelegalno, neprijavljeno, neregistrirano, neformalno i slično, kod svih se može očekivati porast. Poticaj za razvoj neslužbenog gospodarstva je nemogućnost službenog da građanima osigura pristojan posao za pristojnu plaću kako bi imali dostojanstven život. Ako isključimo nelegalne aktivnosti u što spadaju kriminalne aktivnosti, droga, prostitucija, pljačke i slično, na ostale vidove neregistriranog gospodarstva građani će biti prinuđeni da koliko-toliko očuvaju vlastiti standard. U cilju da za raspoloživi dohodak pribave što više roba i usluga, pokušat će zaobići službene kanale snadbijevanja. Može se očekivati povećano snadbijevanje trajnijim prehrambenim proizvodima direktno kod proizvođača, registriranih i neregistriranih. Na taj način cijena može biti manja za zaradu trgovca, a kod neregistriranog proizvođača i dodatno za porez. Ovakve aktivnosti većina građana će poduzimati iz nužde, a ne iz namjere da zaobiđu službeno gospodarstvo.
Razvoj neslužbenog gospodarstva uzima tržište službenom, što je dodatni uzrok smanjivanja proizvodnje, zaposlenosti, proračunskih prihoda, kvalitete javnih usluga itd. Povećanje udjela sivog u ukupnom gospodarstvu smanjuje europske fondove za Hrvatsku. Neslužbena, odnosno siva ekonomija postat će nužnost za veliki broj građana ako se recesija nastavi, ali će također uz vanjski dug Hrvatske, postati najveći izazov hrvatskoj ekonomskoj i ukupnoj politici. Glavne mjere za zaustavljanje sive ekonomije u fazama krize nisu inspekcijske i policijske, nego antirecesijska i anticiklička sustavna ekonomska politika.
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u ZagrebuLjubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebuljurcic@efzg.hr

Vezane vijesti

EU se nije integrirala kao država

EU se nije integrirala kao država

O mogućnostima izlaska iz aktualne dužničke krize i osnivanju fiskalne unije u eurozoni razgovarali smo s Ljubom Jurčićem, profesorom Ekonomskog… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika