55 GODINA SPLITSKOG LJETA U više od pola stoljeća na Peristilu su izvođene najljepše svjetske opere i drame, poput 'Aide' i 'Don CarlosaNakon prošlotjedne izvedbe opere "Don Carlos" u režiji Petra Selema koja se u sklopu ovogodišnjeg Splitskog ljeta održala na splitskom Peristilu, sljedeće, najmanje dvije godine neće se održavati više nikakve predstave. Razlog tome je sustavna rekonstrukcija Peristila. Zbog složenih konzervatorskih radova bit će onemogućeno bilo kakvo kulturno djelovanje na ovoj, zasigurno jednoj od najljepših pozornica u Europi.

"Meni je drago što sam imao priliku izvesti posljednju operu na Peristilu prije velikog preuređenja. Sve ove godine imao sam čast puno puta režirati na ovoj, meni jednoj od najdražih pozornica. Peristil u kulturnom smislu ima određenu težinu. Naime, ovdje su se u posljednjih pedeset godina izvodile najljepše svjetske opere, ponajviše Giuseppea Verdija, ali i dramaturški fascinantnih njemačkih autora, kao i drame. Zapravo, mogu bez imalo zadrške reći da je Splitsko ljeto prije 55 godina nastalo upravo zbog ove veličanstvene pozornice koju je tadašnja vlast htjela staviti u funkciju. Mana, ali i prednost ove pozornice je ograničeni broj gledatelja, no s druge strane, puno sam puta doživio da upravo zbog toga ljudi dolaze gledati probe, posebice onu generalnu, znajući unaprijed da je velika mogućnost da ne mogu nabaviti karte za neku od službenih izvedbi", rekao je redatelj koji je godinama bio i umjetnički direktor Drame na Splitskom ljetu.
Peristil je zapravo naziv za trg ispred prvostolnice Sv. Dujma u Starom gradu, a izvorno mu je ime Pločata Sv. Dujma. Peristil je okružen kolonadom rimskih stupova s tri strane. Ispred središnjeg dijela, latinskog naziva protiro, nekadašnjeg ulaza u carske odaje, stoji sfinga koju je Dioklecijan u svoju palaču dopremio iz Egipta. Pročelje trga je podijeljeno u dva dijela, gornji vodi u Vestibul, danas je tamo hotel visoke kategorije istog imena, a donji se spušta stepenicama u veličanstvene podrume palače. To nije samo glavni trg, najreprezentativniji i najbolje očuvan dio splitske carske palače, već i simbol i srce grada, u kojemu su se nagomilali povijesni slojevi, ali i problemi vezani uz konzervaciju graditeljske baštine. Dioklecijanova palača je povijesno gledano zapravo preplitanje svih graditeljskih slojeva, od antike do 20. stoljeća, ponekad i u izvrnutom poretku, gdje su se arhitektonski elementi starijeg stila našli iznad onih kasnijih. Ta činjenica dokazuje da se radi o gustom povijesnom tkanju u kojemu je na skučenom prostoru rastao grad.'AIDA' 1954.; foto: Antonio Perajica
Nakon što su mnoge od gradnji unutar palače uklonjene u 19. i 20. stoljeću, poneke obnovljene, neke ponovo sagrađene iz temelja, a poneke ostavljene da propadaju i nakon što je i pod trga rekonstruiran, bilo je nužno krenuti i sa sustavnom obnovom Peristila kao cjeline.

No osim arhitektonskog, urbanističkog i povijesnog značaja za Split, Peristil je još od vremena antike bio središte kulturnog života grada. U vrijeme Dioklecijana tamo su se održavala javna vjerska prikazanja i svjetovne ceremonije. Tijekom srednjeg vijeka gradski trgovi, pa tako i Peristil, služili su kao pozornice za prikazivanje različitih sadržaja vjerskog karaktera, a bogata se kulturna djelatnost nastavila i tijekom renesanse, osobito zahvaljujući krugu humanista predvođenom Markom Marulićem. Prva kazališna zgrada u Splitu je podignuta 1740. godine na današnjem Narodnom trgu, a 1893. otvoreno je i Narodno kazalište - dvije godine prije zagrebačkog HNK. No ideja o kazalištu na otvorenom datira još od postanka Peristila. U moderno vrijeme, bilješke o predstavama na Peristilu nalazimo još od 1913., kad je skupina kazališnih amatera tamo uprizorila svečani epilog Milana Ogrizovića "Smrt kralja Dioklecijana", što je pobudilo velik interes Splićana.
U kolovozu 1926. na Peristilu je održana i proslava 15. obljetnice nogometnog kluba Hajduk, i to praizvedbom operete "Kraljica lopte" Ive Tijardovića. U ljeto 1936. Zagrebačka je filharmonija u sklopu svoje jadranske turneje na Peristilu odsvirala četiri koncerta. Drugi svjetski rat značio je stanku u kulturnom životu grada, no već 1944. splitsko Narodno kazalište u okviru Prvog dalmatinskg festivala na Peristilu priređuje koncerte folklornih i radničkih skupina. Prva prava ljetna kazališna sezona na Peristilu upriličena je 1947. godine, započevši premijerom komične opere Jakova Gotovca "Ero s onoga svijeta". No pravi početak Splitskog ljeta na Peristilu dogodio se tek 1953., kada je u 31 dan izvedeno ukupno 28 opera, drama, opereta, baleta i folklornih priredaba. Posebno su zapamćene ostale izvedbe "Aide", "Antigone", "Fausta" i Verdijeva "Requiema". Jedina godina kad nije održano Splitsko ljeto bila je 1965., navodno zbog financijskih i organizacijskih problema, a u tih pola stoljeća

Joško Belamarić, pročelnik splitskog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH, smatra da je pothvat restauracije Peristila jedna od najbolje organiziranih restauratorskih kampanja u Hrvatskoj zadnjih desetljeća. Ipak nakon završetka, smatra Belamarić, nametnut će se neka posve nova pravila svakodnevnog i blagdanskog ponašanja na tom prostoru. To će se posebno odnositi na kazališne predstave, premda Belamarić tvrdi kako vjeruje da će se u budućnosti moći još fleksibilnije pristupiti postavljanju kazališnih scenografija, te da će Peristil moći ostati otvorena pozornica, što je stoljećima i bio, no po najrigoroznijim uvjetima korištenja.Peristil se afirmirao kao u svijetu jedinstven scenski prostor u srcu grada.
Iako radovi na Peristilu traju još od 2004., ovaj posljednji zahvat je najzahtjevniji i najkompliciraniji. Naime, uskoro počinje čišćenje i radovi na zaštiti protirona, što će ujedno biti i najsloženiji od svih do sada obavljenih. Obnova se financira iz sredstava Ministarstva kulture, Grada Splita i međunarodnih donacija, World Monument Fund. Stručni nadzor nad radovima vrši konzervatorski odjel u Splitu, a radove izvodi Hrvatski restauratorski zavod inicijalnim sredstvima privatne donacije iz inozemstva, uz dodatnu financijsku potporu Grada i Ministarstva kulture. Zahvat koji je u početku zamišljen samo kao čišćenje antičke kamene arhitekture, prerastao je u složen konzervatorski i restauratorski posao koji će obuhvatiti sve segmente, od sanacije temelja i konstrukcije, preko čišćenja i konzervacije kamena, žbuke i ostalih materijala do krajnje prezentacije toga slojevitog spomenika.
"Pothvat restauracije Peristila vjerojatno je jedna od najbolje organiziranih restauratorskih kampanja u Hrvatskoj zadnjih desetljeća. Po njenom dovršetku i po dovršetku oblikovanja novog muzeja sakralne umjetnosti u Palači Skočibučić u uglu Peristila za nekoliko godina taj jedinstveni spomenički sklop zasigurno će nametnuti posve nova pravila svakodnevnog i blagdanskog ponašanja, što će se posebno odnositi na kazališne predstave tijekom cijele godine, a ljeti posebno. Ponašanje HNK na toj pozornici u posljednje se dvije godine znatno poboljšalo i uvjeren sam da će u budućnosti biti moguće kazališne scenografije učiniti još fleksibilnijima. Peristil može i nakon rekonstrukcije ostati pozornica, što je zapravo stoljećima i bio, dakako po najrigoroznijim uvjetima korištenja", rekao je Joško Belamarić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH.
Na inicijativu Službe za staru gradsku jezgru Gradskog poglavarstva Splita još 2002. godine sastavljeno je stručno povjerenstvo koje je postavilo okvire konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Osim predstavnika splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, u radu povjerenstva sudjelovali su i stručnjaci firentinskog restauratorskog instituta Opificio delle Pietre Dure, kao i članovi Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je 2003. započeo opsežne pripreme konzervatorsko-restauratorskog zahvata.

Za prvu fazu radova bio je određen sjeverni dio istočne kolonade Peristila. Splitski Konzervatorski zavod već se tada maksimalno pripremio za sustavnu obnovu, a što se kod nas rijetko susreće. Tako temeljito pripremljen konzervatorsko-restauratorski zahvat, radovi na Peristilu, koji su počeli još prije pet godina, specifični su i po tome što je to jedan od prvih projekata gdje se kao osnovni postupak čišćenja kamena počela koristiti najsuvremenija metoda laserskog čišćenja.
Naime, osnovni problem i razlog zbog čega se rekonstruira Peristil jest oštećenje i onečišćenje kamena. Prva faza obuhvaća uklanjanje organskih onečišćenja i crne kore, odsoljavanje kamena, površinsku zaštitu i učvršćivanje kamena, sanacije pukotina i njihova učvršćivanja te rekonstrukcije nedostajućih dijelova i fugiranja sljubnica.
Na kamenu Peristila evidentirano je nekoliko glavnih vrsta oštećenja i onečišćenja, biološka, površinske naslage, štetne soli, isprana područja i strukturna oštećenja. Također tome su pridonijele i biljke svojim korijenjem koje fizički razaraju kamen te mikroorganizmi koji metaboličkim procesima oslobađaju anorganske i organske kiseline uzrokujući kemijsku destrukciju kamena. Crne kore koje su jedan od najekstremnijih oblika onečišćenja estetski su uvelike nagrdile izgled Peristila, a crnilu na kamenu pridonijele su i čestice čađi, u ovom slučaju čađi nastale izgaranjem ugljena u kućnim ložištima i industrijskim postrojenjima. Svoj doprinos dala je i cementna industrija u blizini Splita koja tijekom 125 godina svog postojanja kontinuirano onečišćuje zrak taložnom tvari.

ANTIČKA POZORNICA U SREDIŠTU GRADA Petar Selem režirao je u sklopu ovogodišnjeg Splitskog ljeta na Peristilu operu 'Don Carlos', posljednju kulturnu manifestaciju u najmanje sljedeće dvije godine što će se održati na toj 'antičkoj pozornici u središtu grada'Kada je 60-ih godina prošlog stoljeća Peristil postao pozornica Splitskog festivala, kabeli električne opreme počeli su se postavljati oko stupova i vješati o kapitele, što je također ostavilo tragove.
"Protiron koji se nalazi s južne strane Peristila, a koji sad ulazi u rekonstrukciju, ima i svoju važnu povijesnu notu. S njega se car Dioklecijan obraćao stanovnicima drugog dijela palače. Također, spajao je, zapravo odvajao, sjeverni dio palače za sluge i vojsku te južni dio gdje je boravio car. Ovdje sam ostavio mnoge sate s glumcima i pjevačima i sigurno ću se sjećati svih uspjeha, ali i dogodovština tijekom godina. Jednom su nas prilikom okolni stanari gađali jastucima usred probe, drugi su put pak neki tražili da im platimo to što im sviramo pod prozorom. U svakom slučaju, Split ima ono što ni jedan drugi grad na svijetu nema - antičku pozornicu u samom središtu grada, k tome još iznimno akustičnu", naglasio je Petar Selem. Jedan od sugovornika, voditelj odsjeka za staru gradsku jezgru Goran Nikšić, tvrdi da je Peristil među ostalim uvelike ugrožen i zbog ljetnih pozornica. "Mi smo posljednjih godina skidali ljeti skele kako ne bismo opstruirali sezonu i predstave Splitskog ljeta, a umjesto toga, HNK je postavljao svoje skele za pozornicu koje su od Peristila napravile veliko gradilište usred grada. Navečer to još može proći, no na tako malom prostoru tijekom dana to izgleda stvarno jako loše i uopće se ne ide na ruku turizmu. Ne možemo se prema Peristilu odnositi kao prema bilo kakvom običnom dvorištu. Prečesto su se ovdje postavljale goleme, neprikladne scene, gledalište koje je Grad nabavio navodno je trebalo biti lagano i takvo da se može rasklopiti u 40 minuta, a pokazalo se da je neprilagođeno prostoru. Znam da je najjeftinije angažirati nekoga iz student-servisa na montaži scene i gledališta, ali činjenica je da ne može baš svatko raditi na prostoru takve vrijednosti, lupati, grebati kolicima zidove okolnih zgrada i slično, da ne spomnjem što se događalo u daljoj prošlosti kada su zbog reflektora i kabela otpadali kameni ukrasi", tvrdi Nikšić te dodaje da se s organizatorima Splitskog ljeta već 50 godina pokušava naći kompromis, ali svake sezone se odvija ista priča.

"Organizatori ljeta će se morati jako potruditi da budu dostojni tog prostora. Ja bih radije vidio nekoga drugoga na toj pozornici, primjerice gostujuća kazališta bilo kod nas ili iz inozemstva, nego da se to ovako nastavi sa splitskim HNK", naglasio je Nikšić te dodao kako će nakon završetka radova trebati ozbiljan dogovor i suradnja kazališne i konzervatorske struke kako se takve stvari ne bi više ponavljale. Na kraju, cjelokupna svota koju će spomenute institucije odvojiti za rekonstrukciju Peristila iznosit će oko 35 milijuna kuna za proteklih pet, ali i sljedeće planirane dvije godine obnove. Splitsko ljeto za sada će izgubiti na neko vrijeme svoju najljepšu pozornicu kojoj će biti vrlo teško naći zamjenu.