Objavljeno u Nacionalu br. 712, 2009-07-07

Autor: Nacionalova redakcija

Gost kolumnist

Novo srozavanje pravosuđa

Zakon o kaznenom postupku, donesen zbrzano po žurnom postupku, omogućuje istražiteljima kršenje Ustava, i međunarodnih propisa, nezakonito pribavljanje dokaza i prisluškivanje bez sudskog naloga

Žarko PuhovskiŽarko PuhovskiSabor je ovih dana, zbrzano i opsežno, izmijenio jedan od temeljnih zakona svakoga pravnog poretka - Zakon o kaznenome postupku. Suma proceduralnih normi, koju takav zakon predstavlja, okosnica je zaštite nosivih prava sudionika u postupku. Upravo zato ovo usvajanje - po žurnome postupku, dakako - samo po sebi već postavlja ozbiljna pitanja uzme li se u obzir da je ZKP usvojen prije pola godine jer u nekim civiliziranim sredinama takvi se zakoni mijenjaju otprilike dva puta u stoljeću. Žurnost je saborskoga postupka, koji se u širem političko-pravnome smislu odnosi i na izmjene niza drugih zakona - o sudovima, državnome odvjetništvu, Uskoku, itd. - izvedena iz činjenica da se nedavno usvojeni ZKP počinje primjenjivati od 1. srpnja, u tzv. uskočkim predmetima.

No ako je u proteklih pola godine tekst iz prosinca “praktično provjeravan u sustavno organiziranim i provedenim edukacijskim procesima i radionicama”, kako je to naveo predlagatelj, što je dovelo do predloženih 118 promjena, logično je zapitati se kako će sve to izgledati kada ZKP bude u zbiljskoj primjeni - za sada, tek u “uskočkome” dijelu, doduše. Znakovit je i sam datum s kojim počinje ova primjena - uz to što je riječ o rođendanu nove premijerke i datumu koji je svojom spektakularno neobrazloženom ostavkom obilježio njezin prethodnik - radi se, dakako važnije, o obljetnici smjenjivanja Rankovića 1966., nakon čega je sustav istrage u Jugoslaviji bio radikalno modificiran. Ta je inačica ostala na snazi do stupanja ovoga zakona na snagu, kada se, u promijenjenim uvjetima doduše, u mnogome vraća stari istražni model.

UVID U PROMJENE ZKPA POKAZUJE DA JE VJEROJATNO NAJVAŽNIJE ono što je ostalo nedirnuto u ranijoj verziji, unatoč (na žalost veoma rijetkim) javnim prigovorima posljednjih mjeseci. To se ponajprije odnosi na činjenicu da se ovim zakonom i Hrvatska - očekivano - upravo priključuje globalnome trendu pravnoga potkopavanja nekih od osnova modernoga prava. Nikako posve sama - na strani je naših zakonodavaca i dobar dio javnoga mnijenja najrazvijenijih svjetskih država, posebice nakon “terorističkoga šoka od 11. rujna”. Ograničenja ljudskih prava u ime borbe protiv terorizma sadrži ne samo amerikanski “Patriot act”, nego i legislativa nekih članica EU.

KONKRETNO: TREĆI STAVAK DESETOGA ČLANKA novoga Zakona o kaznenome postupku (koji izmjenama nije ni dirnut) posve jasno određuju: “Ne smatraju se nezakonitim dokazi pribavljeni… kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života… u postupku za teške oblike kaznenih djela… kod kojih je povreda prava, s obzirom na jakost i narav, bitno manja u odnosu na težinu kaznenog djela”. Rečeno nepravnim rječnikom: zakon, posve paradoksalno, dopušta povredu Ustava i međunarodnoga prava. On, što je bitno, dopušta invaziju privatnosti, povredu dostojanstva ugleda, potencijalno onemogućavanje obrane, itd. - doduše “samo” ako je riječ o posebice teškome kaznenom djelu (i pretpostavlja stanovitu razmjernost - za teže kazneno djelo dopušteno je očito i intenzivnije povređivanje prava). No, u barem ponekome realnom slučaju za rečeno će se teško kazneno djelo doznati upravo posljetkom opisanih povreda prava (npr. nezakonitim prisluškivanjem), a to pak znači da će im se pristupiti na osnovi sumnje, da će se, gdjekada, dogoditi i to da se sumnja pokaže neosnovanom, kao i sama povreda prava - čak i za ovakav zakon. Upravo je stoga, ipak, najsigurnije svaku takvu povredu (koja može preći i u mučenje) unaprijed oglasiti nedopustivom. S terorističkom praksom situacija se možda i mijenja, no neki ireduktibilni minimum prava osumnjičenika mora biti sačuvan želi li se živjeti u sigurnosti od onih koji su u društvu - svemu unatoč - uvijek najmoćniji; od državnoga aparata sile. Poučno je uostalom kako je nedavna domaća antimafijaška histerija u povodu ubojstva Ivane Hodak potiho zaboravljena kada je ishod istrage doveo do razočaravajućega zaključka za sve ljubitelje zaplotnjačkih scenarija. A koliko je “poznatih kriminalaca” moglo biti barem malkice maltretirano (da je novi zakon već bio na snazi), dok je nepoznati skitnica tražio šampon za svoje kraste?

RECENTNE PROMJENE STVAR JOŠ I POGORŠAVAJU; u čl. 6 uvedena je, doduše, odredba o zabrani diskriminacije, prepisana iz odgovarajućega zakona, te stoga zapravo nepotrebna, to više što za okrivljenike o kojima je pritom riječ i nije najvažnije pitanje opće diskriminacije. No, istovremeno je iz prvotnoga teksta koji opisuje zabranjeno nehumano postupanje spram okrivljenika izbačena riječ obmana. Od 1. srpnja ispitivačima je, dakle, dopušteno iznuđivati iskaze (i) obmanom?! Još je jedna od bitnih odredbi ZKP-a koje se odnose na zaštitu ljudskih prava ovim promjenama radikalno pogoršana. Riječ je o tzv. inkvizicijskoj maksimi, tj. pravu sudskoga vijeća da na temelju vlastite odluke izvodi dokaze. Izmjenama čl. 419 ovo je pravo suda značajno ograničeno, pa time i procesne ovlasti sudskoga vijeća. U realnosti to znači da će bitno bolje šanse u postupku imati oni okrivljenici koji su bogatiji, te mogu koristiti bolje (najčešće i skuplje) odvjetnik(c)e, jer im Vijeće više neće moći pomoći ustanovi li se previd obrane u izvođenju dokaza, osim u slučaju da se radi o ključnim elementima postupka - koje za njegova trajanja nije uvijek moguće jasno sagledati. Velik je dio rečenih promjena nomotehničke naravi (što, ponovno, upućuje na nisku razinu pravne pismenosti lokalnih zakonopiždžija), no ovdje se radi tek o upozorenju na propuste u promjenama, sa stajališta osnovne zaštite prava sudionika u kaznenome postupku. Valja se, ipak, nadati da će i pravna struka o tim i drugim aspektima uskoro progovoriti iz svojega rakursa. Jer, pokaže li praksa mogućnost najgore opcije: povrede ljudskih prava u skladu sa zakonom, za mnoge će biti prekasno.

Vezane vijesti

Pobjeda Nikolića odgovara Hrvatskoj

Pobjeda Nikolića odgovara Hrvatskoj

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Žarko Puhovski, izjavio je kako bi 'pobjeda Srpske napredne stranke na predsjedničkim izborima s Tomislavom… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika