Objavljeno u Nacionalu br. 712, 2009-07-07

Autor: Maroje Mihovilović

SJEČA NA VRHU srednje Europe

Države za spas od krize žrvtuju premijere

HRVATSKA JE ČETVRTA ZEMLJA srednje Europe koja je 2009. izgubila predsjednika vlade. Zbog katastrofalnog stanja svoje premijere su smijenile Latvija, Češka i Mađarska te sada traže nove putove izlaska iz krize

ODGOVORAN ZA KRIZU
Mađarski premijer Ferenc Gyurcsány preuzeo je odgovornost za pad BDP-a od 7 posto, povećanje nezaposlenosti i rast proračunskog
deficita te je odstupio 29. ožujkaODGOVORAN ZA KRIZU Mađarski premijer Ferenc Gyurcsány preuzeo je odgovornost za pad BDP-a od 7 posto, povećanje nezaposlenosti i rast proračunskog deficita te je odstupio 29. ožujkaHrvatska je četvrta srednjoeuropska zemlja koja je od početka godine izgubila premijera. To se već 12. ožujka dogodilo u Latviji, 24. ožujka u Češkoj i 29. ožujka u Mađarskoj. U sva ta tri slučaja premijeri su odstupili jer se nisu znali ili htjeli nositi sa sve dubljom ekonomskom krizom. Njihovi nasljednici suočili su se s krizom drastičnim rezanjem državnih troškova, ali među njima ima i političkih razlika.

Dvije od tih zemalja idu na prijevremene izbore, treća ne. Iako i Češka prolazi kroz tešku ekonomsku krizu, češki predsjednik Václav Klaus povukao je odlučan potez, u skladu sa shvaćanjem da se iz krize može izići samo nakon što se riješe temeljne nacionalne političke dileme, a to je moguće samo izborima. Klaus je u srijedu 1. srpnja, kako je obećao, raspisao parlamentarne izbore, koji će se održati 9. i 10. listopada, devet mjeseci prije roka.


Tako je ostvaren proljetni dogovor političkih stranaka o raspisivanju izbora. Taj je dogovor postignut u travnju nakon što je kolaps doživjela dotadašnja vlada desnog centra premijera Mireka Topoláneka. Topolánek se u krizi koja je nastala ponio vrlo odgovorno. Njegova desna euroskeptična, proamerička Građanska demokratska stranka ušla je u pregovore sa socijaldemokratima, glavnom oporbenom strankom lijevog centra, o tome kako da se prebrodi kriza, i to u prvom redu politički. Češki političari, neovisno o neposrednim stranačkim interesima, zaključili su da moraju izići pred birače kako bi vidjeli što građani misle o njihovim političkim platformama te kako bi građani na izborima jednoj od platformi dali mandat i legitimitet da izvlači zemlju iz krize. Zato je dogovoreno da se prijevremeni izbori održe već u jesen, a da će do tada vladu voditi neka nestranačka osoba, s glavnim zadatkom da pripremi te izbore, ali i da odgovorno vodi državu u ovom teškom razdoblju.

Iako je Češka tada bila šestomjesečna predsjedavateljica Europske unije, za premijera je imenovan Jan Fischer, 58-godišnji matematičar i statističar, od 2003. direktor državnog ureda za statistiku. On je sastavio novu vladu i okončao češko predsjedanje EU, što ga je prije nekoliko dana preuzela Švedska. U Češkoj je već počela neformalna predizborna kampanja dviju glavnih stranaka, socijaldemokrata i građanskih demokrata. Popularnost dosad vladajućih građanskih demokrata ponešto opala, ali i dalje imaju stanovitu prednost. Prognoze upućuju na to da, ma koja od te dvije stranke dobila više glasova, ni jedna neće moći sastaviti vladu bez koalicijskih partnera, pa je jako važno i kako će proći manje stranke. Tko god pobijedi, bit će suočen s vrlo teškim zadacima daljnjeg izvlačenja zemlje iz krize, koja je duboka, osjeća se u raznim segmentima privrede, a posebno je vidljiva u državnom proračunu, koji će ove godine biti u golemom deficitu od 5,1 posto pa će Češka morati odgoditi uvođenje eura. Nijed- n a od dviju najvećih stranaka ne krije da ih čeka teško razdoblje, te obje priznaju da će, ako dođu na vlast, biti prinuđene i na nepopularne mjere. Socijaldemokrati ukazuju da izlaska iz krize neće biti bez povećanih poreza, a građanski demokrati napominju da će nastaviti nepopularne reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, što je bio jedan od razloga zašto je ta stranka i prije gubila popularnost i proljetos pala s vlasti.

VALDIS DOMBROVSKIS,
mladi energični premijerVALDIS DOMBROVSKIS, mladi energični premijerLatvijski premijer Valdis Dombrovskis ima još teži zadatak od češkog premiejra. Latvija je imala velik ekonomski rast i rast životnog standarda, a zimus ju je zahvatila zamašna financijska kriza pa je nakon velikih demonstracija dotadašnja vlada premijera Ivarsa Godmanisa u ožujku podnijela ostavku. Tada je novim premijerom imenovan dotadašnji ministar financija, 37-godišnji Dombrovskis, jer je - mislilo se - najprimjerenije da u financijskoj krizi vladu vodi stručnjak za financije. Ali ni novi premijer nije uspio zaustaviti negativne trendove, koji su nagovještavali financijsku i ekonomsku katastrofu. Da u četvrtak Euroipska komisija nije odlučila doznačiti 1,2 milijarde eura - što je druga tranša financijskog paketa pomoći od 7,5 milijardi eura što ih je EU obećala Latviji prošlog prosinca u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom - Latvija bi doživjela potpuni kolaps. Za Latviju je to bio jedini način da se održe javne financije, jer to nitko drugi više nije želio financirati. A i na to je Europska komisija pri- stala tek nakon što je 16. lipnja latvijski parlament prihvatio rebalans budžeta u kojem su javni rashodi smanjeni za milijardu dolara, i to smanjenjem mirovina, plaća u javnom sektoru te redukcijom usluga javnih službi. Parlament je na to bio prisiljen jer vlada nije uspjela osigurati kratkoročne kredite na međunarodnom financijskom tržištu zbog katastrofalnih ekonomskih rezultata latvijske privrede. Odluka latvijskog parlamenta nije prošla bez potresa.

Ministar zdravstva Ivars Eglitis podnio je ostavku, tvrdeći da će odluka parlamenta donesena na prijedlog vlade o smanjenju budžetskih troškova ugroziti cijeli sustav nacionalne zdravstvene zaštite. Eglitis, koji je ujedno i predsjednik najveće latvijske političke stranke, rekao je da on odbija provesti te mjere, koje će imati katastrofalne posljedice za funkcioniranje bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Proračun za zdravstvo smanjen je za čak 30 posto, a to je najviše pogođen javni sektor u rebalansu budžeta. Plaće u zdravstvu smanjene su za 20 posto, a hitno će se reducirati i broj bolnica, pa se procjenjuje da će za četiri godine u Latviji preživjeti samo 24 od 59 sadašnjih bolnica. Nije Eglitis jedini koji smatra da su financijske redukcije u zdravstvu pretjerane. No premijer Dombrovskis nije prihvatio njegove argumente, nego ga je optužio da je “izabrao najlakši način da se izvuče kad zdravstveni sustav treba komplicirane, hitne i bitne reforme.” Zapomaže se i iz drugih sektora.

VÁCLAV KLAUS s prijelaznom češkom vladomVÁCLAV KLAUS s prijelaznom češkom vladomUprava zatvorskog sustava tvrdi da ne zna hoće li podnijeti smanjenje budžeta od 30 posto u vrijeme kad se zbog ekonomske krize naglo povećava kriminalitet, pa se u posljednjih šest mjeseci broj zatvorenika u Latviji povećao sa 6500 na 7200, a do kraja godine očekuje se da će ih biti 7800. A istodobno se od zatvorskog sustava traži da smanji broj zatvora, jer ih je u sadašnjoj privrednoj situaciji nemoguće sve financirati. U prvom tromjesečju ove godine privredna aktivnost pala je za čak 18 posto, što je rekordan pad među zemljama EU. Ocjenjuje se da će se do kraja godine taj pad nastaviti s još 15 do 18 posto. Latvijska središnja banka upozorila je da je ugrožen jedan od ključnih ciljeva nacionalne financijske politike, prijelaz na euro, planiran za 2012. Bude li neizbježna devalvacija latvijske valute, taj će plan biti uništen. Naglo se povećava nezaposlenost, koja je u travnju iznosila 15,3, a u svibnju već 16,5 posto. Latvijci su ogorčeni vladinom politikom, pa se čuje i kako vlada ne gleda u prvom redu na interese 2,2 milijuna latvijskih građana, nego više djeluje pod pritiskom izvana, prvenstveno braneći interese švedskih banaka, koje su donedavno mnogo ulagale u Latviju, ali i interese drugih dviju baltičkih republika, Estonije i Litve, jer postoji bojazan da bi se kolaps Latvije mogao prenijeti i na njih zbog velike privredne povezanosti tih triju zemalja. Još se jedna zemlja srednje Europe, koja je također prije nekoliko mjeseci promijenila premijera, ponaša vrlo slično Latviji, ali ima sličnosti i s onim što se zbiva u Češkoj.

Riječ je o Mađarskoj, gdje je premijer Ferenc Gyurcsány u ožujku podnio ostavku te ga je na tom položaju naslijedio bankarski stručnjak Gordon Bajnai, ali s ograničenim mandatom da vodi državu do prijevremenih izbora početkom sljedeće godine. Preuzimajući vlast on se suočio s vrlo teškim problemima jer su državne financije bile pred kolapsom, a privredna aktivnost bitno smanjena. Bajnai se našao pred istim problemom kakav je morao rješavati njegov latvijski kolega, trebao je provesti financijske mjere kako bi smanjio državne rashode, a povećao prihode. Tako je upravo ovih dana, neposredno prije nego što je parlament otišao na ljetni odmor, usvojen novi porezni zakon, što je bio uvjet za dobivanje nove tranše ogromnog kredita od 25 milijardi dolara, dogovorenog još u listopadu s MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom unijom. Osnovna namjera novog poreznog zakona jest da se smanje porezna opterećenja privrede i poduzetnika, a povećaju porezna opterećenja potrošača. Tako su uvedeni novi porezi na dodanu vrijednost i na nekretnine.

Stanje mađarske privrede je teško. Privredna aktivnost je ove godine pala za 7 posto, porasla je nezaposlenost i povećao se proračunski deficit. Premijer je najavio vrlo restriktivan budžet za sljedeću godinu, a najveći rezovi bit će se u troškovima lokalne uprave i na mađarskim željeznicama. Mađarska još nije uvela euro i zasad se time neće odviše baviti pa se u mađarskim financijskim krugovima smatra da je to pozitivna okolnost koja može pomoći izvozno orijentiranoj privredi. Premijer je objavio da će voditi odgovornu i restriktivnu financijsku politiku, kojoj će cilj biti poticanje privrede, te da u predizborno vrijeme neće napuhavati budžet davanjem skupinama potencijalnih birača njegove stranke. Štoviše, u 75 dana, koliko je njegova vlada na vlasti, uveo je rezove u proračunu od 6,7 milijardi dolara, ne bi li ga nekako uravnotežio. Zbog takve politike Bajnai je i dalje nepopularan, a njegovoj stranci pada podrška. Oporbena stranka desnog centra Fidesz, kojoj sva ispitivanja javnog mnijenja daju veliku prednost, energično traži hitne prijevremene izbore, ali vladajuća koalicija nije sklona raspisivanju izbora dok se vlada još uvijek bori da prebrodi najtežu fazu krize.

Vezane vijesti

Europska unija postaje savezna država

Europska unija postaje savezna država

Priča oko poreza u Europskoj uniji vodi se već godinama, a ona se intenzivirala posljednjih mjeseci u okviru napornih pregovora o novom proračunu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika