Karl MarxProteklih nekoliko dana gotovo svi svjetski mediji pratili su pregovore oko sudbine tvornice automobila Opel. Nakon dugih pregovora Opel je spašen, a nekoliko desetaka tisuća radnika je barem nakratko odahnulo. No, ekonomska kriza i dalje trese Njemačku, a država ima sve veći utjecaj u donedavno privatnim kompanijama. Upravo na ovu činjenicu osvrnuli su se u današnjem broju Bilda, a prenosi Deutsche Welle.

"Da je Karl Marx znao kako će izgledati Savezna Republika Njemačka, ne bi imao potrebe pisati "Kapital". Naime, 2009. u Njemačkoj postoji sve ono o čemu je Marx sanjao: država ima učešće u kompanijama (željeznica i Volkswagen), pa čak i u nekim bankama (Hypo Real Estate). Državni utjecaj sve je veći na sredstva za proizvodnju u Opelu, Porscheu i Schaeflleru, možda će i trgovački lanac Karstadt dijelom biti u državnom vlasništvu. Njemačka vlada ove će godine izdvojiti 300 milijardi eura za intervencije u privredi - najviše u njemačkoj povijesti. Sve se to dogodilo, a da - kako je Marx predvidio - nije došlo do masovnog siromaštva, niti su mjere iznuđene prosvjedima i pobunom. Tržišna privreda tvorca njemačkog privrednog čuda Ludwiga Erharda tiho je sahranjena, a pod velikom koalicijom desilo se ono što je smatrano nemogućim: sve je više socijalizma. To je naknadna pobjeda bivše Njemačke Demokratske Republike nad CDU-om", piše Bild u svom današnjem izdanju.

O utjecaju države na poslovanje privatnih tvrtki piše i Stuttgarter Nachrichten

"Opel je bio dobar primjer. U međuvremenu tisuće tvrtki zatražilo je državnu pomoć, a najveći doprinos koji bi političari pritom mogli dati očuvanju radnih mjesta je jačanje kupovne moći smanjivanjem poreza. Međutim, upravo država nagrađuje neuspješna poduzeća razbacujući se poreznim prihodima i time automatski kažnjava dalekovidne menadžere koji uspješno vode svoje tvrtke u vremenima ekonomske krize - navodi Stuttgarter Nachrichten.

Očito je kako se ne nazire kraj ekonomske krize u Njemačkoj i kako je upliv državnog novca u privatni kapital sve veći. Pitanje je samo da li je i Njemačka državna blagajna vreća bez dna i koliko će još imati finacijske moći za intervencije u privatni sektor.