08.05.2009. / 10:55

Autor: Hrvoje Šimičević

Glavaš osuđen na 10 godina zatvora, Šišljagić i HDSSB ga skrivaju

Gotovo četiri godine od prvih službenih iskaza koje su policija i tužiteljstvo prikupili o ubojstvima srpskih civila u Osijeku 1991. na zagrebačkome Županijskom sudu u petak je objavljena nepravomoćna presuda Branimiru Glavašu, Ivici Krnjaku, Gordani Getoš-Magdić, Dinu Kontiću, Tihomiru Valentiću i Zdravku Dragiću, optuženima za ratne zločine u slučaju "selotejp", a Glavašu i za zločine opisane u optužnici za slučaj "garaža"

Čelnik HDSSB-a Vladimir Šišljagić i sin Branimira Glavaša; foto: Josip RegovićČelnik HDSSB-a Vladimir Šišljagić i sin Branimira Glavaša; foto: Josip Regović

Nakon što Branimir Glavaš danas nije nazočio čitanju presude prema kojoj je dobio deset godina zatvora zbog ratnih zločina, odmah se postavilo pitanje gdje se zapravo nalazi. Djelomični odgovor dao je predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić:

"Još početkom tjedna iz državnog vrha i to iz kruga najbližih Sanaderovih suradnika, javljeno nam je da premijer ultimativno zahtjeva od suca Željka Horvatovića da pod svaku cijenu i bez pravnog utemeljenja presudi Branimiru Glavašu višegodišnju kaznu zatvora. Da sud nije donio presudu, nego proveo Sanaderov politički nalog potvrđeno nam je i proteklih dana iz pravosudnih krugova. To je bio razlog što je najuže vodstvo stranke donijelo odluku da se hrvatski general Branimir Glavaš skloni na sigurno. Današnja presuda nije samo sumrak pravne države, to je uvreda i poniženje za branitelje cijele Hrvatske", rekao je za Večernji list Vladimir Šišljagić.

Iako bi prema neslužbenim informacijama ovo povjerenstvo o tome trebalo raspravljati danas, sve će to ovisiti o strankama koje o tome odlučuju, predvođene većinskim HDZ-om. Inače, Sud je već Hrvatskom saboru podnio zahtjev za skidanjem njegovog imuniteta.

Branimir Glavaš je na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina nad srpskim civilima u ratnim 90-ima u Osijeku. Glavaš je za slučaj 'selotejp' dobio 8 godina, dok je za slučaj 'garaža' osuđen na 5 godina, odnosno jedinstvenu kaznu od 10 godina zatvora.

Gordani-Getoš Mandić dosuđeno je 7 godina zatvora jer je, prema presudi, sudjelovala u likvidaciji osječkih Srba u slučaju 'selotejp. Na čitanju presude nisu bili ni Branimir Glavaš ni Gordana Getoš.

Vođa zloglasne Smostalne uskočke satnije Ivica Krnjak nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od 8 godina. Preostala trojica optuženih, Zdravko Dragić, Tihomir Valentić i Dino Kontić osuđeni su svaki na pet godina zatvora.

Odvjetnici optuženih nisu se htjeli podvrgnuti sigurnosnim provjerama na ulazu u sudnicu Županisjkog suda pa su izbačeni van.

Osuđenici za vrijeme čitanja presude; foto: Josip RegovićOsuđenici za vrijeme čitanja presude; foto: Josip RegovićOvom je presudom okončano suđenje za slučajeve koji će u modernoj Hrvatskoj povijesti ostati zapamćeni kao sudski procesi u kojima se do današnje presude imalo prevaliti niz prepreka, podvala, zastrašivanja svjedoka i ispolitiziranih poteza koji su dolazili od osuđenih protagonista. Glavnu ulogu u ovoj farsi imao je čovjek s imunitetom.

Iako je Branimir Glavaš od početka aktualizacije slučaja u kojima ga se teretilo za ratne zločine pridržavao stava da se radi o političkoj namještajki Ive Sanadera i drugih pripadnika HDZ-a, dokazi su bili više nego dostatni da se pokrene akcija hrvatskog pravosuđa: onih istih institucija koje su dobar dio vremena upravo zbog političkog i društvenog ozračja ignorirale teze svjedoka ili su s druge strane, u strahu od posljedica, svjedoci odlučili progovoriti tek 15 godina nakon stravičnih zločina. Bez obzira na vremenski rascjep između likvidacija, koje su se u većini slučaja vršile na obali Drave, i otkrivanja njihovih egzekutora, ostaje činjenica da su se stvari počele raspredati 2005. godine.


Srbe ubijala Krnjakova Uskočka satnija

I Račanova Vlada znala za slučaj 'selotejp'

Šeks tajno pomagao obranu glavaša

Glavaš naredio ubojstvo vojnika HV-a

Policajac koji je slomio Glavaša

Ispovijest sestre Gordane Getoš-Magdić

Tada je naime, po prvi puta Tužiteljstvo potvrdilo da posjeduje službene izjave svjedoka o ubojstvima osječkih civila 1991. i 1992. Bilo je to 15. srpnja, da bi se ubrzo nakon toga u javnosti oglasio ključni svjedok optužnice - Krunoslav Fehir. On je naime izašao u javnost sa tezama o brutalnom ubijanju civila, iza čega su stajale monstruozne metode mučenja civila, s osnovnom tezom da je Glavaš svojim zapovijedima odlučivao o njihovim nesretnim sudbinama. Fehir je kao maloljetni 16-godišnjak ušao u Glavaševu Osječku bojnu, te je 2005. godine pravosuđu pristupio kao jedan od neposrednih počinitelja zločina u slučaju koji će se naknadno kolokvijalno prozvati 'garaža'.

Ovaj naziv u javnosti je postao uvriježen zbog garaža gdje su početkom rata iz svojih domova i ulica dovođeni civili srpske nacionalnosti. Predstavljalo ih se kao 'teroriste i četnike' te ih se intenzivno mučilo, u namjeri da 'otkriju lokacije drugih četnika'. Fehir je priznao da je tada sudjelovao u ubojstvu Čedomira Vučkovića, kojeg su satima tukli u garaži kod Sekretarijata za narodnu obranu, zajedno sa Đorđem Petrovićem, civilom koji je također likvidiran. Nakon višesatne torture, Fehir i još jedan pripadnik BOB-a natjerali su ga da pije kiselinu iz akomulatora. Vučković je potom uspio pobjeći iz garaže, nakon čega ga Fehir dostiže i ubija sa 4 ili 5 metaka. Prema njegovom iskazu, Glavaš ga je tada pitao zašto nije ubio i Čedomira Vučkovića. Potonji je civil ubrzo potom na Glavaševe instrukcije zavezan, a u izjavi koju je tijekom 2005. godine dao HRT-u, Fehir je tada kazao: "Kad su mu stavili krpu u usta i preko nje vodoravno nalijepili selotejp, znao sam što će se dogoditi".

Gordana Getoš-MagdićGordana Getoš-MagdićDetaljne tvrdnje osobe koja je kao maloljetnik sudjelovala u brutalnim likvidacijama, te je potom kao nalogodavca prokazala nekoć iznimno utjecajnog Glavaša, prisililo je na kraju pravnu državu da proradi. 10. svibnja, omražen i lišen političkog patronata HDZ-a, Glavašu je kao tadašnjem saborskom zastupniku ukinut imunitet koji ga je štitio od progona, te je Vrhovni sud odlučio slučaj 'garaža' voditi na zagrebačkom Županijskom sudu. Kao i od prvog dana kada su na vidjelo izašli slučajevi likvidacije civila, Glavaš je i dalje rezolutno odbacivao optužbe, predbacujući svojim bivšim stranačkim kolegama iz HDZ-a da protiv njega vode politički proces. Nedugo nakon toga, u listopadu 2006. godine, odigrali su se ključni događaji za rasvjetljavanje priče o ubijenim civilima u ratnom Osijeku. Uhićeni su članovi Samostalne uskočke satnije, zloglasne i misteriozne diverzantske skupine, predvođene Ivicom Krnjakom, koji je naknadno bio osumnjičen za tajne likvidacije po Osijeku. Oni su se našli na optuženičkoj klupi zahvaljujući Mirku Simiću, jednom od pripadnika Krnjakove postrojbe, koji je bio motiviran napadajima 'grižnje savjesti', pa je sve ispričao.

Istog mjeseca, u listopadu 2006. Glavaševa obrana biti će ozbiljno narušena odlukom Gordane Getoš - Magdić, nekadašnje Glavaševe suradnice i članice SUS-a da progovori o ubojstvima civila, u kojem ga je optužila kao glavnog nalogodavca. Ona je policiji ispričala da je Glavaš osobno osmislio način funkcioniranja “killer voda” samostalne uskočke satnije. Tada je ona imala 22 godine, a tijekom iskaza tvrdila je kako je tek naknadno shvatila da je zapravo bila posrednik između njega kao nalogodavca i pripadnika samostalne uskočke satnije, koji su ubijali civile. Ona je naime Glavaševe ceduljice s imenima građana srpske nacionalnosti nosila članovima rečene skupine, koji su zatim obavljali naređenja. To se dogodilo u deset slučajeva, jer bi civili, nakon zatočenja u podrumu u Dubrovačkoj 30, potom bili odvođeni do dravskog nasipa, gdje su kroz svojevrsnu inicijaciju novi članovi voda morali ubijati svoje sugrađane. Egzekucije je preživio jedino Radoslav Ratković koji je o tome i svjedočio u postupku. Za taj slučaj su optuženi Tihomir Valentić i Zdravko Dragić. Uz Ivicu Krnjaka, koji će zbog ovih događaja provesti 8 godina u zatvoru, sud je ubrzo optužio i Gordanu Getoš Magdić, jer se uspostavilo da je sudjelovala u likvidacijama.

U želji da se izvuče iz pravosudnog progona, ona je povlačila nekoliko potpuno proturječnih poteza. Naime, prvotni iskaz koji teško optužuje Glavaša, ona je naknadno povukla, pod obrazloženjem da strahuje za svoj život i žvote svoje obitelji. Tijekom suđenja, krajem 2007. godine, demantirala je vlastite iskaze ističući da su oni dobiveni pod policijskom prisilom. Potom je naknadno pokušala dobiti status krunskog svjedoka, da bi, nakon što to nije prošlo, pristala na davanje kasnije pobijanog iskaza.

Njezini iskazi, koje je pravosuđu očigledno prezentirala u strahu da je se ne procesuira, dolaze u danima kada Glavaša polako počinje sustizati pravda. 23. listopada 2006. godine određen mu je pritvor u slučaju 'garaža', jer je pokušao utjecati na svjedoke optužbe, dok mu Sabor skida imunitet zbog slučaja 'selotejp'. Nakon toga, vidjevši da ga ništa više ne štiti od pravosudnog progona, Glavaš je započeo koristiti metode koje su bile glavni razlog što je tek sada, nakon dvije i pol godine od prvog utamničenja u pritvoru osuđen za monstruozne ratne zločine. Procesi i istrage u rečenim slučajevima prekidani su u nekoliko navrata, isto kao i samo suđenje, jer je Glavaš svoj stav odlučio izraziti štrajkajući glađu nekoliko puta. I dalje je, naime, nevino ostajao pri tezi da se radi o političkoj zavjeri njegove bivše partije, koja mu od prvog dana smješta i to posredstvom režimskih medija, današnjeg ravnatelja policije Vladimira Fabera koji je sudjelovao u istrazi, te glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Ivica KrnjakIvica KrnjakNo bez obzira na sve, krajem listopada Glavašu je skinut imunitet za pritvor, nakon čega je on sam došao u zagrebački Okružni zatvor i počeo - štrajkati. Bilo je to četiri dana uoči pokretanja istrage u slučaju 'selotejp' na osječkom Županijskom sudu. No, samo jedan dan nakon toga, Glavašu ukidaju pritvor je mu se zdravlje, pogođeno štrajkom, pogoršava. Iako se zbog novonastale situacije 21. listopada prekida i istraga u slučaju 'selotejp', obje su istrage do sredine velajče bile okončane. Ispitano je više od 230 svjedoka, na temelju čega je podignuta optužnica u slučaju 'selotejp' gdje su Glavaš i i šestero pripadnika SUS-a optuženi za ubojstvo deset osoba i jedan pokušaj ubojstva. Pokrenuta je i optužnica protiv Glavaša u slučaju "garaža" u kojem ga se po zapovjednoj odgovornosti tereti da je kao šef osječkoga Sekretarijata za narodnu obranu u garažama odgovoran za zlostavljanje srpskih civilia, tijekom čega su Čedomir Vučković i Đorđe Petrović ubijeni. Glavaš ovaj put završava u osiječkom pritvoru, a Fehir biva ispitan kao krunski svjedok pokajnik. Bivši čelnik osiječke obrane opet kreće u štrajkačku kampanju, koja će ovaj put trajati oko 20 dana. Nakon toga, slučaj selotejp se seli u Zagreb, a jedan drugi politički proces, uzrokovati će Glavašu izlazak na slobodu. Naime, dok je suđenje još bilo u tijeku, dogodili su se izbori u kojima Glavaš biva izabran u Sabor gdje je stekao novi zastupnički imunitet, što je na kraju bio jedini razlog zašto ovaj proces nije pratio iza rešetaka. Naime, sabor je sada odbio skinuti imunitet Glavašu za pritvaranje, ali mu je ukinuo imunitet za nastavak kaznenog postupka.

Ovi događaji dolaze u svjetlu činjenice da cjelokupno suđenje počinje ispočetka zbog 'proceduralnih' razloga, gdje je čak obrana tražila da se ovi slučajevi odvoje. Naime, nakon što su prošlog mjeseca na zagrebačkom Županijskom sudu održana tri ročišta u slučajevima "garaža" i "selotejp", promijenjen je sastav sudskog vijeća u koje je kao dopunski sudac ušao Mirko Klinžić. Suđenje je okončano 16. travnja, kad su tužitelji u završnim riječima zatražili osuđujuću presudu, a optuženici i njihovi branitelji oslobađajuće presude.

Iako je bio uvjeren da ga neće osuditi, Glavaš će na kraju odgovorati za događaje koji su se odigrali prije gotovo 20 godina. Međutim, ostaje činjenica da je zbog imuniteta i dalje potpuno slobodan čovjek, sve dok ga saborsko Mandatno imunitetno povjerenstvo (MIP) ne oslobodiove zakonske zaštite.

Kronologija slučaja 'selotejp' i 'garaža'

2005.

- 15. srpnja - Tužiteljstvo potvrdilo da posjeduje službene izjave o ubojstvima osječkih civila 1991. i 1992.

- 26. srpnja - Krunoslav Fehir, bivši pripadnik Bojne osječkih branitelja, javno progovorio o ubojstvima i optužio Glavaša kao nalogodavca likvidacija srpskih civila te priznao da je sudjelovao u ubojstvu jednog civila

2006.

- 25. travnja - Državno odvjetništvo od Hrvatskoga sabora zatražilo odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv nezavisnog zastupnika Glavaša

- 10. svibnja - Glavašu ukinut zastupnički imunitet za slučaj "garaža"

- 15. svibnja - Vrhovni sud odlučio da se postupak protiv Glavaša i Fehira u slučaju "garaža" vodi na zagrebačkome Županijskom sudu

- 13. lipnja - pokrenuta istraga u slučaju "garaža", Glavaš odbacio optužbe, a Fehir priznao zločin i optužio Glavaša kao nalogodavca

- 21. listopada - uhićeno šestero bivših pripadnika Samostalne uskočke satnije (SUS)

- 23. listopada - Glavašu u istrazi slučaja "garaža" određen pritvor zbog utjecaja na svjedoke, a Hrvatski sabor skinuo mu imunitet zbog istraga i u slučaju "selotejp"

- 26. listopada - Glavašu skinut imunitet i za pritvor; sam došao u zagrebački Okružni zatvor u Remetincu i počeo štrajk glađu, a nakon pet dana prebačen u zatvorsku bolnicu

- 30. listopada - na osječkome Županijskom sudu pokrenuta istraga u slučaju "selotejp"

- 2. prosinca - u Zagrebu prekinuta istraga u slučaju "garaža" i ukinut pritvor Glavašu jer mu se pogoršalo zdravlje

- 21. prosinca - prekinuta istraga i u slučaju "selotejp"

2007.

- 19. veljače - nastavljena istraga u slučaju "garaža", a tri dana poslije i završena nakon ispitivanja više od 100 svjedoka

- 7. ožujka - završena istraga slučaja "selotejp" u kojoj je ispitano 130 svjedoka

- 16. travnja - podignuta optužnica u slučaju "selotejp"; Glavaš i šestero pripadnika SUS-a optuženi za ubojstvo deset osoba i jedan pokušaj ubojstva

- 17. travnja - Glavaš pritvoren u Osijeku

- 25. travnja - Fehir ispitan kao krunski svjedok, a dva dana poslije Glavaš ponovno počeo štrajkati glađu

- 9. svibnja - optužnica protiv Glavaša i u slučaju "garaža" u kojem ga se po zapovjednoj odgvornosti tereti kao šefa osječkoga Sekretarijata za narodnu obranu u garažama u kojima su zlostavljani srpski civili, a dvojica Čedomir Vučković i Đorđe Petrović su i ubijeni

- 10. svibnja - Glavaš zbog pogoršanoga zdravstvenog stanja prebačen iz osječkog zatvora u zatvorsku bolnicu u Zagrebu

- 21. svibnja - Glavaš prekinuo štrajk glađu

- 29. svibnja - Vrhovni sud odlučio da se suđenje i u slučaju "selotejp" preseli u Zagreb

- 15. listopada - počelo suđenje; Glavaš i ostali očitovali se da se ne osjećaju krivi

- 5. studenoga - suđenje počinje ispočetka jer je promijenjen sastav sudskog vijeća

2008.

- 11. siječnja - sud Glavašu ukinuo pritvor jer je stekao novi zastupnički imunitet

- 12. siječnja - Hrvatski sabor odbio skinuti imunitet Glavašu za pritvaranje, a ukinuo mu imunitet za nastavak kaznenog postupka

- 5. lipnja - izdvojen postupak protiv Mirka Sivića, četvrtoptuženoga u slučaju "selotejp"

- 17. rujna - Siviću, Getoš-Magdić, Dragiću i Valentiću ukinut pritvor u kojem su proveli gotovo dvije godine, a poslije su pušteni i Krnjak te Kontić

- 4. studenoga - nakon dulje stanke suđenje počelo ispočetka

2009.

- 9. travnja - dovršen dokazni postupak na suđenju

- 16. travnja - tužitelji u završnim riječima zatražili osuđujuću presudu, a optuženici i njihovi branitelji oslobađajuće presude

- 28. travnja - kraj suđenja (Hina)

Vezane vijesti

Glavaš odbio Karamarka

Glavaš odbio Karamarka

Branimira Glavaša u mostarskom zatvoru vrlo često posjećuju poznate javne osobe iz Hrvatske, tako da sama po sebi nije naročito zanimljiva činjenica… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika