Objavljeno u Nacionalu br. 714, 2009-07-21

Autor: Berislav Jelinić

EKSKLUZIVNO: Dokument od kojeg strahuje Austrija

Špijunsko izvješće o Hypo banci

TAJNO IZVJEŠĆE o poslovanju Hypo Alpe Adria banke do 2007. godine: kako je sprega austrijskih bankara i vrha hrvatske politike i HDZ-a malu austrijsku banku pretvorila u jedan od najmoćnijih novčarskih centara u Hrvatskoj

BIVŠA UPRAVA HYPO BANKE Thomas Morgl, kojim se izvješće
ne bavi, predsjednik Uprave Wolfgang Kulterer i član Uprave
za međunarodne poslove Günther
Striedinger, čijim se poslovnim vezama s hrvatskim establishmentom
detaljno bavi tajni dokumentBIVŠA UPRAVA HYPO BANKE Thomas Morgl, kojim se izvješće ne bavi, predsjednik Uprave Wolfgang Kulterer i član Uprave za međunarodne poslove Günther Striedinger, čijim se poslovnim vezama s hrvatskim establishmentom detaljno bavi tajni dokumentNacional posjeduje tajno izvješće o poslovanju Hypo Alpe Adria banke, ekskluzivni dokument koji otkriva kako je ta banka ušla na hrvatsko tržište, koje su osobe iz hrvatskog javnog života imale najveći utjecaj na poslovanje te banke, te koji otkriva niz detalja o bivšim i sadašnjim njezinim čelnicima i njihovim kontaktima u hrvatskim poslovnim i političkim krugovima. Dokument sadrži i brojne informacije o najpoznatijim klijentima banke, među kojima se nalazi i Vladimir Zagorec. O tom se dokumentu u posljednje vrijeme često govorilo u obavještajnom miljeu Hrvatske, ali i nekih susjednih zemalja, ali dosad nije bilo potvrde da takav dokument uopće postoji.

Tajno izvješće ima 80-ak stranica, a sastavili su ga po svemu sudeći pripadnici obavještajne zajednice u privatnom aranžmanu, vjerojatno kao podizvođači posla za neku konzultantsku tvrtku. Izvješće je pisano poput trilera, donosi mnoge intrigantne informacije, a osobe koje su ga dostavile Nacionalu tvrde da je izvješće napravljeno za potrebe njemačke Bayerische Landesbanke nedugo nakon što je ta banka postala suvlasnikom Hypo Alpe Adria banke. Tvrdi se da su novi vlasnici Hypo Alpe Adria banke trebali takvo izvješće kako bi se precizno upoznali s time što se u njoj događalo prije, kako bi se prekinula dotadašnja poslovna praksa, te kako bi se banku lakše stavilo na solidne temelje i popravilo njeno poslovanje, koje je ozbiljno poljuljao bivši menadžment banke, što je u Hrvatskoj izazvalo brojne kontroverze, a u Austriji čak i parlamentarnu istragu.

Da se takav dokument po svemu sudeći radio pravo za potrebe Bayerische Landesbanke potvrđuju i uvodne napomene u kojima stoji: "Tek nakon izrade ovog analitičkog pregleda u dogovoru s naručiteljem plasirane su određene informacije, prvenstveno one koje su štitile dignitet Hypo Alpe Adria banke i profesionalnost poslovanja nekih rukovodnih osoba i njihovih lobista. Također su prema dogovoru poduzimane mjere zaštite prema određenim osobama iz banke, a na temelju zahtjeva naručitelja." U uvodnim napomenama izvješća navodi se da se u prikupljanju informacija za izradu tog analitičkog prekgleda kontaktiralo s više osoba iz bankarskih, financijskih, pravosudnih i novinarskih struktura, kao i s osobama bliskim kriminalnim krugovima. Izvješće sadrži i neke zaključke koje se mora uzeti s ogradom dok ih se ne potkrijepi dokumentima. Izvješće donosi opsežan pregled svih poslovnih kontakata člana uprave banke Krešimira Starčevića, Günthera Striedingera, bivšeg zamjenika predsjednika uprave zaduženog za međunarodne poslove, Wolfganga Kulterera, ali i drugih ljudi s kojima su oni kontaktirali. Tako se vrlo opsežno piše o poslovima u kojima su sudjelovali Robert Ježić, danas suvlasnik Diokija i Novog lista, savjetnik banke Milan Naperotić, poduzetnik Walter Wolf, tvrtka Soboli za koju se tvrdi da je pod patronatom Tomislava Karamarka, aktualnog ministra unutarnjih poslova.

Odnos Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, prema Hypo Alpe Adria banci u izvješću je opisan ovako: “Aktivnosti i potezi koje je poduzimao Rohatinski u bankarskom sustavu Hrvatske rezultat su njegovih razgovora koje je imao sa savjetnicima za gospodarstvo predsjednika Stipe Mesića i premijera Ive Sanadera, kao i predsjednicima osobno... Na sastanku s Mesićem, a tako je bilo i sa Sanaderom Rohatinski je iznio i problema sa Hypo Alpe Adria bankom i Splitskom bankom. Poseban problem po Rohatinskom je Hypo Alpe Adria banka, koja iz depozitnog novca u pasivi banke, što je novac građana Hrvatske, daje kredite privatnim osobama, a zatim se knjiži kao dioničar kroz hipoteke i to prelijeva u aktivu banke. Rohatinski je tražio od Sanadera i Mesića da se zbog toga problema pokrene inicijativa za izmjenu zakona koji to omogućavaju. I dok se nakon razgovora Mesić javno opredijelio za program Rohatinskog, Sanader se javno nije distancirao, ali je preko sebi odanih ljudi iz bankarskih struktura predbacivao Rohatinskom da politizira problem, da HNB ionako ima prevelike ovlasti koje će nakon izbora trebati mijenjati, jer ne može nekakav guverner HNB kvariti državne odnose s prijateljskom državom. Sanader je bio sklon da se popusti u slučaju Hypo Alpe Adria banke i Splitske banke, ali Mesić i Rohatinski to nisu željeli, pogotovo što je Rohatinski osigurao podršku MMF i EU, a naišao je na nekooperativno ponašanje Austrijanaca. Uoči pokretanja afere Vladimira Zagorca i Hypo Alpe Adria banke, Rohatinski je vrlo iscrpno informirao Mesića o nalazima iz provjeravanja poslovanja Hypo Alpe Adria banke u Hrvatskoj do 2007., koji su bili vrlo negativni, što je Mesića uvjerilo da je na pravom tragu u slučaju Zagorca, Ivića Pašalića, obitelji Tuđman i drugih koji su opljačkali Hrvatsku.”

Iscrpno piše i o aktivnostima savjetnika banke Milana Naperotića: “Naperotić je sredio da se odobri kredit za stan zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pod izrazito povoljnim uvjetima, jer se preko Bandića sređuju poslovi u Zagrebu. Bandić je pomogao Hypo Alpe Adria banci da kupi nedovršeni objekt CIMOS-a na Ljubljanskoj aveniji... Naperotiću je Ivić Pašalić dao informaciju da je Ivo Sanader 1995. i 1996. uzeo 800 tisuća maraka provizije od Miroslava Kutle što mu je pomogao da od Hypo Alpe Adria banke dobije kredit od 4 milijuna maraka. Naperotiću su poznati detalji oko Pašalićevog kredita od 20 milijuna eura i kredita Vladimira Zagorca od 260 milijuna eura. Također je preko posrednika sređivao da nakon provedenog nadzora u Hypo Alpe Adria banci koje su izvršili Hanfa i Hrvatska narodna banka, Ivo Sanader sugerira Mladenu Bajiću da se izvješće dotjera i ‘očisti’ zbog eventualnih napada u izbornoj godini, ili na Hypo Alpe Adria banku, ili na Ivu Sanadera.” Jedno poglavlje odnosi se i na suradnju Hypo Alpe Adria banke s tvrtkom Soboli, za koju se u izvješću tvrdi da je pod patronatom Tomislava Karamarka, aktualnog ministra unutarnjih poslova. U upravi te tvrtke danas su Željko Malnar, kolumnist tjednika Globus, te bivši čelnik Nacionalne službe za elektronsko izviđanje Ivan Baketa, a direktor je Davorin Pavlović, dugi niz godina šef tehnike u MUP-u. Među osnivačima te tvrtke, koja većinu prihoda ostvaruje poslovanjem s državnim tvrtkama i ministarstvima, bio je i Tomislav Karamarko.ČOVJEK OD POVJERENJA
U izvješću se tvrdi da je bivši šef Hypa u Hrvatskoj Heinz Truskaller znao sve o pranju novcaČOVJEK OD POVJERENJA U izvješću se tvrdi da je bivši šef Hypa u Hrvatskoj Heinz Truskaller znao sve o pranju novca

O toj suradnji piše sljedeće: “Od studenog 2006. (do studenog 2007., op. a.) Soboli je Hypo Alpe Adria banci dostavio 8 izvješća - od toga je jedno dva puta ponovljeno uz neznatne nadopune - i 4 tzv. posebna izvješća. Ova 4 tzv. posebna izvješća dostavljena su dva puta mjesečno i nije jasno koja je njihova korist kada prepričavaju ono što je pisano u crnim kronikama u Hrvatskoj i susjednim zemljama, a i šire. Istovjetne izvještaje Soboli radi za Zagrebačku banku, Raiffeisen banku i još neke... Ono što je zabrinjavajuće je da je banka pristala da Soboli piše svoja izvješća s memorandumom banke, što je vrlo delikatno za banku, s obzirom na teme koje se obrađuju u tekstu. Iz toga proizlazi kao da je banka sama provjeravala i pisala izvješća, a ne onaj s kojim imaju ugovor. Vrlo je izvjesno da banka zbog takvog memoranduma može imati i kaznene neugodnosti jer se bavi onim za što nije ovlaštena.” U izvješću stoji i da se u Hrvatskoj dosad u medijima vrlo uspješno provodio “embargo” na informacije vezane uz Hypo Alpe Adria banku. Navodi se da se u Austriji želi sačuvati banke i podatke koji bi mogli kompromitirati političare u Austriji i Hrvatskoj, a među hrvatskim političarima koje se želi sačuvati spominju se Ivo Sanader i također bivši političar Ivić Pašalić, nekad iznimno moćni savjetnik Franje Tuđmana za unutarnju politiku. U izvješću piše: “Istrage u Austriji i Hrvatskoj neće uništiti Hypo Alpe Adria banku, jer Austrijanci ne žele objaviti podatke da je banka narasla na prljavom novcu iz Hrvatske i Istočne Europe, čiji se prljavi novac uglavnom reinvestirao na njihovim tržištima. Prikupljene informacije o Hypo Alpe Adria banci ukazuju da su pojedinci iz Uprave u svom radu odstupali od standardnih procedura bankarskog poslovanja s namjerom da dugoročno osiguraju osobnu korist. U takvim postupcima ulazili su u spregu s osobama bliskim kriminalnom miljeu ili direktno uključenim u kriminalne radnje, a često puta u spregu i s lokalnim političarima.”

Također piše da Hypo Alpe Adria banka nije primijenila adekvatne mjere za sprečavanje pranja novca, pa su novčana sredstva bez problema dolazila do fiktivnih tvrtki u Lihtenštajnu i drugdje. U izvješću se navodi i da je Hypo Alpe Adria banka preko posrednika, odnosno preko privatnih poduzetnika, sponzorirala izborne kampanje HDZ-a 2003. i 2007., što se smatra korisnim za banku. Bayerische Landesbanka je krajem svibnja 2007., nakon dugih tajnih pregovora, za 1,625 milijardi eura kupila 50-postotni udio u Hypo grupi u većinskom vlasništvu austrijske pokrajine Koruške. Bayerische Landesbanka ima visoku poslovnu reputaciju i 100 puta je veća od Hypo Alpe Adria banke u Zagrebu. U to vrijeme imovina te banke bila je osam puta veća od imovine svih hrvatskih banaka. Prodajom Hypo grupe trebala je, među ostalim, biti okončana jedna burna faza u poslovanju te financijske institucije, koja je u Austriji zapravo mala pokrajinska banka koja se vrlo dinamično razvijala na hrvatskom tržištu, otkud je počela i svoj poslovni razvoj u regiji nekadašnje Jugoslavije. Za Hrvatsku je ta poslovna transakcija bila važna ne samo zato što se radi o financijskoj instituciji koja na hrvatskom financijskom tržištu ima snažan utjecaj, nego i zato što se uz Hypo grupu vežu i kontroverze, poput afere vezane uz generala Vladimira Zagorca, spomenute austrijske istrage o malverzacijama vodstva banke koje su dovele do enormnih gubitaka, ali i neke druge afere koje su se iznova aktualizirale prošli tjedan. Na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije saborska zastupnica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović ponovo je otvorila pitanje o slučaju istrage protiv čelnika Hypo Alpe Adria banke u Austriji.

Izjavila je da su tragovi u toj aferi doveli do Hrvatske, ali da je austrijsko tužiteljstvo 2007. odustalo od istrage jer nije dobilo odgovore na upite upućene hrvatskoj vladi i Ministarstvu financija. Ingrid Antičević-Marinović izjavila je i da je Hrvatska zato izgubila naklonost Austrije i Njemačke u pregovorima s EU. Odgovarajući na njene tvrdnje, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da je taj slučaj u Hrvatskoj evidentiran, te da se na njemu radi u osječkom županijskom državnom odvjetništvu, jer je vezan uz Slavonsku banku. U vrijeme kada je Bayerische Landesbanka kupila dio Hypo Alpe Adria banke, u poslovnim krugovima Austrije i Hrvatske prevladavalo je uvjerenje da se to dogodilo kako bi se podvukla crta negativnim napisima o mutnim poslovima banke iz prošlosti. U to se vrijeme naveliko pisalo o mogućem pranju novca koji se izvlačio iz te banke na druge tajne račune u Lihtenštajnu i u nekim drugim zemljama, te o tomu kako se taj novac kasnije reinvestirao na području Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije. Prije svega se o tomu pisalo kroz praćenje afere vezane uz generala Vladimira Zagorca. Ta je afera Državnom odvjetništvu poslužila tek kao povod za mnogo opsežniju obradu svih Zagorčevih sumnjivih poslovnih aktivnosti, ponajprije lukrativnih građevinskih projekata, za koje Državno odvjetništvo sumnja da su paravan za sustavno pranje novca u suradnji s Hypo Alpe Adria bankom. Državno odvjetništvo iskoristilo je postupak koji se u Hrvatskoj vodio protiv Zagorca zbog krađe dragulja iz MORH-a kako bi od Austrije putem međunarodne pravne pomoći zatražilo podatke o tajnim računima koje je Zagorec imao u Hypo Alpe Adria banci, ali i nekim drugim austrijskim bankama. Zagorec je u međuvremenu osuđen zbog krađe dijamanata, ali čini se da istraga o drugim mutnim projektima vezanim uz Hypo Alpe Adria banku još uvijek nije značajnije napredovala.

KUTLINIH 800 TISUĆA
MARAKA ZA SANADERA
U izvješću se tvrdi da je Ivić Pašalić rekao Naperotiću da je Ivo Sanader od Miroslava Kutle uzeo 800 tisuća
njemačkih maraka provizije za kredit u iznosu od 4 milijuna
DEM koji mu je sredio u Hypo Alpe Adria banciKUTLINIH 800 TISUĆA MARAKA ZA SANADERA U izvješću se tvrdi da je Ivić Pašalić rekao Naperotiću da je Ivo Sanader od Miroslava Kutle uzeo 800 tisuća njemačkih maraka provizije za kredit u iznosu od 4 milijuna DEM koji mu je sredio u Hypo Alpe Adria banciDijelom je to zato što austrijske vlasti tijekom parlamentarne istrage nisu pokazale značajan interes za tu temu, a ne zato što hrvatske vlasti nisu dostavile Austriji informacije koje su ondje očekivali kako bi mogli nastaviti istraživati taj slučaj. U tajnom izvješću stoji i da će se na vrlo perfidan način opstruirati podrška izvršne vlasti u Hrvatskoj u dinamiziranju istraga protiv Vladimira Zagorca, ali i protiv Hypo Alpe Adria banke. Tvrdi se i da je zbog afere s Vladimirom Zagorcem u Zagrebu s mjesta čelnika Hypo Alpe Adria banke smijenjen Karl-Heinz Truskaller, “osoba od posebnog povjerenja Günthera Striedingera, koja zna sve detalje oko pranja hrvatskog novca preko bankovnih računa u Austriji”. U izvješću piše i da se dosad najviše panike proizvelo zahtjevom da se demaskiraju projekti u kojima je sudjelovao Vladimir Zagorec, te da su se Ivić Pašalić i bivši špijun Markica Rebić, zajedno s još nekim ljudima iz kriminalnog miljea, aktivno uključili u manipuliranja radi izazivanja političkih svađa između bivšeg premijera Sanadera i predsjednika Stipe Mesića. Na više se mjesta u izvješću navodi kako je donedavni premijer Sanader bio aktivno uključen u razne situacije koje se povezuju s netransparentnim poslovanjem Hypo Alpe Adria banke, ali se ne donose nikakvi dokumenti koji bi te tvrdnje dodatno potkrijepili. Ingrid Antičević-Marinović, saborska zastupnica SDPa, prošli tjedan pokušala je ponovo otvoriti većinu spornih pitanja vezanih uz poslovanje Hypo Alpe Adria banke. Ona se najvjerojatnije referirala na optužbe koje je na svojoj web stranici iznio bivši novinar Domagoj Margetić, koji posljednjih dana internetom širi svoje razne teorije o razlozima za odlazak Ive Sanadera, pa tako i austrijsku istragu dovodi u vezu sa Sanaderom i njegovim navodnim tajnim računima u Hypo Alpe Adria banci. Teško je povjerovati u tvrdnje da je Sanader u toj banci imao svoje tajne račune, ali je izvjesno da je Sanader upoznat s brojnim osjetljivim situacijama iz povijesti poslovanja te banke. Možda i zato SDP preko Ingrid Antičević-Marinović želi ponovo aktualizirati tu tematiku - dijelom kako bi se javnosti ponudili odgovori na brojne tajne iz tog razdoblja, a dijelom kako bi naštetili svojim političkim protivnicima iz HDZ-a.

Vezane vijesti

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas kako aktualna vlast tijekom proteklih šest mjeseci nije napravila ništa korisno za ovaj narod,… Više

Komentari

registracija
10/4/08

Grga48, 22.07.09. 11:05

Tko pročita cijeli članak vidjet će koliko poštenja ima kod našeg bivšeg premijera i ministra Karamarka koji su duboko u aferi s ovom bankom. U državi lopov do lopova i tako odoše plaće i mirovine.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika