ŠOKANTAN PRIZOR Branimira Glavaša u lisicama iznenadio je sve u Hrvatskoj: većina promatrača očekivala je da bjegunac pred hrvatskim pravosuđem kao državljanin BiH prođe nekažnjenoOdluka suca Suda BiH Branka Perića o pritvaranju Branimira Glavaša i otvaranju postupka njegova izručenja Hrvatskoj šokirala je mnoge, i u BiH i u Hrvatskoj. Ništa manje nije bilo šokantno ni brzo ukidanje pritvora Glavašu, ali uz nastavak obrade slučaja u otvorenom estradicijskom postupku. Očito, pravosudne institucije BiH su shvatile da nemaju opravdanja za zadržavanje Branimira Glavaša u pritvoru u BiH, jer za to ne postoje zakonski opravdani razlozi.

No Glavaš ima velikih razloga za zabrinutost. Obrazloženje suca Branka Perića, po nacionalnosti Srbina, da se državljanstvo BiH koje je Glavaš stekao u studenome 2008. ne može kruto tumačiti i biti automatska zaštita od postupka izručenja državi koja je raspisala međunarodnu tjeralicu za mnoge pravne stručnjake je pravno neodrživo i neobjašnjivo. Očito je u pitanjima državljanstva imalo do sada nekorištenu zakonsku osnovu. Usto, sasvim je jasno da su Sud BiH i Tužiteljstvo BiH bili potpuno koordinirani i reagirali su na isti način. Kao što je odluka Suda BiH o Glavaševu pritvaranju i otvaranju postupka izručenja Hrvatskoj dijelom zakonski ipak upitna, tako je i u Tužiteljstvu BiH hitno napravljen uočljiv presedan. Glavašev predmet je umjesto tužiteljice Jadranke Loknić odmah preuzeo glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milorad Barašin. Barašin, također po nacionalnosti Srbin, izjavio je kako i u slučaju Glavaševa bjega u BiH i pozivanja na državljanstvo te države pravda mora biti zadovoljena. Ipak, radi se o presudi za ratni zločin.

Hitra reakcija predsjednika Visokog sudskog vijeća i istovjetna reakcija Milorada Barašina ne smije se tumačiti kao slučajnost, još manje kao osvetnički čin dvojice pravosudnih dužnosnika BiH, Srba po nacionalnosti. Koordinirani pritisak na Sud BiH i Tužiteljstvo BiH da se hitro reagira i donese odluka koja će u pitanje dovesti Glavašev primitak BiH državljanstva poduzeli su Ured visokog predstavnika u BiH i američka ambasada u Sarajevu. "Glavašev bijeg i njegov nekažnjeni boravak u BiH bio bi loša poruka cijeloj regiji o lakom izigravanju pravde i izbjegavanju odgovornosti kada je riječ o kriminalu i zločinima, a posebno ratnim zločinima", bio je vrlo jasan naš sugovornik, predstavnik jedne međunarodne institucije u Sarajevu. Glavni tužitelj Barašin u Sarajevu je bliski američki suradnik i surađuje s Uredom visokog predstavnika.

Činjenica da je upravo toga dana kada je sudac Perić Glavašu odredio ekstradicijski pritvor u posjet Sudu BiH i predsjednici Meddžidi Kreso stigao visoki predstavnik za BiH Austrijanac Valentin Inzko nije bila presudna za rasplet slučaja. Inzko je u procesu preuzimanja dužnosti i obilaska institucija BiH, te je datum posjeta puka slučajnost. Ali Inzkov posjet samo je značio potvrdu onoga što je već odradio Raffi Gregorian, zamjenik visokog predstavnika u BiH. Amerikanac Gregorian je osoba koja je sugerirala i utjecala na kolegij sudaca najvišeg državnog suda, Suda BiH, da se složi u vezi s pritvaranjem Branimira Glavaša i otvaranja postupka izručenja u kojem će se vidjeti je li Glavaševo primanje državljanstva BiH samo zlouporaba državljanstva susjedne države i bijeg pred osuđujućom, još uvijek nepravomoćnom desetogodišnjom kaznom zatvora za ratne zločine počinjene u Osijeku. Ono što Glavašu ne ide u prilog jest to što je, bez obzira na uvjeravanja da se radi o apsolutnom pravnom presedanu, međunarodna zajednica u Sarajevu, uključujući i Inzkov Ured visokog predstavnika, uvjerena da je Glavaš pobjegao u BiH upravo zbog toga.MEDIJSKE TVRDNJE da iza uhićenja Branimira Glavaša stoje Vlada RH i premijer Ivo Sanader potpuno su besmislene: važan je bio jedino pritisak međunarodne zajednice

Sve priče i tvrdnje da iza uhićenja i novog tretmana Branimira Glavaša u BiH stoji Vlada RH i premijer Ivo Sanader su gluposti i potpune izmišljotine, koje su služile samo predizbornoj kampanji Šišljagićeve i Glavaševe stranke. Nikakav pritisak na pravosudne institicije BiH, ponajmanje suce i tužitelje srpske nacionalnosti u BiH, Ivo Sanader i Vlada RH nisu učinili, jer je to bilo nepotrebno i neostvarivo. Još manje je moguće da bi hrvatska vlada radila pritisak na Ured visokog predstavnika za BiH. Ured je o tome imao svoje mišljenje, a Gregorian jasan zadatak.

Glavaš se tako našao u posebnoj jedinici Suda BiH, predviđenoj za pritvaranje samo posebnih teških slučajeva. U njemu su trenutačno pritvoreni Srbi optuženi za ratne zločine. Glavaševo puštanje na slobodu zbog toga jer nema opasnosti od njegova bijega ili utjecaja na svjedoke, za Glavaša u ovom trenutku znači i puno i jako malo. Čovjek se izvan zatvorske ćelije puno bolje osjeća, ali ni na koji način više nije mogao osobno sudjelovati u završetku izborne kampanje. S druge strane, na Tužiteljstvu BiH i Miloradu Barašinu je da u idućih 30 dana pokušaju dokazati motive Glavaševa uzimanja BiH državljanstva i njihovu održivost u odnosu na slovo i duh Zakona o državljanstvu BiH. S obzirom na to da je Barašin ipak čovjek od povjerenja međunarodne zajednice, usto i ustrajni zagovornik postupka 12-torici hrvatskih generala, među kojima je i Ante Gotovina, koji su prema navodima iz Republike Srpske odgovorni za počinjenje ratnih zločina na području oko Drvara i Grahova u tijeku operacija "Maestral" i "Južni potez", malo je izvjesno da bi se čitanje članaka Zakona o državljanstvu BiH moglo gledati izvan konteksta nepravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu i izrečene višegodišnje zatvorske kazne za ratne zločine u ratnom Osijeku. Utoliko i stvarno postoje veliki izgledi da bi Branimir Glavaš, unatoč primanju BiH državljanstva, mogao biti izručen Hrvatskoj.RAFFI GREGORIAN, Amerikanac na mjestu zamjenika visokog predstavnika, ključni je igrač međunarodne zajednice u BiH

Na zakonsku osnovanost Glavaševa državljanstva nitko u BiH nema nikakve primjedbe. Ministarstvo za civilne poslove BiH, na čijem je čelu ministar Sredoje Nović, također srpske nacionalnosti, u studenome 2008. je Branimiru Glavašu odobrilo upis u knjigu državljana BiH, te dalo nalog da se Glavaš upiše u Matičnu knjigu rođenih u Ljubuškom. U Ljubuškom je započela operacija davanja Glavašu BiH državljanstva. Nakon što je preko svoga punomoćnika takav zahtjev u listopadu 2008. Glavaš dostavio Matičnom uredu u Ljubuškom, uz pomoć utjecajnih ljudi iz MUP Zapadno-hercegovačke županije koji su predmet hitno obradili, cijela pravna stvar primanja BiH državljanstva, na temelju mjesta rođenja roditelja, proslijeđena je u Sarajevo, u Ministarstvo za civilne poslove na postupanje. Za manje od 30 dana, opet preko utjecajnih veza, Glavaš je uredno dobio BiH državljanstvo jer je zadovoljio sve zakonske odredbe koje je trebalo ostvariti. Glavašu tada nisu izdani osobni BiH dokumenti, jer nije navedena adresa njegova prebivališta u BiH. Zahtjev za izdavanjem osobnih dokumenata Glavaš je podnio čim je stigao u BiH 8. svibnja 2009. U javnosti je netočno objavljeno da je to adresa umirovljenoga generala HVO-a Željka Šiljega u Ljubuškom. Šiljeg živi u susjednoj ulici i nije jasno je li baš on bio Glavaševa ljubuška veza.

Ali vrlo je znakovito i zanimljivo da je BiH državljanstvo, poput Glavaša, dobio u rekordnom roku i atentator na Ivu Pukanića i bjegunac pred hrvatskim vlastima Željko Milovanović. On je živio u Srbiji, pa je dolaskom u BiH zatražio i upis u BiH državljanstvo. I Milovanoviću je određen ekstradicijski pritvor, kao i Glavašu. Tijekom boravka u pritvoru, u samo 20-ak dana, Željko Milovanović je, opet uz pomoć utjecajnih ljudi, dobio pravo na upis u knjigu državljana BiH u Doboju, nakon čega su ga vlasti pustile iz ekstradicijskog pritvora. Redoslijed daljnjih događaja je poznat.