Objavljeno u Nacionalu br. 706, 2009-05-26

Autor: Željko Rogošić

Interview

Eduard Vrdoljak - splitski tvorac centra za borbu protiv raka

VODITELJ Centra za onkologiju i profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu govori o najvećem donatorskom projektu u Hrvatskoj, svom inovativnom načinu liječenja oboljelih od raka i brojnim stručnim uspjesima u inozemstvu

HUMANITARAC I STRUČNJAK Višegodišnjim projektom 'Centar od ljubavi' Vrdoljak je uspio okupiti 10.000 donatoraHUMANITARAC I STRUČNJAK Višegodišnjim projektom 'Centar od ljubavi' Vrdoljak je uspio okupiti 10.000 donatoraProšlog tjedna otvoren je obnovljeni, prošireni i suvremeno opremljeni Centar za onkologiju KBC Split, po mnogo čemu najveći donatorski projekt u Hrvatskoj, u koji je utrošeno oko 100 milijuna kuna. Višegodišnji donatorski projekt nazvan "Centar od ljubavi", u koji je bilo uključeno čak 10.000 donatora, uspješno je osmislio 44-godišnji onkolog Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Split.


Doktor Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, tijekom triju humanitarnih akcija za liječenje, pomoć i skrb o oboljelima od raka uključio je cijelo društvo, promovirajući potpuno novi pristup liječenju i resocijalizaciji pacijenata oboljelih od teških malignih bolesti. Vrdoljak i njegov tim postigli su svjetski priznate rezultate u liječenju vrata maternice i raka dojke. Zahvaljujući primjeni Vrdoljakove inovativne metode liječenja karcinoma vrata maternice, usporednoj kemo-brahi radioterapiji, rezultat je 88 posto izliječenih pacijentica oboljelih od te vrste karcinoma, što je splitske onkologe dovelo u vrh svjetske onkologije.

O splitskim iskustvima u liječenju te vrste raka Vrdoljak će za nekoliko dana održati predavanje u najpriznatijem svjetskom centru za liječenje tumora Memorial Sloan Kettering Cancer Centeru u New Yorku. Splitski student i početkom 90-ih specijalizant čuvenog Anderson Cancer Centera u Hustonu i predsjednik udruge Sout East European Oncology Group uskoro će otići i New Orleans na susret 50 vodećih svjetskih onkoloških lidera.

"U Splitu smo napravili strašnu stvar, izgradili najljepši i najbolje organizirani centar za onkologiju ne samo u Hrvatskoj, nego u jugoistočnoj Europi. U Hrvatskoj svatko može početi nekakav projekt, ali malo nas je spremnih završiti započeto. Otvaranjem 'Centra od ljubavi' napravili smo lakši dio posla. Slijedi drugo poluvrijeme", najavljuje Vrdoljak.

NACIONAL: Što sada namjeravate, kad ste završili prvi dio projekta?

- Sad će se sve temeljiti na radu cjelokupnog osoblja, nas 88. To je rad sa smiješkom, znanjem i predanošću, od liječnika, medicinskih sestara do tehničara. Ako je bolesnik naručen na pregled u 10 sati, on mora biti primljen upravo tada. Točnost je pitanje poštovanja i odgovornosti prema pacijentima. Spremni smo pacijentima osigurati skrb koju dosad nisu imali ni u jednoj zdravstvenoj instituciji. Ujutro će dobivati novine na krevet, pekarske proizvode, napitke, cappuccino i kavu, zeleni i voćni čaj. Standard i organizacija bit će na razini vrhunskih hotela. To će biti prekretnica u zdravstvu. Nakon tisuća godina okrenutosti prema lijeku i metodi, moramo se vratiti bolesniku i cijeniti ga drukčije. A to traži naš novi mentalni ustroj - bolesnik u središtu naših napora. Oboljeli od raka danas imaju razloga imati nadu u izlječenje. Našim odnosom to im trebamo olakšati.

NACIONAL: Zastupate holistički pristup oboljelima od karcinoma?

- O holističkom pristupu svi govore i to je dobro. Zalažem se za novi pristup pacijentima u zdravstvenoj ustanovi. Ja to zovem impresionizmom. Na taj smo način organizirali rad dnevne bolnice, napravili drukčiju organizaciju odjela, u bolnici otvaramo radiostanicu "Sunce" kao pomoć ozdravljenju i širenju pozitivnih vibracija. Naše su sobe i apratmani obojeni na drukčiji način. Vikendom nas posjećuju "Anđeli bez krila", volonteri koji pomažu pacijentima. Vraćanje bolesnika u epicentar i detronizacija liječnika i lijeka vjerujem da će rezultirati kvalitetnijim životom pacijenata i boljim rezultatima liječenja. Ovo je specijalan projekt koji je kudikamo veći od izgradnje zgrade. Cilj je napraviti iskorak u zdravstvu i pristupu najtežim bolesnicima koji su oboljeli od karcinoma. Iskorak traži znanje i požrtvovanje, traži razumijevanje u obitelji, ljudskost prema pacijentu i harmonizaciju odnosa među zaposlenicma. Nije lako raditi kada pacijent dođe sa strahom od smrti. Zato je uz timski rad, strpljenje i podršku šire društvene zajednice sve puno lakše.

NACIONAL: S čime raspolaže Centar za onkologiju u Splitu?

- Imamo 48 kreveta, jedinicu intenzivne njege s 8 kreveta i dnevnu bolnicu sa 10 kreveta, u kojoj svakog dana 60-70 bolesnika primi kemoterapiju. U Centru je Odsjek za radioterapiju gdje se dnevno liječi 105 bolesnika i izvanredni ambulatni dio. S pregledima i kontrolama svakog dana 250 bolesnika oboljelih od različitih karcinoma dolazi k nama. To je mnogo pacijenata koje treba zbrinuti. Najlošiji smo što se tiče radioterapijske opreme. Linearni akcelerator je star 12 godina i radi od 6.30 do 00.30, kobaltna bomba je nepovratno pokvarena, a loš je i kiritrop za tumore vrata maternice. No Vlada je prepoznala da je u Splitu nova tehnologija najpotrebnija pa u Centar za koji dan stižu dva najmodernija linearna akceleratora Imadge Guided vrijedni 10 milijuna eura. Radi se po slici vođenim sustavima koji precizno definiraju pozicije tumora, odnosno dijela tijela koji će se zračiti te se idealno podešava pozicija bolesnika u odnosu na dio tijela koji želimo zaštititi. S tom novom opremom i ovim novim kapacitetima u Splitu nastaje vrlo jako kliničko i znanstveno središte. Centar je znanstvena baza Medicinskog fakulteta u Splitu. Školujemo ne samo studente medicine, nego više medicinske sestre i inženjere radiologije. S pet novih specijalista onkologa, koji nam sada nedostaju, s timom od 19 liječnika onkologa tvorili bi superjezgru hrvatske onkologije.Sa sinom Josipom i kćeri Lucijom na otvaranju kongresa ginekološke onkologije na FilipinimaSa sinom Josipom i kćeri Lucijom na otvaranju kongresa ginekološke onkologije na Filipinima

NACIONAL: Jeste li plan drukčijeg pristupa liječenju karcinoma i organizacije zdravtvenih ustanova usvojili tijekom usavršavanja u SAD-u?

- Kad sam se 1992. vratio iz Amerike, vidio sam ogromnu razliku između MD Andreson Cancer Centera u Hustonu u kojem sam se usavršavao i drugih američkih onkoloških institucija te hrvatske onkološke istine. Htio sam pokušati to promijeniti. Prije desetak godina u Splitu prvi u Hrvatskoj, otvorili smo dnevnu bolnicu koja je bila tada najmodernija. Napravili smo odličnu ambulantnu radioterapiju i dobili tada najmoderniji linearni akcelerator. Dnevnu bolnicu sada smo ponovo renovirali, vrhunski uredili sve prostore, od ambulanata, bolesničkih soba do čekaonica. Razinu boravka u ovoj ustanovi izjednačili smo s američkim bolničkim standardima. Sve to uspjeli smo s tri donatorske akcije "Centar od ljubavi", "Za svaki novi dan" i "Anđeli bez krila". "Centar od ljubavi" je organizirao projekt obnove i uređenja i u akciji je prikupljeno 18,5 milijuna kuna. Država je u inventar bolnice uložila 1,5 milijuna kuna, a za nove suvremene linearne akceleratore utrošila i 75 milijuna kuna za opremu. Sve zajedno, cijena obnove i opremanje Centra, iznosit će 100 milijuna kuna. Ovo je najveća humanitarna akcija u povijesti hrvatskog zdravstva. Ponosan sam da sam sudjelovao u tome i da je to napravljeno u Splitu. Među donatorima su bili i velike tvrtke i bakice sa skromnom mirovinom.

NACIONAL: Kako ste se odlučili na specijalizaciju u Hustonu?

- Medicinski fakultet u Splitu završio sam 1989. Zahvaljujući profesorima Matku Marušiću i Filipu Čuli 1990. sam otišao na specijalističko usavršavanje u Huston, u najbolji svjetski centar za liječenje karcinoma "MD Anderson Cancer Centar". Oni su me tamo preporučili jednom od naših najvećih onkologa Luki Milasu, koji je u SAD otišao prije tridesetak godina i postao šef eksperimentalnog odjela. Marušić je uvijek izdvajao najbolje studente medicine i osiguravao im usavršavanje u SAD-u. Ponudio mi je desetak lokacija u SAD, od Yalea do Floride i Kalifornije. Profesori Marušić i Čule mislili su da sam poludio kad sam izbarao onkologiju i Houston. Meni je to bio najveći izazov jer sam vjerovao da je onkologija izbor za 21. stoljeće. Htio sam se baviti znanstvenim istraživanjima karcinoma. U Houstonu sam naučio mnoge stvari. U početku sam se bavio čistom znanošću i radio na bazičnim istraživanjima. Naporno sam radio i uspio postići solidne rezultate. Dvije godine kasnije sam morao odlučiti ostati ili vratiti se. Za neke je bila ludost vratiti se na deset puta manju plaću. Svi su nastojali dobiti zelenu kartu, a moja supruga, naša mala kći Lucija, koja je tada imala godinu i pol dana, i ja vratili smo se kući u Split.

NACIONAL: Kako se dalje razvijala vaša karijera?

HUMANITARNA akcija trajala je nekoliko godina, a Vrdoljak je okupio brojne suradnikeHUMANITARNA akcija trajala je nekoliko godina, a Vrdoljak je okupio brojne suradnike- Započeo sam specijalizaciju onkologije i radioterapije, postao najmlađi docent u toj struci, a nakon toga i profesor. Sada sam predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, član Središnjeg etičkog povjerenstva, član Povjerenstva za onkologiju Ministarstva zdravstva, predsjednik udruge Sout East European Oncology Group. To je kooperativna grupa koja uključuje predstavnike 11 država srednje, istočne i jugoistočne Europe, koja se bavi znanstveno-istraživačkim radom i lobiranjem za bolji status onkologije. Predsjednik sam Županijske lige protiv raka i voditelj osnivanja Klinike za onkologiju u Mostaru. Na temelju mojega projekta osnivanja i kreditom dobivenim iz Saudijske Arabije i Belgije realizira se velika investicija. Sve to traži puno rada, puno znanstvenih istraživanja, puno odricanja i malo druženja s obitelji. Osim toga, imam kolesterol 7, krvni tlak 150/105 i stalni stres, no ništa mi nije teško. Mogu raditi i 12 sati, ali su dnevni pritisci toliki da sve to stvara vrtlog koji vas usisa.

NACIONAL: Radite i na stvaranju Rezolucije i Akcijskog plana Hrvatskog sabora u borbi protiv raka.

- Član sam Povjerenstva Hrvatskog sabora koje radi na donošenju Rezolucije o borbi protiv raka, iza koje će uslijediti Akcijski plan za angažiranje svih postojećih resursa u borbi protiv bolesti, od koje godišnje umire 13.000 građana Hrvatske. To je više od broja poginulih u Domovinskom ratu. Svake godine 26.000 ljudi u Hrvatskoj oboli od nekog oblika tumora. Akcijskim planom se želi precizirati način rada i osigurati novac kako bi Hrvatska organizirala modernu onkološku mrežu. Danas je Hrvatska druga po smrtnosti od raka kod muškaraca u Europi. No zašto ne bismo bili šesnaesti, zašto ne bismo izlječili 75 posto oboljelih od raka?

NACIONAL: Hoćete li se u New Yorku referirati o splitskim iskustvima u liječenju karcinoma?

- Član sam raznih međunarodnih udruga i koncem svibnja imat ću predavanje u Memorial Sloan Kettering Cancer Centeru u New Yorku. Veliko je priznanje biti gostujući profesor na Memorialu. Trenutačno u Splitu radimo na nizu različitih prijekata. Svjetski vrijedne rezultate smo postigli u ginekološkim tumorima, suginekološkim tumorima, naročito raka vrata maternice. Na tome području smo postigli svjetski vrijedan rezultat jer imamo najbolje preživljenje u jednoj instituciji uznapredovalih neoperabilnih tumora vrata maternice. Ni jedna svjetska medicinska institucija se ne može podičiti takvom razinom izlječivosti. Nakon prosječnog praćenja šest sljedećih godina od liječenja u splitskom Centru za onkologiju kod 88,7 posto naših pacijentica nema ni traga od bolesti koja je inicijalno bila neoperabilna. Takav rezultat nema ni Memorial Sloan Kettering Cancer Center ili druge vodeće klinike za rak u Londonu, Torontu ili drugdje. Upravo na tu temu održat ću predavanje u Memorialu. Također smo uspješni u liječenju raka dojke i predstavili smo nekoliko studija gdje definiramo nove oblike liječenja. Upravo smo testirali jedan koji će se u okviru SEEOG-a primjenivati u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i BiH. U karcinomu debelog crijeva napravili smo niz projekata, među njima i projekt Tomislava Omrčena, kako optimalno liječiti bolesnike starije od 70 godina. Razvijamo specifičan pristup u liječenju takvih bolesnika i uskoro ćemo objaviti rezultate u najboljim američkim časopisima.

NACIONAL: Što je vaš najveći uspjeh?

- Liječenje raka vrata maternice, od kojeg umire 300.000 žena godišnje. To nije bolest zapadnog svijeta, nego zemalja u razvoju i nerazvijenih. To je najčešći tumor Južne Amerike i jugoistočne Azije. Ni u Hrvatskoj rak vrata maternice nije toliko uznapredovala bolest jer se sve više prema njoj odnosimo ozbiljno i odgovorno, ali je u Srbiji i BiH zbog HPV-a i nepostojanja rane detakcije. Kako to nije bolest velikih zemalja, u nju se dovoljno ne investira. Protokole liječenja u siromašnim državama može priuštiti tek uski sloj. Pet puta sam gostovao na Filipinima, deset puta u državama jugoistočne Azije i držao predavanja i predstavljao naš način liječenja raka vrata maternice.KBC SPLIT S PACIJENTIMA u Centru za onkologiju u kojem se dnevno liječi preko 250 bolesnikaKBC SPLIT S PACIJENTIMA u Centru za onkologiju u kojem se dnevno liječi preko 250 bolesnika

NACIONAL: Što točno znači vaš način liječenja?

- Potpuno inovativni način liječenja raka vrata maternice. Prvi smo u svijetu, na temelju moga protokola, primijenili usporednu, združenu kemo-brahi radioterapiju. Cijeli svijet kombinira vanjsko zračenje uz kemoterapiju, a mi radimo unutarnje zračenje uz kemoterapiju. Cijeli svijet koristi cisplatin, a mi koristimo kombinaciju ifospamida i cisplatina. Cijeli svijet završava liječenje konkobitantnom, združenom kemoradioterapijom, a mi nakon združene kemo-brahi radioterapije dajemo konsolidirajuću terapiju. Jedini moj problem je što nemamo finacijsku mogućnost pokrenuti multicentričnu studiju u svjetskim razmjerima, kako bi se rezultati potvrdili na velikom broju bolesnika.

NACIONAL: Koji su vaši uzori u onkologiji?

- Svaki put kada odem u inozemstvo vidim koliko mi još toga nedostaje. Imam stotinu uzora. Vidim ljude koji su 110 posto posvećeni svom poslu i struci, vidim kolege s ogromnim znanjem većim od mojega. Budem malo ljut, ali se vratim kući s još jačim motivom. Lako se kod kuće umisliti. Pozvan sam na kongres 50 svjetskih lidera u onkologiji u New Orleansu, koji organizira predsjednik Američkog društva kliničkih onkologa. Najlakše bi se bilo umisliti, a znam da je 70 posto njih bolje od mene. Može se za to naći tisuću opravdanja. Ali ih u konačnici ne prihvaćam, nego želim naučiti još više o raku dojke, gastrointestinalnog i ginekološkog trakta, kako bih mogao raditi u bilo kojoj bolnici na svijetu. Zato su moji uzori Larry Norton, Martin Picard i José Besalga i mnogi za koje mogu reći da su brži, bolji i posvećeniji novim otkrićima.

'Imam stotinu uzora'

NACIONAL: Koji su vaši uzori u onkologiji?
- Svaki put kada odem u inozemstvo vidim koliko mi još toga nedostaje. Imam stotinu uzora. Vidim ljude koji su 110 posto posvećeni svom poslu i struci, vidim kolege s ogromnim znanjem većim od mojega. Budem malo ljut, ali se vratim kući s još jačim motivom. Najlakše bi se bilo umisliti, a znam da je 70 posto njih bolje od mene.

Biografija

ROĐEN 22. STUDENOGA 1964. U LIVNU
■ 1989. diplomirao na Medicinskom fakultetu u Splitu
■ 1990-1992. usavršavao se na MD Anderson Cancer Centeru u Houstonu
■ 1995. specijalizaciju iz onkologije i radioterapije završio u Splitu i postao docent
■ 2001. voditelj Centra za onkologiju KBC Split
■ 2002. predsjednik Županijske lige za borbu protiv raka
■ 2007. redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu i Mostaru; savjetnik izgradnje Klinike za onkologiju u Mostaru; predsjednik Sout East European Onkology Group
■ 2008. predsjednik Hrvatskog onkološkog društva
Objavio 30-ak radova u međunarodnim publikacijama,
Autor knjige “Klinička onkologija” i koautor desetak knjiga

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika