ODLUČNA PREMIJERKA Jadranka Kosor na proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, 5. kolovozaJadranka Kosor počela je iskazivati prve znakove političke emancipacije i udaljavati se od desnog krila Hrvatske demokratske zajednice. Još uvijek nisu potpuno poznati razmjeri njezina sve vidljivijeg otklona od grupacija predvođenih Vladimirom Šeksom i Andrijom Hebrangom, ali signifikantna je rečenica koju je izgovorila prije desetak dana u užem društvu, a glasi: “Ako oni nastave s ucjenama, podnijet ću ostavku, i baš me zanima kako će oni dalje kada padne Vlada i raspišu se prijevremeni izbori.”

Informaciju o iznenađujućem istupu Jadranke Kosor Nacional je dobio iz vrha koalicijske vlade, a u ponedjeljak je potvrdio i bliski suradnik hrvatske premijerke. Obojica tvrde kako je, samo mjesec dana nakon što je naslijedila Ivu Sanadera, čelnica Vlade počela iskazivati sve veću samostalnost i odmak od, kako Šeksa i Hebranga, tako i pojedinih važnih suradnika kao što su Damir Polančec i Ivan Šuker. Štoviše, Jadranka Kosor se sve više prilikom izrade gospodarskih planova i analiza oslanja na trojicu ekonomskih eksperata koji su daleko od HDZ-a - Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, Željka Lovrinčevića iz Ekonomskog instituta i predsjednika Uprave ZABA-e Franju Lukovića. Iako su Šuker i Polančec formalno još uvijek moćni ministri, premijerka ih polako gura u drugi plan, i prilikom donošenja odluka primarno se konzultira s Rohatinskim, Lukovićem i Lovrinčevićem. Nacionalov izvor kao još jednog sve utjecajnijeg neformalnog savjetnika Jadranke Kosor navodi i zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Navodno je u ovih nekoliko tjedana Vujčićev utjecaj tako porastao da se razmišlja i o njegovu ulasku u Vladu. Premijerkini suradnici smatraju kako bi Boris Vujčić bio odlična zamjena za Šukera, međutim takva kombinacija za sada je teško moguća.

Koliko god Jadranka Kosor pokušava učvrstiti svoj položaj, ona ni u kojem slučaju nije politički nezavisna nego i dalje snažno ovisi o svojim moćnim stranačkim kolegama. Zato pokušava balansirati, dakle, i dalje se o svim važnim temama dogovara sa Šeksom, Šukerom i Lukom Bebićem, ali u isto vrijeme stvara i vlastiti krug suradnika koji nisu članovi vladajuće stranke. U tu skupinu ulaze i Đurđa Adlešič i Milorad Pupovac, čijih petero zastupnika osiguravaju stabilnost aktualne vlade. Za razliku od Sanadera, koji je vladao potpuno samovoljno i bez mnogo konzultacija, Jadranka Kosor njeguje potpuno drukčiji stil. Od trenutka preuzimanja premijerske funkcije skoro svakodnevno se oko većine odluka konzultira i s predsjednicima manjih koalicijskih stranaka. Tako je pokazala snažan politički instinkt, budući da su posljednjih mjeseci upravo iz HSLS-a i SDSS-a počele stizati najave o mogućem izlasku iz Vlade i, u slučaju prijevremenih izbora, pristupanju trećem bloku, koji bi mogao predvoditi Stipe Mesić. Dobivši veću važnost u kreiranju Vladine politike, Đurđa Adlešič i Milorad Pupovac zadržani su uz HDZ, i to barem u idućih nekoliko mjeseci. U tom razdoblju očekuje se da Jadranka Kosor povuče dva poteza koji će pružiti priliku opstanka HDZ-ove vlade. Prvo, ona se, jednostavno govoreći, mora riješiti dijela Sanaderovih kadrova i na njihova mjesta dovesti osobe kojima vjeruje.ŽELJKO LOVRINČEVIĆ iz Ekonomskog instituta savjetovao je premijerki povećanje PDV-a

Drugo, već u rujnu treba povući radikalne poteze i mjere za stabilizaciju gospodarskih prilika, jer bude li oklijevala, može doći do urušavanja ekonomskosocijalne situacije, a u takvim okolnostima izvjestan je pad Vlade. Kada je riječ o kadrovskoj politici, očito je da Jadranka Kosor ozbiljno razmišlja o novim ljudima. Uostalom, jedna od najvažnijih mjera koje je donijela bilo je povećanje stope PDV-a s 22 na 23 posto, a taj prijedlog prvi je prije otprilike dva mjeseca lansirao Željko Lovrinčević. U to vrijeme Šuker i Sanader su reagirali negativno, ali nova premijerka je postupila drukčije i, unatoč očekivanom otporu koji je ta mjera izazvala u domaćoj javnosti, podržala Lovrinčevićevu ideju. Informacije da se konzultira s Rohatinskim i Vujčićem dodatni su pokazatelj distanciranja od Ivana Šukera i Damira Polančeca. Željko Rohatinski već godinama javno upozorava na neodrživost dosadašnje vladajuće ekonomske politike, zbog čega su u vrhu HDZ-a u nekoliko navrata raspravljali o njegovoj smjeni s položaja guvernera. Spasio ga je odličan rejting koji ima u javnosti, kao i potpora koju posljednjih godina dobiva od Stipe Mesića. Čak je i Sanader znao da bi pokušaj eliminacije Rohatinskog izazvao snažne kritike, i zato je radije trpio njegove kritike. Jadranka Kosor vodi posve drukčiju politiku od svog prethodnika i ne samo da izbjegava konfrontacije s guvernerom HNBa, nego ga je uvrstila među najpouzdanije savjetnike. Kako bi dobila potporu moćnog bankarskog lobija, sluša i savjete Franje Lukovića. Suradnja s vodećim bankarskim grupacijama je nužna jer godišnji promet korporacija koje su vlasnici ZABA-e ili PBZ-a veći je od bruto-domaćeg proizvoda Republike Hrvatske.

Kao pragmatična političarka, Jadranka Kosor je shvatila da stabilnost Vlade u velikoj mjeri ovisi o suradnji s financijskom elitom. Osim toga, zamjetna je i promjena u načinu na koji se donose odluke vezane za gospodarsku tematiku - dok je Sanader odlučivao s velikom dozom samopouzdanja kao da je ekonomski stručnjak, Jadranka Kosor se ne libi tražiti savjete, sada se vidi, i izvan Vlade i HDZ-a. To ne znači kako je doista izvjestan odlazak Damira Polančeca i Ivana Šukera, međutim, očito je otvorena i ta varijanta. Polančec je u slabijem položaju budući da unutar HDZ-a ne igra važniju ulogu, a može se postaviti i pitanje što je to napravio kao potpredsjednik Vlade. Ekonomska kriza je pokazala brojne slabosti hrvatskog gospodarstva, pad BDP-a je velik, a neuspješna privatizacija brodogradnje godinama je prepreka za ulazak u Europsku uniju. Sve to spada u Polančecov djelokrug rada i zato je njegova pozicija upitna. Ministar financija Ivan Šuker za sada je ipak mnogo stabilniji. Uspio je provesti rebalanse proračuna, no još je važnije to što može računati na potporu HDZ-ovih stvarnih vođa: Andrije Hebranga, Luke Bebića i Vladimira Šeksa. Kada bi Jadranka Kosor uspjela eliminirati Šukera, potvrdila bi političku nezavisnost, a to Šeks i Hebrang ne mogu dopustiti. Odatle njihova podrška ministru financija koji se sve više promovira u branu pred sve većim ambicijama Jadranke Kosor. Predsjednica Vlade zna kako bi njezina prijatnja ostavkom i raspisivanjem prijevremenih izbora HDZ dovela u vrlo težak položaj. Niz pogrešnih poteza i slabih reakcija na krizu uvelike su oslabili poziciju HDZ-a, a otkako je postala premijerka, i Jadranka Kosor je prisiljena snositi konzekvence građanskog nezadovoljstva.

IZLAZAK IZ VLADE Jadranka Kosor i Vladimir ŠeksSada je ona glavna meta kritika i javnost je doživljava kao najodgovorniju za lošu gospodarsku i socijalnu politiku. Toga je morala biti svjesna kada je prihvatila preuzeti položaj Ive Sanadera, ali sigurno je ne vesele ispitivanja javnosti koja pokazuju da se Vlada nalazi, kako bi rekao Sanader, “u banani”. Tako je prošlotjedno istraživanje koje je provela Nova TV pokazalo kako 66,9 posto anketiranih ne odobrava politiku koju vodi Jadranka Kosor. Kao njezine najlošije dosadašnje odluke apostrofirani su povećanje PDV-a, ukidanje besplatnih udžbenika te uvođenje novih poreza. Pozitivnim su ocijenjeni usporavanje izgradnje pelješkog mosta te smanjenje plaća političara. Anketa je potvrdila i pad popularnosti HDZ-a i vladajuće koalicije. Vodeća stranka je SDP koji ima potporu od 33,7 posto, a HDZ podupire 25,9 posto ispitanih. Slična je razlika i pri usporedbi lijevog i desnog centra: potencijalna koalicija SDP - HNS - IDS osvojila bi 47,4, a HDZ - HSS - HSLS 33,4 posto glasova. To znači kako bi na prijevremenim izborima opozicija ostvarila uvjerljivu pobjedu i došla na vlast. U takvim okolnostima ultimatum što ga je izrekla Jadranka Kosor djeluje vrlo realno. Njezina ostavka za sobom bi povukla HSLS i SDSS, a tu je još nekoliko manjinskih zastupnika koji bi vjerojatno uskratili podršku Vladi. Još je važnije to što bi postalo apsurdno održavati vladu koju je u kratkom roku napustilo dvoje premijera i nekoliko koalicijskih partnera. Pri ovakvom razvoju događaja Andrija Hebrang bi izgubio i teoretske izglede u predsjedničkoj kampanji, a dvostruki poraz vratio bi Hrvatsku demokratsku zajednicu u situaciju u kojoj se našla početkom 2000. godine.Budući da i dalje snažno ovisi od svojih moćnih stranačkih kolega, Jadranka Kosor pokušava balansirati, te se i dalje o svim važnim temama dogovara sa Šeksom, Šukerom i Lukom Bebićem

Tada su Tuđmanova smrt, porazi na izborima i frakcijski sukobi prijetili raspadom stranke, koju je spasio Sanaderov dolazak za predsjednika HDZ-a i razočaranje birača mlakom politikom vlade tadašnjeg premijera Ivice Račana. Toga su svjesni i u HDZ-u, i tijekom jeseni Jadranka Kosor će pokušati postići dva naizgled suprotstavljena cilja - homogenizirati stranku, a usput se riješiti dužnosnika i ministara koji predstavljaju balast njezinoj politici. U kuloarima se kao najprikladnije žrtve spominju Božidar Kalmeta i Marina Matulović-Dropulić, na koje navodno zbog korupcijskih afera upozoravaju i iz Europske komisije, ali da bi HDZ zadržao vlast, a ona premijerski položaj, Jadranka Kosor će morati povući kudikamo radikalnije poteze.