Objavljeno u Nacionalu br. 717, 2009-08-11

Autor: Mislav Šimatović

VLADIN bijeg od rebalansa

Tokijski samuraji spašavaju HDZ

KAKO BI IZBJEGLA novi rebalans proračuna, a time i moguće društvene nemire, Vlada je odlučila novac za krpanje deficita potražiti u Japanu, uz pomoć tzv. samuraj obveznica, što će ostvariti na tokijskoj burzi

NAJESEN U JAPAN
Ministar financija Ivan Šuker u rujnu će krenuti na tzv. road show po Japanu, gdje bi tamošnjim investitorima prezentirao
ekonomske i financijske potencijale, no s obveznicama u Tokiju ne namjerava izići prije listopada, kad će biti gotove
konture državnog proračuna za 2010. godinuNAJESEN U JAPAN Ministar financija Ivan Šuker u rujnu će krenuti na tzv. road show po Japanu, gdje bi tamošnjim investitorima prezentirao ekonomske i financijske potencijale, no s obveznicama u Tokiju ne namjerava izići prije listopada, kad će biti gotove konture državnog proračuna za 2010. godinuIako je većina gospodarstvenika i ekonomskih stručnjaka uvjerena da vlada Jadranke Kosor neće dočekati zimu bez četvrtog ovogodišnjeg rebalansa državnog proračuna, iz Ministarstva financija stižu signali da za to neće biti potrebe. Umjesto smanjenja izdataka iz proračuna, čemu se nada veći dio krizom pogođene hrvatske javnosti, šef državnih financija Ivan Šuker novac kojim bi pokrpao veći dio rupa u proračunu planira prikupiti u inozemstvu.

A kako je predviđeno posljednjim rebalansom, u državnoj blagajni nedostaje oko 10 milijardi kuna. Kao najizglednija opcija spominje se izdanje državnih vrijednosnih papira na japanskom financijskom tržištu, tzv. samuraj obveznica. Radi se o državnim obveznicama Republike Hrvatske koje će se uz pokroviteljstvo i aranžiranje japanskih banaka prodati investitorima na burzi u Tokiju. Izdanje obveznica u Japanu u ovom trenutku je jedina opcija za vladu Jadranke Kosor ako želi izbjeći aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom.


Manji turistički pad od očekivanog, barem kad je riječ o gostima iz inozemstva, ministru financija dao je mali predah. U Ministarstvu se nadaju da će se od turizma u državnu riznicu sliti oko 7 milijardi kuna, stoga Ivan Šuker čeka početak rujna kako bi se mogao pripremiti za tzv. road show po Japanu, tijekom kojeg bi tamošnjim investitorima prezentirao ekonomske i financijske potencijale Hrvatske. Tek kad se vide pravi učinci turističke sezone moći će se procijeniti koliko državi doista treba novca da bi mogla izdržati sve financijske obveze do kraja ove godine. Stoga Šuker ne namjerava s obveznicama u Tokiju izići prije listopada, dokad bi već bile gotove konture državnog proračuna za 2010. "Jedno je sigurno", kaže izvor iz Ministarstva financija, "ni jedna interesna skupina, poput seljaka, ove godine neće dobiti ni kune više od onog što je prije dogovoreno." U ovom trenutku u Ministarstvu financija procjenjuju da bi iznos dobiven od prodaje samuraj obveznica trebao iznositi od 300 do 500 milijuna eura, a taj bi novac trebao poslužiti kao svojevrsna strateška rezerva za otplatu kredita koje je Ministarstvo financija od 2004. do 2008. uzimalo kod domaćih banaka. Šuker je svjestan da je upravo on najodgovorniji za porast unutarnjeg duga, koji, ako zapne s otplaćivanjem, prijeti opasnim poremećajem ionako već narušene likvidnosti financijskog sustava u zemlji. Prema nekim procjenama, u državi je trenutačno 15 milijardi kuna nepodmirenih obveza među poduzećima, od čega više od trećine otpada na kompanije u državnom vlasništvu.

Šuker se opravdano boji totalnog kolapsa likvidnosti u državi jer bi za to snosio najveću odgovornost. Kako objašnjavaju neki stručnjaci, problemi likvidnosti koji potresaju Hrvatsku posljednjih 10 mjeseci pokazali su sve nedostatke zaduživanja države na domaćem tržištu. Pojednostavnjeno govoreći, država je upornim zaduživanjem kod domaćih banaka tijekom pet godina isisala sav novac iz bankarskog sustava, koji pak zbog globalne krize ne može povući sredstva iz inozemstva, tako da je gospodarstvu ostalo malo novca na rapolaganju za razvoj i refinanciranje svojih obveza. Kako bi se spriječio daljnji pad gospodarstva i neminovni otkazi, zaduživanje na inozemnom tržištu jedino je rješenje ako se želi izbjeći trošenje deviznih rezervi države za vraćanje duga. Utoliko je novo inozemno zaduživanje, iako služi samo za krpanje rupa u posljednji trenutak, za vladu Jadranke Kosor važno iz političkih razloga. Ono će prije svega poslužiti ublažavanju socijalnog nezadovoljstva i sprečavanju eskalacije sindikalnih i građanskih demonstracija, koje se već sad najavljuju za jesen, a iz Banskih dvora moći će se hvaliti da su, unatoč zlogukim predviđanjima, uspjeli izbjeći tutorstvo Međunarodnog monetarnog fonda. Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će uz sve to državi za ovu godinu nedostajati oko 800 milijuna eura kako bi osigurala likvidnost proračuna. Međutim, smatra da pravi problemi tek slijede. "Mene više brine 2010. Već u ožujku sljedeće godine državi će trebati oko 2 milijarde eura kako bi pokrila dospjele dugove, o čemu trenutačno nitko u Vladi ne razmišlja." Kao alternativa samuraj obveznicama, iako manje vjerojatna, spominje se izdanje državnih obveznica na američkom tržištu. Ta bi opcija imala političku dimenziju jer bi se aranžman s američkim bankama sklopio uz neformalno pokroviteljstvo američkog State Departmenta, što bi predstavljalo određenu poruku kad je riječ o međunarodnom rejtingu Hrvatske, osobito u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i graničnog spora sa Slovenijom.

Međutim, izlazak države na američko financijsko tržište manje je vjerojatna opcija jer se u Japanu mogu postići znatno povoljniji uvjeti. Računa se da bi kamatna stopa na rok otplate od pet do sedam godina mogla iznositi od 5 do 6 posto. Republika Hrvatska zasigurno ima određeni rejting kod japanskih investitora, jer se od 1999. do 2003. pet puta uspješno zaduživala na japanskom financijskom tržištu. Posljednje zaduženje od 25 milijardi jena (oko 200 milijuna eura) uspješno je vraćeno u lipnju ove godine. Nakon velikog zaduživanja u inozemstvu tijekom koalicijske vlade Ivice Račana, Sanaderova vlada okrenula se konjunkturnom domaćem financijskom tržištu. Tijekom pet godina Ministarstvo financija refinanciralo je svoja dugovanja uz pomoć domaćih banaka, koje su potreban novac povlačile iz svojih matičnih kuća. Tako je bilo do ove godine i teške financijske krize koja je potresla svijet. Odjednom hrvatske banke više nisu mogle tražiti zajmove od svojih uzdrmanih matica, koje su morale spašavati svoje nacionalne ekonomije, pa je Ivan Šuker morao ponovo po novac direktno na strana tržišta. U svibnju ove godine država je nakon punih pet godina izišla na međunarodno tržište izdavši rekordnih 750 milijuna eura obveznica na šest godina i uz kamatnu stopu od 6,5 posto. Tim novcem dijelom je financiran spomenuti dospjeli dug od samuraj obvaznica u visini od 200 milijuna eura, zatim je Pariško-londonskom klubu isplaćen dug od 80 milijuna dolara, vraćeni su neki krediti domaćim bankama korišteni za isplatu plaća i mirovina iz proračuna, a ostatak je potrošen na financiranje deficita državnog proračuna. Iako se tadašnji premijer Ivo Sanader hvalio da je to zaduženje dokaz pametne fiskalne politike njegove vlade, kritičari su mu odgovarali da se rekordnim inozemnim zaduženjem samo privremeno rješavaju problemi državnih financija dok likvidnost u državi i dalje buja.MANJE VJEROJATNA alternativa samuraj obveznicama je
izdanje državnih obveznica na američkom tržištu, što bi išlo uz neformalno pokroviteljstvo State Departmenta;
američka državna tajnica Hillary ClintonMANJE VJEROJATNA alternativa samuraj obveznicama je izdanje državnih obveznica na američkom tržištu, što bi išlo uz neformalno pokroviteljstvo State Departmenta; američka državna tajnica Hillary Clinton

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, koji je i sam u nekoliko navrata sudjelovao u izdanju samuraj obveznica hrvatske vlade, smatra da je zaduživanje države na japanskom financijskom tržištu zapravo jedina opcija koja preostaje hrvatskom ministru financija. "Azijska tržišta obiluju spekulantima koji su spremni preuzeti rizik uz veću kamatu. Tako da vjerujem kako će ministar Šuker uspjeti prikupiti novca koliko je naumio. Nakon svibanjskog zaduženja od 750 milijuna eura, država bi mogla na europskom tržištu obveznicama prikupiti još 200 do 300 milijuna eura. No smatram da to nije rješenje problema u kojem se nalazi Hrvatska, nego samo vožnja na rezervi. Hrvatski problem su financijska kriza i prevelika zaduženost, koja je odavno prešla 90 posto bruto društvenog proizvoda. A činjenica je da već sad nemamo dovoljno deviza da platimo ovogodišnje kreditne anuitete. Pitam se što će biti sljedeće godine, kad državi i kompanijama na naplatu dolazi 10 milijardi eura inozemnog duga." Jurčić ne dijeli Šukerov optimizam kad je riječ o prihodima od turističke sezone, što bi moglo, po njegovu mišljenju, poremetiti planove Vlade kad se radi o predviđenom proračunskom deficitu. "Broj stranih turista koji su ove godine doputovali na Jadran nije toliko manji u usporedbi s prethodnim godinama, međutim pada njihova potrošnja a to je ono po čemu se mjeri uspješnost sezone. Procjenjujem da će prihodi od turističke potrošnje ove godine biti za 20 do 30 posto manji nego lani, što znači da će državnom proračunu nedostajati dodatnih 3 milijarde kuna. Osim toga prihodi proračuna u konačnici će neminovno biti manji od 1,4 milijarde kuna, koliko je predviđeno posljednjim rebalansom.

Vlada je napravila pogrešku uvođenjem novih poreza. U recesiji se ne povećavaju porezni nameti jer oni mogu samo rezultirati smanjenjem potrošnje, samim time i proračunskih prihoda. Stoga smatram da će vlada Jadranke Kosor teško izbjeći još jedan rebalans proračuna ove godine." Ne začuđuje, stoga, da je ministar Šuker sve karte bacio na zaduživanje na japanskom tržištu. Uspije li u svom naumu, uz predviđeni prihod od turizma i novih poreza, država će biti sposobna do kraja godine redovno ispunjavati svoje obveze. U suprotnom doći će do kašnjenja isplata plaća i mirovina, a takav, za Vladu nepoželjan razvoj situacije mogao bi biti uvod u masovne ulične demonstracije i prijevremene izbore.

Vezane vijesti

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske obrušio se na Vladu zbog odredbe kojom bi se političari nakon saborskog odnosno ministarskog mandata mogli… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika