29.07.2009. / 10:01

Autor: Hrvoje Šimičević

Tko je gradio, gradio je: Početak kraja povlaštenih građevinskih lobija?

Na međunarodnom tržištu koje je opustošeno globalnom financijskom krizom, Hrvatska neće moći birati institucije za uzimanje kredita, već će prihvaćati ono što se nudi i pod svim uvjetima koji se zahtijevaju. Pa makar to značilo i boljku uvođenja dosad neviđene kategorije na ovim prostorima. Naime, transparentnosti prilikom natječaja.

Čelnik IGH Jure RadićČelnik IGH Jure RadićIako će se možda činiti da je HDZ preko noći svojevoljno odlučio stati na kraj građevinskim lobijima i suludim građevinskim projektima, to je ipak daleko od istine. Jučer je naime objavljeno da će vlada poništiti 7 milijardi kuna vrijedne ugovore za izgradnju nekoliko dionica autoceste; ugovore koji su potpisani za vrijeme predizborne kampanje.

Premda je dakle na prvu dojam da je država uključila moralne klikere i odlučila okončati s dosadašnjim načinom poslovanja, razlog tomu je znatno pragmatičnije prirode. Naime, izvršna vlast nema novaca za te projekte, pa su im financijsku pomoć ponudile vodeće europske banke (EBDR I EIB), ali pod uvjetom da se svi natječaji ponište i da se krene u nove. Perma pisanju Novog lista, premijerka Kosor trebala bi se do kraja tjedna sastati sa predstavnicima HC-a i HAC-a, kako bi ih obavijestila o stavu izvršne vlasti. Na taj je način - osim činjenice da vlada na javnoj sceni priznaje još jednu epizodu politike bez promišljanja - formalno započeo kraj idiličnog svijeta za moćne građevinske lobije u Hrvatskoj.

Konkretno, to se više - manje odnosi na sljedeće tvrtke: Žderićev Konstruktor iz Splita, Skladgradnja braće Žužul, Osijek Koteks, Hidrolektra Niskogradnja, Viadukt, te naravno, IGH kojeg vodi Jure Radić.

Osim što su rečene tvrtke dobivale poslove na gotovo svim proteklim slučajevima, tako je bilo i za dionice autoceste Dubrovnik - Doli (3,67 milijarde kuna), most Drava vrijedan ( 1,2 milijardi kuna), te za dijelove autoceste Zagreb - Sisak i podravske magistrale. Međutim, ovaj će puta svi navedeni natječaji biti poništeni, a nakon što u dogledno vrijeme dođe do raspisivanja novih, neizvjesno je hoće li ikoja od ovih tvrtki dobiti posao. Naime, dvije europske banke financirati će projekte nakon što je vlada pristala da se natječaji provode pod njihovim uvjetima.

Na taj će način, kako smo i jučer pisali, HDZ još jednom pukim slučajem biti spašeni od vlastitih pogubnih odluka. Naime, iako je premijerka Jadranka Kosor već otprije najavljivala zaleđivanje nekih infrastrukturnih projekata, mnogi od njih su zbog potpisivanja sporazuma s izvođačima trebali biti nastavljeni. Ilustrativno, u jeku najjače krize za hrvatsko gospodarstvo, u planu je bila izgradnja dionice 30 - kilometarske dionice Dubrovnik - Doli, koja košta - 3,67 milijardi kuna.

Prava sreća u činjeničnoj nesreći da HDZ upravlja ovom državom jest (između ostalog) klauzula ugovora s izvođačima, koja govori da se sporazum može prekinuti ukoliko radovi nisu započeli i ako izvođači još nisu uvedeni u posao. Reklo bi se da je nesmotrenost i nesposobnost opet spasilo izvršnu vlast. Što se pak tiče budućih državnih poslova za navedene građevinske privatnike, njihova je era primata na natječajima prema svemu sudeći prigodno okončana. Jer u trenutku kada se država pokušava izvući iz bankrota i intervencije MMF-a, poništeni suludi projekti od nekoliko milijardi kuna tek su početak ovakvog tretiranja poslovanja.

Naime, na međunarodnom tržištu koje je opustošeno globalnom financijskom krizom, Hrvatska neće moći birati institucije za uzimanje kredita, već će prihvaćati ono što se nudi i pod svim uvjetima koji se zahtijevaju. Pa makar to značilo i boljku uvođenja dosad neviđene kategorije na ovim prostorima. Naime, transparentnosti prilikom natječaja.

Vezane vijesti

Radiću u Upravi

Radiću u Upravi

Tvrtka IGH na jesen će ponovo promijeniti vlasničku strukturu, jer će uslijediti još jedna dokapitalizacija nakon što je ovog mjeseca… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika