Objavljeno u Nacionalu br. 703, 2009-05-05

Autor: Plamenko Cvitić

25 godina Radija 101

Borbeni krojači vlastite sudbine

RADIO 101, koji već 25 godina postavlja nove kriterije medijske slobode i tako znatno utječe na političku sliku Zagreba i Hrvatske, od prošle je godine u stopostotnom vlasništvu malih dioničara, svojih djelatnika, te odlučuje o vlastitoj sudbini

Sadašnji djelatnici Radija 101 snimljeni u najnovijem velikom studiju koji je tek nedavno vraćen radiju - godinama je te prostorije koristila OTV televizijaSadašnji djelatnici Radija 101 snimljeni u najnovijem velikom studiju koji je tek nedavno vraćen radiju - godinama je te prostorije koristila OTV televizijaU današnjem svijetu čak je i za malu tvrtku velik uspjeh doživjeti 25 godina postojanja. Zbog toga je uspjeh zagrebačkog Radija 101, popularne Stojedinice, još i veći. Nastala u vremenima komunističkog jednostranačja, Stojedinica je uspješno preživjela sve izazove pred kojima su mnogi drugi posustali: raspad bivše Jugoslavije, rat, tranzicijsko razdoblje, teška vremena pod režimom Franje Tuđmana, prelazak u nesmiljeni kapitalizam, sve do najnovijeg globalnog bauka - recesije. U petak, 8. svibnja, Radio 101 proslavit će 25 godina postojanja radija koji je svih tih godina bio i ostao pokretač mnogih promjena - ne samo na medijskom, nego i na društvenom, pa i političkom planu.


U novijoj hrvatskoj povijesti Radio 101 ostat će upamćen kao jedan od rijetkih neovisnih medija u Hrvatskoj, za čije preživljavanje je 1996. godine 120.000 hrvatskih građana izišlo na prosvjed na glavni zagrebački trg. Vrijednost i važnost Radija 101 moguće je sagledati i kroz impresivan popis poznatih Hrvata koji su se upravo na Stojedinici počeli baviti novinarstvom ili su u jednom trenutku svog života ondje radili: Željko Pervan, Zlatan Zuhrić, Željka Ogresta, Andrea Zlatar, Hloverka Novak-Srzić, Zinka Bardić, Nataša Magdalenić, Silvija Šeparović, Marita Perčin, Davor Meštrović, Duško Ćurlić, Vinko Grubišić, Dobrivoje Keber, Željko Kardum, Boris Horvat, Željko Roško, Ljudevit Grgurić i Davor Ivanković samo su neki od njih. Na popularnoj Stojedinici i danas rade Silvije Vrbanac, Tamara Pavlica, Zrinka Vrabec Mojzeš, Siniša Švec, Toni Marošević, Miljenko Cvitković, Željko Matić, Jelena Berković i mnogi drugi.
A priča o Radiju 101 počela je 8. svibnja 1984. kad je iz prostorija u studentskom domu "Stjepan Radić" na zagrebačkom Jarunu počelo emitiranje tadašnjeg Omladinskog radija. Bio je to prvi neovisni studentski radio u tadašnjoj Jugoslaviji, koji je u tadašnje doba socijalizma trebao poslužiti kao "ispušni ventil" za mladež. Jedna od prvih definicija Omladinskog radija bila je "radio za ljude s asfalta", a svojim svjetonazorom i programom vrlo je brzo unio revoluciju u tada strogo kontrolirani medijski eter: koristeći jezik zagrebačke ulice, Radio 101 već je tih godina otvorio dotad zabranjene teme - od homoseksualnosti preko političkog disidentstva do uvođenja višestranačja. Već 1985., samo godinu dana nakon osnivanja, političke su vlasti prvi put pokušale ugasiti tada već vrlo popularnu Stojedinicu. Druga faza Stojedinice počela je 1987. kad je uoči Univerzijade radio preseljen u Gajevu ulicu u centru Zagreba.ŽELJKO MATIĆ Urednik Aktualnopolitičke
redakcije Radija 101ŽELJKO MATIĆ Urednik Aktualnopolitičke redakcije Radija 101

Otvorenost Stojedinice za najrazličitije teme i sugovornike pokazala se i 1989. kad je Franjo Tuđman upravo na Stojedinici razbio 20-godišnju zabranu javnih istupa. Od 1990. suvlasništvo nad Radiom od Studentskog centra preuzeo je Grad Zagreb i upravo je to počesto spašavalo Stojedinicu koja se već uspjela zamjeriti Tuđmanu i HDZ-u, no u Zagrebu su godinama vladale oporbene stranke. Najveći udar na Radio 101 zbio se 1996. godine, kad je tadašnje Vijeće za telekomunikacije donijelo odluku da se Stojedinici ne produži koncesija, odnosno da se radio ugasi. Na tu odluku burno su reagirali mnogi, pa je 21. studenoga 1996. na glavnom zagrebačkom trgu održan prosvjed na kojem je više od 120.000 Zagrepčana demonstriralo za opstanak Stojedinice. Iako je taj prosvjed uspio spriječiti gašenje radija, vladajući političari još su nekoliko godina vršili razne pritiske i onemogućavali normalno funkcioniranje Stojedinice, a takav tretman trajao je sve do 2000. godine. Posljednjih godina urednici i novinari Stojedinice prema vlastitim su riječima - krojači vlastite sudbine. Naime, iako je još od 90-ih Radio 101 u vlasništvu samih zaposlenika, sve do 2008. Grad Zagreb držao je suvlasnički udio od 25 posto. Lani je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prodao 25 posto udjela Grada suvlasnicima Stojedinice, za preko pola milijuna kuna, pa tako danas - nakon što su u posljednjih deset godina uplatili 2,5 milijuna kuna temeljnog kapitala - njome i formalno upravlja 78 malih dioničara - bivših i sadašnjih djelatnika. Radiom kao direktor već deset godina upravlja Dario Dusper, a Tamara Pavlica je direktorica programa, što je svojevrsni ekvivalent funkciji glavnog urednika. Uoči 25-godišnjice Tamara Pavlica prisjetila se svog dolaska na Stojedinicu: "Ja sam na radio došla sa 17 godina, moja vizija radija u to vrijeme nije ni postojala, bio mi je zanimljiva igračka, ali ništa više od toga. Tek sam se tri, četiri godine kasnije počela ozbiljnije baviti radiom, kako sam stjecala iskustvo i rasla. Ali vjerovala sam u radio, odnosno u ono što radimo.

Tako vjerujem i danas. Kad su mediji u pitanju, doista se ne mogu zamisliti nigdje drugdje nego upravo ovdje. Radio 101 i danas krasi sloboda i to je ono što nas razlikuje od mnogih drugih elektroničkih medija. Radio mora biti refleks društva, mi smo svoju vjerodostojnost i stekli time što su naši slušatelji uvijek bili svjesni da smo mi medij koji se brine kako ljudi žive. I dok god ljudi žive loše, mi ćemo uvijek imati posla." Što se tiče budućnosti Stojedinice, Pavlica je također optimistična: "Vidim vrlo lijepu budućnost Radija 101, pogotovo zato što smo sami svoji gazde, što je rijetkost u hrvatskim elektroničkim medijima. Postali smo na neki način stvarno krojači vlastite sudbine i o nama samima ovisi kako će ta budućnost izgledati. Radio 101 je brand i ima nešto što mnogi mediji nemaju, a to je vjerodostojnost. Često smo koketirali i s nekim ekstenzijama koje nisu direktno radijski program, poput organizacije koncerata, izdavaštva, podrške mladim umjetnicima, virtualnog svijeta. U sve te prostore možemo se ili se već jesmo proširili", zaključuje Pavlica.
Silvije Vrbanac nezaobilazna je osoba u povijesti Radija 101. Još je početkom 80-ih u svom stanu sastavio piratski Radio Šlic koji je bio svojevrsna preteča Stojedinice. Osim što je uređivao i vodio slušane emisije, Vrbanca su 1996., uoči velikih problema s mogućim gašenjem radija, sami zaposlenici izabrali za direktora, pa je tu funkciju obavljao u najtežim trenucima te radijske postaje. Ipak, nakon nekog vremena vratio se u ono što najviše voli - uređivanje i vođenje glazbenih emisija, a to radi i danas: "Meni je radio kao medij bio prva ljubav, a Stojedinica mi je bio najbolja mogućnost za realizaciju nekih mojih ideja koje su počele još sa mojim piratskim radiom.

Govorili smo o stvarima o kojima je nezgodno govoriti, o čemu se pričalo na ulici, a kad smo to počeli raditi, automatski smo napravili senzaciju. Ne znam koliko danas radio pruža šansu mladim ljudima kao što je nama bila pružena, ali ja ću biti tu dok budem potreban, a na mladima svijet ostaje. Znači, navalite ljudi! Jedino nisam siguran da su iste prilike, gdje su mladima vrata bila širom otvorena, našim hodnikom svatko tko je prošao ostavio je nešto iza sebe i išao dalje. Puno puta je bilo gusto, često su nam nagovještali labuđi pjev radija u našim najboljim trenucima, valjda iz zavisti, a neki su to iskreno i željeli. Nismo mi puno razmišljali o budućnosti, više je to bilo - ajmo sad spasit godinu, pa godinu, pa su se te godine protegnule... Zapravo je nas održao jedan oblik gerilske borbe i preživljavanja sve do sada." Ipak, kao jedan od osnivača radija, Vrbanac ističe promjene u hrvatskom medijskom prostoru, koje su dotaknule i Radio 101: "Više ne govorimo jezikom javnosti. Nekad smo govorili jezikom većine, a danas podržavamo mišljenja koja su gotovo alternativa danas u Hrvatskoj, mislim u političkom smislu. Ostalo nam je u navici biti drugačiji. Ono za što smo se borili u početku, zapravo se poslije i dogodilo. Dogodila se demokracija, pa mi moramo biti u nekoj drugoj vrsti ofenzive. Možda smo danas čak postali retro, nostalgičari za onim vremenima u kojima se stalno za nešto trebalo boriti. A danas borba više nije jednostavna. "

Uz Radio 101 vrlo se često povezuje ime Zrinke Vrabec-Mojzeš. Ona je u vrijeme velikog prosvjeda 1996. bila glavna urednica, a svoju prepoznatljivost velikim je dijelom stekla svojim jasnim i britkim stavovima koje je, osim u eteru Radija 101, počesto iznosila i drugdje. Tako je godinama bila pamćena po gostovanju u HTV-ovoj emisiji "Motrišta", gdje je tadašnjoj voditeljici te emisije rekla da ona tu emisiju zove "Mokrišta", a 2005. tijekom gostovanja u "Latinici" iznijela je nekoliko komentara o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu zbog kojih je idući dan u prostorije Radija 101 došao muškarac koji se s njom htio fizički obračunati. Zrinka Vrabec za Nacional se prisjetila svog dolaska na Radio 101: "Došla sam u rujnu 1984. Nisam bila svjesna da će sve ovo toliko trajati. Jedino sam bila svjesna da sam spremna raditi bilo što samo da tu mogu ostati. Nakon 1996. smo preživjeli još dugi niz teških godina, bilo je i unutarnjih problema, određeni broj ljudi je otišao, ali cijelo ovo vrijeme Radio 101 nije mijenjao svoj identitet i mislim da je to najvažnije. Mislim da je specifikum ovog medija da svatko ima slobodu izražavanja svojih stavova. Naši stavovi nisu uniformirani, izražavamo različite stavove urednika koji tu rade i nema jedne politike radija.VODSTVO RADIJA Toni Marošević, Silvije
Vrbanac i Nenad PavlicaVODSTVO RADIJA Toni Marošević, Silvije Vrbanac i Nenad Pavlica

Mi smo poslovično vrlo kritički nastrojeni prema vlasti, ma tko na njoj bio. Mislim da je najvažnije što smo zadržali publiku koja misli svojom glavom. Mi znamo da ne možemo obuhvatiti masu, znamo da ne predstavljamo većinu, mi smo uvijek bili glas onih koji slobodno misle, onih koji se usuđuju kritizirati, koji ne podržavaju slijepo ni jednu vlast i koji ne potpadaju pod masovnu histeriju i komercijalizirane medije koji su preplavili Hrvatsku posljednjih petnaest godina. I svjesni smo da naš profil slušatelja ne pokriva ono što pokriva, primjerice, Narodni radio. Mi nismo ambijentalni radio, nas ne slušaju u frizerajima, ali nas slušaju u stanovima, automobilima, slušaju nas studenti, intelektualci, političari, diplomati, novinari... Mi ne razgovaramo s publikom kao s idiotima, nećemo cvrkutati o lijepom vremenu i tračati od koga se rastala Madonna ili tko je njezin novi partner. To nisu naše teme. Mi nemamo tzv. lajfstajl programe, tračeve iz života poznatih i nikad to nismo uvodili u program jer to jednostavno nije naša razina, čak i po cijenu gubitka sponzorstva i oglašivača, koji su baš zbog toga ipak svjesni naše jedinstvenosti na medijskom tržištu", zaključuje Zrinka Vrabec-Mojzeš.

Dani rada i slave

O 25 GODINA RADIJA: "Prije 25 godina bilo je mnogo omladinskih medija koji su se pojavili u Hrvatskoj, ali koliko znam od svih njih jedino je Radio 101 preživio. Ipak, promijenilo se sve, i društvo i mi, a pogotovo su se promijenili uvjeti rada i financiranja. Prije je troškove našeg rada plaćao Studentski centar, odnosno država, a sad smo osuđeni na tržišnu utakmicu"
O BIVŠIM DJELATNICIMA RADIJA: "Od stare ekipe ostao je zapravo jako mali broj ljudi, možda jedan ili dva posto. Kad je Radio 101 tek nastao, prve dvije godine radili smo bez honorara, pa su zbog toga neki i otišli. U tih 25 godina kroz Radio 101 sigurno je prošlo tisuću i pol, možda i dvije tisuće ljudi, vojničkim rječnikom cijela jedna brigada."

Vezane vijesti

Posljednji pokušaj dokapitalizacije Radija 101

Posljednji pokušaj dokapitalizacije Radija 101

Radio 101 u stečaju pokušat će još jednom kroz dokapitalizaciju pronaći novog vlasnika, po početnoj cijeni od šest milijuna kuna, a ako i to propadne… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika