Objavljeno u Nacionalu br. 714, 2009-07-21

Autor: Orhidea Gaura

SUKOB Knin - Čavoglave

Thompson mi je ukrao proslavu

JOSIPA RIMAC, gradonačelnica Knina, nezadovoljna je jer je Marko Perković Thompson u obližnjim Čavoglavama ponovo uspio osmisliti atraktivniji program za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, te time zasjeniti kninsku proslavu

OGORČENA GRADONAČELNICA Josipa Rimac smatra da je proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iz godine u godinu na sve nižem nivou, te za
to odgovornim smatra
i uredništvo zabavnog
programa HTV-aOGORČENA GRADONAČELNICA Josipa Rimac smatra da je proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iz godine u godinu na sve nižem nivou, te za to odgovornim smatra i uredništvo zabavnog programa HTV-aKad je Josipa Rimac 2005. prvi put postala gradonačelnica Knina, a imala je tada samo 25 godina, jedan od prvih zadataka bio joj je organizacija 10. obljetnice vojno-redarstvene akcije "Oluja". Na lokalnim izborima ove godine za gradonačelnicu je izabrana i neposrednim izborom građana već u prvom krugu s čak 68 posto glasova. Nakon četiri godine na čelu Knina pred njom je peta organizacija Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Josipa Rimac u intervjuu za Nacional objasnila je po čemu će ta proslava biti drukčija od dosadašnjih i zbog čega se ne slaže s programom Hrvatske radiotelevizije te paralelnom proslavom Dana pobjede u Čavoglavama koja već godinama, de facto, konkurira kninskoj proslavi.

Na Thompsonovim stranicama već je najavljena i ovogodišnja proslava u Čavoglavama na kojoj će, osim njega, nastupiti i Mladen Grdović, Mate Bulić, Dražen Zečić i Vanna, a bit će i cjelodnevni sportski i kulturni program. Istovremeno, prema programu koji je predložio HTV, a koji potpisuje urednica zabavnog programa Elizabeth Homsi, u Kninu bi trebali nastupiti izvođači poput Vlatke Burić, Barbare Othan, Stipana Đurića, Danijele Pintarić, Slavonskih dukata, a osim Klapa Sinj i Knin, od zvučnijih imena na popisu je samo Mladen Bodalec, ali bez Prljavog kazališta. Tomu se suprotstavila Josipa Rimac koja kaže da će od sada Grad Knin sam određivati tko će u njihovu gradu nastupati na taj povijesni dan.


NACIONAL: Tko organizira proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, Grad Knin, Hrvatska radiotelevizija ili država i u čemu je problem?

- Najvećim dijelom Grad Knin, osim središnje proslave 5. kolovoza, kada je za protokol zadužen državni vrh. Nakon službenog dijela, na Gradu ostaje da organizira kulturna i sportska događanja. Međutim, zabavni dio do sada je radio HTV koji je imao neko nepisano pravilo monopola prijenosa cijele proslave, uključujući i taj večernji koncert, već tradicionalno od same "Oluje" pa do danas. Koncert bez zvučnih imena Za razliku od prvih godina kad su zaista imali odlične emisije i repertoare, s godinama je taj nivo padao. Ne želim nikoga omalovažavati, ali kad pogledam što su nam složili ove godine, zaista smatram da to nije na razini tog povijesnog dana. Osim što bi program trebao biti kvalitetniji, trebao bi sadržavati i više zvučnijih imena hrvatske estrade koja će privući publiku, a ne da se u 22 sata ugase svjetla i ljudi odu spavati. Jer na taj dan, koji je označio prekretnicu u novijoj hrvatskoj povijesti, velik broj ljudi doći će u Knin odati počast braniteljima, ali oni isto tako žele imati neku atrakciju i u sportskom i u zabavnom dijelu, a ne neki suhoparni program. Meni prvoj bude muka, a kao gradonačelnica moram sjediti u prvom redu i smješkati se. Ljudi se s pravom bune. Zbog toga smo mi sad tražili da Grad Knin direktno pregovara s menadžerima izvođača koje želimo vidjeti tu večer. A HTV, ako želi imati prijenos, morat će poslušati želje Grada.

NACIONAL: Kako su te proslave izgledale u posljednje četiri godine otkako ste vi gradonačelnica?

- Dobijete popis nekih izvođača koji će doći, pa neki u zadnji tren odustanu i onda najčešće dobijete izvođače kojih, da me netko pogrešno ne shvati, kroz čitavu godinu nigdje nema, nemaju velike koncerte, neki su na njih i zaboravili i onda se čitava javnost treba upravo na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti podsjetiti da oni i dalje žive na hrvatskoj sceni. Zbog toga imamo situaciju da se u 22 sata u gradu gase svjetla.

NACIONAL: Ili se jedan velik dio ljudi “seli” na proslavu u Čavoglave gdje pjeva Thompson, ali i Mate Bulić, Mladen Grdović i drugi. Zbog čega ste protiv te proslave? Thompson je prošle godine izjavio i da je “Oluja” krenula iz Čavoglava.

- Čavoglave nisu nikad bile dio akcije “Oluja” i nije točno da je “Oluja” krenula otamo. Ta je proslava nastala iz bunta i revolta, ali zna se gdje je bila “Oluja” i kakvu simboliku ona ima, a tako treba i ostati. Već godinama pokušavam razgovarati s Markom da nam na udaljenosti od 20 kilometara ne trebaju dvije paralelne proslave. Slažem se da Čavoglave, kao i svako mjesto, zaslužuju svoje mjesto u hrvatskoj povijesti i da mogu imati svoj dan, ali ne 5. kolovoza. Razlog Thompsonova odbijanja Neka organiziraju feštu na Svetog Iliju ili Svetu Anu ili bilo koji drugi dan koji je njima značajan pa ćemo svi onamo doći i biti, nadam se, dragi gosti. Ali ne slažem se da netko mjesecima kroz medije pokušava doći u Arenu u Puli, žali se da nije dobrodošao u taj dio Hrvatske, a s druge strane da zaboravi “Oluju” kao Dan domovinske zahvalnosti, simboliku hrvatstva i Domovinskog rata, da zaboravi sliku prvog hrvatskog predsjednika kako ljubi zastavu na Kninskoj tvrđavi i govori da su Knin i Hrvatska slobodni. Znači, na dan kad čitava Hrvatska dolazi u Knin, cijeli državni vrh odaje počast Kninu i svemu onome što je taj grad proživio, da netko koristi taj dan za takvu feštu u Čavoglavama. Zamislite da se na dan pada Vukovara kolona sjećanja organizira i 15 kilometara dalje. Znam da je postojalo razdoblje kad Thompson nije bio dobrodošao u Knin, i tako nije mislila smo lokalna samouprava nego čitava tadašnja politika, ali to nije slučaj u posljednje četiri godine. Znam da se prije šest godina dogodio neki nesporazum između protokola i HTV-a i kako on tada zbog toga nije nastupio, iz njegova revolta počele su se održavati proslave u Čavoglavama.

NACIONAL: Jeste li ga i ove godine pozvali da ipak dođe u Knin?

- Jesam. Svake godine se dogovaramo da će ipak održati koncert u Kninu, da neće više na taj dan biti proslava u Čavoglavama, ali svaki put to padne u vodu. Jer Čavoglave su otišle predaleko, dobile su veliku medijsku pozornost, a on je dobio status neke žrtve koja ne može nastupiti na HTV-u. Zadnje četiri godine zvala sam ga i ja osobno i HTV, ali je odbio. Čavoglave se u zadnje četiri godine održavaju samo iz osobne promidžbe, iz osobnog interesa, oni su, mogu tako reći, ukrali Kninu proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Jer svaki grad u Hrvatskoj, i oni veći i s više financijskih mogućnosti, mogao bi taj dan raditi proslavu, ali svi su solidarni i svi taj dan uvažavaju i poštuju Knin. Osim Čavoglava. Povukla bih tu jednu zaista ružnu paralelu, kao što nam se dogodilo da smo u svojoj državi imali “državu” koja se nazivala “Krajina”, tako sad imamo nekoga tko nam krade proslavu. I konstantno se borimo da nam se to ne događa.

NACIONAL: Što je točno Thompson naveo kao razlog svog odbijanja?

- Da je teško nakon svih tih godina koliko se trudio da Čavoglave dođu na taj nivo sada sve to skupa ugasiti. To nije cilj, nitko ne umanjuje vrijednost njihove proslave, ali zašto baš taj dan?! Problem je i što se u javnosti stvara percepcija kao da netko njemu brani da dođe u Knin, stvara se slika da su Čavoglave nešto zabranjeno. Ne, one nisu zabranjene, ali zar ne bismo 5. kolovoza trebali svi skupa biti u Kninu, a bilo koji drugi dan u Čavoglavama u istom sastavu, s istim repertoarom?

NACIONAL: Kakav ćete vi onda program prirediti za 5. kolovoza?

- Još pregovaramo s nekim izvođačima pa ne mogu ništa reći, ali voljeli bismo da dođu Miroslav Škoro i Colonia. Ova godina je posvećena izgradnji, putem medija ćemo prikupljati sredstva da na dan “Oluje” svojim telefonskim pozivima građani mogu donirati sredstva da se, nakon 14 godina, izgradi spomenik akciji “Oluja”, braniteljima i svima koji su dali živote za Knin. Ako to nije dovoljan razlog da Thompson dođe i da nam svoju potporu, onda samo mogu reći da on nema tu domoljubnu crtu koju stalno prezentira.PREDSJEDNIK Franjo Tuđman na kninskoj tvrđavi u povodu oslobođenja toga grada s Ljubom Ćesićem Rojsom,
Antom Gotovinom i Gojkom Šuškom u
kolovozu 1998.PREDSJEDNIK Franjo Tuđman na kninskoj tvrđavi u povodu oslobođenja toga grada s Ljubom Ćesićem Rojsom, Antom Gotovinom i Gojkom Šuškom u kolovozu 1998.

NACIONAL: Tko je na HTV-u odgovoran za takav program?

- Branko Uvodić vodi taj dio i pregovara, a razgovarala sam i s ravnateljem Vanjom Sutlićem te urednicom zabavnog programa Elizabethom Homsi. Čak su mi rekli da oni ne mogu otvoriti specijalnu telefonsku liniju za izgradnju spomenika jer su za ovu godinu završili natječaj za sve humanitarne akcije. Ali Knin i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ne mogu se mjeriti s klasičnim humanitarnim akcijama. Izgradnju tog spomenika možda je moglo financirati i neko ministarstvo ili Vlada, ali bit toga je da ga izgrade upravo građani, da svaki građanin može reći da je i on dao doprinos za taj spomenik. Grad je već raspisao natječaj na kojem je izabran rad Petra Dolića i AP projekta.

NACIONAL: Kolika je cijena tog spomenika, a koliko stoji sama proslava?

- Troškovi događanja svih dana prije i poslije “Oluje”, uključujući smještaj sportskih i kulturno- umjetničkih društava, su oko 800 tisuća kuna i taj iznos uglavnom pokrivamo putem sponzora. Dio troškova koji se odnosi na protokol snosi država, a nositelj svih aktivnosti oko pripreme proslave “Oluje” je Hrvatska vojska.

NACIONAL: Je li stanovnicima Knina već dosta da se Knina, slično kao i Vukovara, svi sjećaju samo u povodu “Oluje”, dok je ostatak godine uglavnom percipiran kao “grad slučaj” i koliko se uopće takva slika promijenila?

- Svakako je drukčija nego prije 10 godina. Prije svega, smanjuje se broj nezaposlenih. Na 32 tisuće stanovnika koliko ih je ovdje prijavljeno, iako ih realno živi oko 17 tisuća, imamo oko dvije tisuće nezaposlenih, što je relativno malo s obzirom na okolnosti, dok na socijalnoj skrbi imamo oko četiri tisuće ljudi. Na Veleučilištu “Marko Marulić” imamo 580 studenata, a diplomirala su 52 prvostupnika. To veleučilište je velik iskorak u razvoju grada. Odvojili smo Bolnicu “Hrvatski ponos” od šibenske uprave i gotovo posve renovirali unutrašnjost, a danas ondje imamo 11 specijalizanata. Osim obnove i stambenog zbrinjavanja, veleučilište i bolnica su nam dva najveća projekta.

NACIONAL: Do koje se faze došlo s povratkom srpskog stanovništva?

- Proces nekog velikog vala povratka je za nas gotov. Zašto kažem da je gotov? Na popisu birača imamo 35 posto srpskog stanovništva. Znači, od 21 tisuće ljudi, oko 8 tisuća je Srba. Najbolji podatak je da na 2200 osnovnoškolske djece imamo oko 200 djece srpske nacionalnosti odnosno oko 10 posto. Oni imaju osiguranu nastavu na srpskom jeziku, ali na nju ne žele ići jer su prihvatili hrvatski jezik kao svoj jezik. Idu na pravoslavni vjeronauk koji se održava u sklopu redovne nastave. A to što oni žive na relaciji Hrvatska - Srbija odnosno imaju dokumente ovdje, a žive u Srbiji, na to ne bih gledala kao problem. Oni su se vratili i imaju dokumente. To što tu ne žive jer im je teško što ne mogu naći radno mjesto nije izlika. Posao ne može odmah naći ni netko tko je hrvatske nacionalnosti, ali je ipak odabrao žrtvovati se za ovaj grad, živi tu, trudi se i nada se da će jednog dana dobiti radno mjesto. No bez obzira na to, mogu reći da imamo dosta dobar suživot. Nakon niza godina imali smo nekidan dva izgreda na nacionalnoj osnovi, jedan su počinili pripadnici srpske nacionalne manjine iz susjedne općine, a drugi Hrvati prema jednom povratniku srpske nacionalnosti. Takve stvari nam se nisu nikad prije događale i nadam se da se neće ponoviti.

NACIONAL: Imali ste 15 godina kad je bila “Oluja”. Sjećate li se gdje ste bili u to vrijeme?

- Moj otac je bio zatočenik u srpskom zatvoru u Kninu, a mi smo protjerani još 1990. i svaki smo dan maštali kad ćemo se vratiti. Bili smo u Kaštelima kad se dogodila “Oluja”, roditelji su se vratili treći dan, a sestre i ja odmah nakon njih. Nikad mi nije palo na pamet napustiti Knin. Mene srce vuče svome kraju, a Knin mi je oduvijek bio nešto posebno.

NACIONAL: Zašto ste se već sa 17 godina uključili u mladež HDZ-a?

- U Kninu 1997. nije bilo sportskih i kulturnih udruga ni civilnog društva koje bi se brinulo o mladima. Mladež HDZ-a bila je prva uopće mladež formirana u Kninu i na taj smo način bili aktivni u društvenom životu. Međutim, ja sam uvijek imala neke drukčije poglede i drukčije sam gledala ne samo na razvoj Knina nego i čitavog kraja. Mislila sam da on može dati više nego što daje, samo da ga nekako treba usmjeriti, da treba nešto napraviti, da ne treba biti pesimist. Danas Knin ima svoj put razvoja koji će se za 10 godina najbolje vidjeti.

NACIONAL: Udali ste se s 20 godina, rodili kćer s 22, a s 25 postali gradonačelnica, nakon što ste odradili dva mandata kao ravnateljica Crvenog križa. Jeste li od početka znali da želite jednog dana upravljati gradom?

- Ja sam se i u mladež HDZ-a i u Crveni križ uključila jer sam željela dati neki doprinos. I prošla sam sve stepenice razvoja, nisam ništa forsirala niti mi se ikada išlo na ruku. Nisam s 20 godina razmišljala kako ću jednog dana biti gradonačelnica, to se jednostavno dogodilo.

NACIONAL: Je li vam bilo teže postati gradonačelnica prvi put, kad vas je imenovala vaša stranka odnosno tadašnja koalicija, ili drugi put izravno?

NOVO NASELJE Golubić, s kompletnom infrastrukturom - školom, vrtićem i crkvom, izgrađeno je uz financijsku pomoć države i namijenjeno povratnicima u gradNOVO NASELJE Golubić, s kompletnom infrastrukturom - školom, vrtićem i crkvom, izgrađeno je uz financijsku pomoć države i namijenjeno povratnicima u grad- Bilo je jednako teško i prvi i drugi put. Prvi put se morate dokazati jer imate 25 godina i žensko ste, a ipak živimo u jednoj tradicionalnoj sredini. Svi su imali određenu dozu sumnje s obzirom na moje malo političko iskustvo i težinu problematike Knina. No uspjela sam dobiti povjerenje i poštovanje ljudi, a mnogo je pridonio i moj kontakt s građanima u humanitarnom radu. Poznavala sam situaciju, znala koje su nam prednosti, koje mane. Onda kad smo predizborna obećanja počeli pretvarati u djela, dobili smo i apsolutnu potporu ljudi, 68 posto na lokalnim izborima. No prije svega treba istaknuti da smo ojačali i samu stranku i da smo mnogo jači nego prije pet godina. Sigurno da bi birači drukčije gledali na mene da nije bilo podrške stranke. Na početku su me znali pitati što sam ja to u životu prošla da mogu garantirati da ću odraditi mandat. Uvijek kažem da sam ja peto žensko dite u obitelj, a petom ženskom djetetu u ovim krajevima gdje se uvijek težilo za sinom, nasljednikom, nitko se ne veseli. Ali ja sam dobila neki dišpet, da dokažem što ja sve želim i mogu. Potječem iz tradicionalne seljačke obitelji i ne da nisam nikad bježala od toga, nego mi je bila i čast jer tek kad naučite težinu takvog života, znate više cijeniti ono što postignete.

NACIONAL: Imate li političkih ambicija i na državnom nivou?

- Rodila sam se kao peto žensko dijete, a s titulom nisam. Pitanje je trenutka, ali nekako nemam želju. Vidim se u Kninu, ovdje je sve mirnije i sve što radim vidi se.

I DALJE ODBIJA NASTUP U KNINU

■ Otkako prije nekoliko godina Marko Perković Thompson, iz političkih razloga, nije mogao nastupiti na obljetnici “Oluje” u Kninu, počeo je organizirati proslave u svojim rodnim Čavoglavama gdje je ubrzo počeo ugošćivati neke od najpopularnijih hrvatskih izvođača. Otada se svake godine Josipa Rimac i HTV pokušavaju s njim dogovoriti da ipak nastupi u Kninu, no on to, kao i ove godine, i dalje uporno odbija.

Vezane vijesti

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće 'što prije' odlučuje o sudbini novih dokaza

Žalbeno vijeće Haaškoga suda u predmetu "Gotovina i Markač" donijet će odluku o zahtjevu obrane za uvođenjem novih dokaza u žalbeni postupak "što je… Više

Komentari

registracija
10/4/08

Grga48, 22.07.09. 11:02

Josipa prvo ste ga tjerali i HTV mu je zabranjivao pjevanje u Kninu (ponašali ste se kao Istrijani). Kada je otišao u Čavoglave došlo je do panike jer nitko od poznatih ne pjeva u Kninu nego svi idu u Čavoglave. Poznavajući Marka prilično ste ga uvrijedili jer jednom ste mu zabranili da pjeva u Kninu, a on to ne prašta lako. Inače je jako skroman i običan čovjek, potpuno drugačiji nego što ga predstavljaju. Ali pozornica traži svoje.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika