POVEĆANJE POREZA I NOVE TROŠARINE Ministar financija Ivan Šuker, na slici s koalicijskom partnericom Đurđom Adlešič, morat će najesen povećati trošarine na cigarete, alkohol i naftne derivate, uvesti posebne poreze na telekomunikacijske usluge te povećati PDV na barem 23 postoVlada neće smanjiti plaće i mirovine hrvatskih građana rebalansom koji će predstaviti za desetak dana, ali će do smanjenja gotovo sigurno doći u rujnu. Vlada će ukinuti financiranje školskih udžbenika, dok će se velika infrastrukturna ulaganja, poput Pelješkog mosta, nastaviti.

Kako je Nacional doznao iz izvora bliskih vrhu Ministarstva financija, uštede koje Vlada planira rebalansom proračuna iznose 5 milijardi kuna, čime neće biti pokrivena ni trećina deficita. To je posljedica činjenice da Jadranka Kosor još nema dovoljno političke snage i podrške među strankama vladajuće koalicije za smanjivanje plaća u javnom sektoru, povlaštenih mirovina, socijalnih davanja i izdvajanja za branitelje. Donošenje nepopularnih poteza odgođeno je za rujan, a u HDZ-u se nadaju da će do tada Jadranka Kosor steći autoritet u stranci i osigurati podršku koalicijskih partnera.

No odgađanjem rezova državne potrošnje, Vlada bi mogla izazvati dodatne probleme za ionako usporenu domaću privredu, a teška gospodarska situacija u rujnu vjerojatno će rezultirati rezanjem plaća i mirovina, povećanjem PDV-a, trošarina na cigarete, alkohol i naftne derivate, te uvođenjem novih poreza poput poreza na telekomunikacijske djelatnosti. I nakon rebalansa u proračunu će nedostajati deset milijardi kuna, a do jeseni bi deficit mogao i narasti zbog pada turističkih prihoda, gospodarske aktivnosti i potrošnje te slabije naplate poreza zbog toga. Uz to, znatan broj hrvatskih kompanija će do posljednjeg tromjesečja 2009. potrošiti financijske rezerve, te će trebati pomoć kako bi izbjegle otpuštanja radnika i propast. Opterećena ogromnim deficitom, Vlada neće imati mogućnosti da im pomogne, a zaduživanje u inozemstvu neće biti moguće sve dok javne financije ne budu uravnotežene.

Dokaz toga je i neuspješni pokušaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak da u inozemstvu plasira 300 milijuna eura vrijedne obveznice. Te obveznice, za čiju naplatu garantira država, nijedan svjetski investitor nije htio kupiti uz kamatu manju od 8,5 posto jer ne vjeruju u sposobnost Hrvatske da regulira svoje obveze. Analitičari predviđaju kako bi, bez uravnoteženih javnih financija, rejting hrvatskih dugoročnih vrijednosnih papira, poput obveznica, mogao spasti na razinu “junk”. To znači da bi ih bilo nemoguće prodati uz kamatu manju od 12 posto, a strani kapital postao bi jednako nedostupan i hrvatskim poduzećima. Zbog toga mnogi ekonomski stručnjaci smatraju kako bi Vlada trebala provesti rigidni rebalans proračuna što je prije moguće, kako bi popravila kreditni rejting i omogućila si zaduživanje zadnjih mjeseci 2009. i početkom 2010. Međutim, zasad je izgledno da će štedjeti tek na sporednim proračunskim stavkama.DOMINIQUE STRAUSS- KAHN, šef MMF-a, koji bi Hrvatskoj nametnuo bolne, ali nužne rezove

Nacionalovi sugovornici potvrdili su kako će najveće smanjenje proračuna podnijeti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gdje će biti stopiran znatan dio projekata bivšeg ministra Dragana Primorca. Vlada će ukinuti projekt besplatnih školskih udžbenika za sve učenike, koji je državu samo ove godine trebao stajati 440 milijuna kuna. Čini se da zasad neće biti većih rezanja velikih državnih investicija, jer je Ministarstvo prometa nedavno objavilo plan o trogodišnjem investicijskom ciklusu u cestogradnji vrijednom 44,2 milijarde kuna. Iako Hrvatska uz trenutačne gospodarske trendove takva ulaganja neće moći financirati, u Vladi od njih ne žele odustati. Zadrži li Vlada taj stav, nije teško zaključiti kako će u rujnu morati krenuti u smanjivanje plaća i socijalnih davanja. Također, gotovo je sigurno kako će država morati povećati poreze. Ako se pretpostavi da će proračunski deficit u rujnu iznositi oko 15 milijardi kuna, može se zaključiti kako će taj minus biti nemoguće pokriti isključivo smanjivanjem troškova, te će država morati pronaći način kako da poveća prihode.

Uobičajeni odnos tih dviju kategorija pri izradi rebalansa je 50:50, što znači da će Vlada morati uvećati proračunske prihode za oko 7,5 milijardi kuna. U ovom trenutku država to može učiniti isključivo povećanjem poreza i trošarina na cigarete, alkohol i naftne derivate, dok je gotovo sigurno da će Vlada uvesti i posebne poreze na telekomunikacijske usluge. Što se tiče povećanja poreza, stručnjaci smatraju kako tu Vlada nema previše izbora, jer su direktni porezi poput poreza na dobit i poreza na dohodak ionako među najvišima u Europi. Zbog toga će se Vlada odlučiti za povećanje neizravnih poreza, u prvom redu PDV-a, koji bi već najesen mogao iznositi 23 posto, a možda i više. S druge strane, uštede od 7,5 milijardi kuna teško će moći biti ostvarene bez smanjivanja plaća i mirovina. Iako je zasad nepoznato koliko bi to smanjivanje iznosilo, analitičari procjenjuju kako bi se Hrvatska trebala vratiti na razinu državne potrošnje iz 2007. godine. To znači da bi se plaće u prosjeku smanjile za 550 kuna, a mirovine za 250 kuna. Također, već sad je jasno da će država morati odbiti većinu zahtjeva poljoprivrednika za većim subvencijama i otkupnim cijenama za njihove proizvode, kao i zahtjeve poduzetnika za subvencioniranom neradnom nedjeljom i studenata za ukidanjem fakultetskih školarina. Ipak, Vlada tvrdi kako nema planova o traženju pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda.DAMIR KUŠTRAK Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca upozorava na nelikvidnost

Taj stav podržava dio domaćih stručnjaka tvrdeći kako država i sama može provesti potrebne reforme, ali ne treba zanemariti ni političke razloge zbog kojih Vladi u ovom trenutku ne odgovara ulazak u aranžman s MMF-om. Unatoč tome što će morati provoditi nepopularne reforme, Vlada i dalje sama može odlučivati o raspodjeli proračunskog novca, a to je i ključ njezine političke moći. Dolaskom MMF-a u Hrvatsku, Vlada bi izgubila znatan dio autonomnosti pri odlučivanju, a koji bi bili zahtjevi Fonda može se zaključiti na temelju onoga što su posljednjih mjeseci tražili od Srbije i BiH. Tako je primjerice u BiH MMF inzistirao na smanjivanju braniteljskih naknada od 10 posto. Sličan zahtjev vjerojatno bi bio postavljen i Hrvatskoj, osobito zato što proračunski rashodi vezani za branitelje iznose oko 7 milijardi kuna. Ipak, ako se zna da je upravo braniteljska populacija bila temeljno biračko tijelo nove premijerke Jadranke Kosor, jasno je kako ona nije sklona takvim mjerama. Druga mjera koju bi MMF od Hrvatske gotovo sigurno tražio jest smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave. To je fond tražio u Srbiji, a ta država je, bez Kosova, podijeljena na 170 općina i gradova. S druge strane, Hrvatska je podijeljena na 429 općina i 126 gradova, a takva upravna usitnjenost golemo je opterećenje za javne financije. Ipak, ukidanjem jedinica lokalne samouprave smanjio bi se i broj političkih funkcija, a vladajuća stranaka dosad je bila nespremna na takvu reformu. Usto, MMF bi već poslovično inzistirao na daljnjoj reformi mirovinskog sustava, ubrzanoj liberalizaciji zdravstvenog sustava i privatizaciji preostale državne imovine. U ovom trenutku Vlada nije spremna pristati na takve zahtjeve.