Ivo SanaderPremijer Ivo Sanader obećao je Hrvatskoj udruzi poslodavaca sastanak u lipnju na kojem će se pozabaviti pitanjem nelikvidnosti, piše Novi list. Sve dulji rokovi plaćanja računa velik su problem poslodavaca, te su odlučili potražiti pomoć kod premijera.

U prva tri mjeseca iznos neplaćenih računa iznosio je 15,5 milijardi kuna. Međutim, poslodavce posebno brine činjenica da pet velikih javnih poduzeća (Ina, HEP, HŽ, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste) ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Sada žele saznati što Vlada namjerava poduzeti da bi osigurala plaćanje obveza prema dostavljačima i izvođačima u roku od 60 dana, kako je i predviđeno antirecesijskim mjerama.

Po nekim proračunima taj iznos je dosegao milijardu eura, dok u Vladi tvrde da on iznosi oko 6 milijardi kuna. Ističe se da je situacija posebno dramatična u Ini i HEP-u, što je priznao i potpredsjednik vlade Damir Polančec koji vjeruje da će se situacija u te dvije tvrtke popraviti nakon što dobiju kredite do kraja lipnja.

Što se pojedinačnih dugova tiče, Ina navodno nije platila 3 milijarde kuna obveza, od čega dvije prema dobavljačima, a jednu prema državi. HEP-ovi dugovi se procjenjuju na 2 milijarde kuna, dok su Hrvatske autoceste u boljem položaju i izvođačima duguju oko 500 milijuna kuna. Početkom godine HAC je podizanjem kredita uspio doći na nulu, ali sada to ne može napraviti jer se usporio dotok novca iz proračuna.

U Hrvatskim cestama iznos neplačenih obveza trebao bi iznositi nekoliko stotina milijuna kuna. Budući da Ina duguje državi za trošarine, među kojima su i one HAC-u i Hrvatskim cestama, zastoji u plačanju obveza nisu čudni. Jedina tvrtka koja je dala konkretan odgovor na upit o svojim dugovanjima je HŽ. Njihova dugovanja prema dobavljačima iznose 690 milijuna kuna.

Iz HŽ-a otkrivaju da se u prva tri mjeseca 2009. godine dobavljačima plaćalo u prosjeku u roku od 119 dana, dok su ugovoreni rokovi plaćanja bili u prosjeku 90 dana. Razlozi dužih rokova plaćanja od ugovorenih su otežana naplata potraživanja od kupaca transportnih usluga i usporena dinamika doznake sredstava iz državnog proračuna.

Svo to neplaćanje tvori jedan savršeni krug. HŽ najviše duguje Ini, Dalekovodu, IGH, Končaru i svoji drugim velikim dobavljačima. Ali dok oni duguju Ini, Ina ima dug prema državnom proračunu, zbog čega HAC i Hrvatske ceste sporije dobivaju novac od države, zbog čega oni gomilaju dugove svojim dobavljačima. Na kraju najmanja poduzeća najviše čekaju da vide novac za koji su radili, te im se time sam opstanak dovodi u pitanje.