Premijer Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministar financija Ivan ŠukerAnte Kriletić, nekadašnji predsjednik Središnjeg odbora Hrvatske stranke umirovljenika, dobio je početkom siječnja na drugostupanjskom sudu u Splitu zajedno sa suprugom spor protiv države, koja im sada sada mora isplatiti po više od 200 tisuća kuna. Ukoliko se ova presuda potvrdi na višim sudskim instancama, bit će to svojevrsni pravosudni presedan koji bi državu sasvim neočekivano mogao koštati znatne financijske izdatke.

Kriletić je tužio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer mu do sada nisu isplatili novčane razlike nastale tijekom 90-ih godina, kada su umirovljenici dobivali znatno manje mirovine nego što je to zakon nalagao. S obzorom na to da je u Hrvatskoj velik broj umirovljenika u sličnoj situaciji, odluka splitskog suda mogla bi motivirati tisuće građana da podignu slične tužbe, s velikim šansama da ih i dobiju. Naime, ovom se sudskom odlukom dijelom potvrdilo da su dosadašnji izračuni povratka dugovanja hrvatskim umirovljenicima bili znatno umanjeni, odnosno pogrešno izračunati.

Radi se o dugovima koji su stvoreni temeljem vladinih uredbi, donesenih 1993. godine, čime je omogućena isplata manjih financija umirovljenim građanima. Ovim se uredbama stopiralo provođenje dotadašnjih zakona prema kojima su se mirovine između ostalog trebale povećavati paralelno sa rastom plaća. Takvo stanje je bilo aktualno do 1998. godine, sve dok Ustavni sud nije donio odluku da ne postoje valjani temelji kojima uredbe mogu anulirati utjecaj zakona. Državi je naloženo da vrati novčanu razliku umirovljenicima, a Vlada i Zavod za statistiku tada su procijenili da je riječ o 11 milijardi kuna.

Ti su novci tijekom dužeg razdoblja i vraćeni, jer su zakoni kojima se to regulira usvojeni tek 2001. i potom 2004. godine, kada je donesen Zakon o provođenju Odluke Ustavnog suda iz 1998. godine. Vraćanje dugova uređivalo se osnivanjem posebnog umirovljeničkog fonda, a ključna stvar je da su svi oni koji nisu bili njegovi članovi, jer su u međuvremenu tužili državu, izgubili pravo na povrat duga.

Ovim izračunom nisu bili zadovoljni umirovljenici koji su smatrali da se radi o nerealnoj bilanci i znatno umanjenoj svoti, te da im država za to razdoblje zapravo duguje oko 50 milijardi kuna. Ako je poznato da se odluka Ustavnog suda ozakonila tek krajem 2001. godine, onda to prema nekim izračunima dovodi do brojke od 117 milijardi kuna sa pripadajućim kamatama, odnosno više od 200 milijardi kuna do današnjeg dana.

Posljednja odluka splitskog suda to je jednim dijelom i potvrdila. Prema obrazloženju splitskog suca, koji je poništio prvostupanjsku presudu, svaki umirovljenik ima pravo na isplatu utvrđene razlike u mirovinama, bez obzira što nije bio član umirovljeničkog fonda preko kojeg su se razlike u mirovinama isplaćivale.

"Mislim da je sada sasvim jasno da će nakon ove presude početi masovne tužbe prevarenih umirovljenika zbog netočnog izračuna duga. To se možda može zataškati pred našim pravosuđem, ali smo zato spremni obratiti se međunarodnim sudovima", kazao je za Nacional Stipe Radilović, predsjednik Gradske organizacije Stranke umirovljenika (SU).

Radilović je bivši član Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koja je u koalicijskom partnerstvu sa vladajućim HDZ-om, a u recentnom razdoblju ta stranka proživljava znatne unutarstranačke sukobe. Prema mišljenju Radilovića, koji optužuje svoje bivše stranačke kolege da kao stranka u većinskoj koaliciji zapravo pogoršavaju status umirovljenika - 'posljednji sudski epilog u priči o pogrešnim izračunima duga dovoljno govori o njihovoj politici'