Ljubo JurčićSve češće smo svjedoci međuzavisnosti funkcioniranja globalnog gospodarstva. Događanja ne jednom kraju svijeta u vrlo kratkom vremenu prenose se na drugi kraj svijeta. Kad su ta događanja pozitivna, skoro ih i ne primjećujemo i izgledaju nam normalna. Globaliziranost svijeta uglavnom primjećujemo kod širenja negativnih pojava. Zemlje koje su više globalizirane, tj. koje su jače i izravnije povezane s različitim dijelovima svijeta i u različitim područjima ljudskog života, u kraćem vremenu doživljavaju globalne promjene.

Hrvatska, iako visoko globalizirana zemlja, s mnogim dijelovima zemaljske kugle nema jake i direktne odnose. To nas je sačuvalo od prvog udara globalne financijske krize koja je krenula iz Amerike. Naše banke nisu ulagale u američke vrijednosne papire, niti Hrvatska ima značajniji izvoz u Ameriku. Pad američkog tržišta vrijednosnica i pad američkog uvoza nije imao izravni negativni utjecaj niti na hrvatsko financijsko niti robno tržište.

U sličnoj situaciji se sada nalazi Hrvatska kod širenja svinjske gripe iz Meksika u ostatak svijeta. Naša trgovina s Meksikom je zanemariva kao i broj turista koji putuju u Meksiko ili dolaze iz njega. Hrvatska se dosta dobro može izolirati od svinjske gripe. Za to nisu potrebna velika sredstva, nego samo dobra organizacija kontrole. Karakteristike ove gripe ukazuju da se epidemija u Meksiku može proširiti u globalnu pandemiju. Pored štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i živote brojnih ljudi, ova pandemija će proizvesti izravne i neizravne gospodarske štete. Sasvim je sigurno da će produbiti i produljiti postojeću gospodarsku krizu. Najviše u Meksiku, ali će imati značajan utjecaj i na ostatak svijeta. Meksička vlada je prije mjesec dana izišla s prognozom o padu gospodarstva u ovoj godini od 2,8%, zbog globalne krize. Sasvim sigurno, svinjska gripa će povećati taj pad preko 3%, a vrlo vjerojatno i preko 4%. Mnogi sektori će trpjeti značajne štete. Prošle godine je oko 5,9 milijuna amerikanaca putovalo u Meksiko. Strani turisti su te godine potrošili u Meksiku 13,3 milijarde dolara. To je treći po veličini sektor u pribavljanju deviza. Prvi je izvoz nafte, a drugi su doznake radnika koje rade u sjevernoj Americi. Pad deviznog priljeva će dodatno pogoršati deviznu poziciju Meksika. Međunarodni monetarni fond je nedavno priskočio Meksiku u pomoć s 47 milijardi dolara za održavanje međunarodne likvidnosti. To sada neće biti dovoljno. Svjetska banka već ima pripremljeno preko 200 milijuna dolara koji se trebaju uložiti u zaustavljanje širenja svinjske gripe.

Nedavno azijsko iskustvo ptičije gripe i SARS-a potvrđuje da kod ovakvih epidemija ili pandemija prvi strada turizam. Procjenjuje se da je SARS u pogođenim zemljama Azije u nekim mjesecima smanjio dolazak turista 20-70%, a u susjednim zemljama 15-35%. Ukupni gubitak turističkog sektora u ovim zemljama procjenjuje se na 15 milijardi dolara, odnosno 0,5% bruto domaćeg proizvoda. Djelatnosti vezane na turizam također će trpjeti štetu. Prije svega mnoge avionske kompanije koje će zbog manjeg broja putnika proizvoditi gubitke i otpuštati radnike. Pad putovanja neće osjetiti samo Meksiko. U situaciji pandemije smanjuju se ukupna svjetska putovanja. Svinjska gripa će smanjiti svjetsku trgovinu i potrošnju, a time i proizvodnju svinjskog mesa. Mnoge zemlje će potpuno zabraniti ili ograničiti uvoz svinjetine iz Meksika, Amerike i drugih zemalja. Kompanije uključene u lanac poslovanja njime također će trpjeti štete. Smanjivanje proizvodnje i potrošnje smanjuje obujam trgovine i transporta. Sve skupa će rezultirati manjom potražnjom za naftom i uz nepromijenjenu politiku OPEC-a smanjivanjem njene cijene. Cijene dionica kompanija koje direktno ili indirektno trpe štete od svinjske gripe će padati.

Jedna analiza rađena prije par godina (2006), pokazuje da pandemija „srednje jakosti", za koju se očekuje da će biti ova prouzročena svinjskom gripom, smanjuje ukupnu svjetsku proizvodnju oko 300 milijardi dolara. Svjetska banka je prošle godine, prije sadašnje globalne krize, procijenila da troškovi pandemskih gripa koštaju svijet oko 3 tisuće milijardi dolara ili 5% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Pandemije jedino imaju pozitivan gospodarski efekt na farmaceutsku industriju koje razvijaju i proizvode lijekove i cjepiva protiv ovakvih bolesti. Prirodno je očekivati da će cijene njihovih dionica u narednom razdoblju rasti.