ČLAN UPRAVE FINE Krešimir Kvaternik na udaru je kritika zbog gubitaka u poslovanju, a ponajviše na poslovima obrade gotovog novca; dok on najavljuje bolje dane za tvrtku, kritičari lobiraju za njegovu smjenuFinancijska agencija do kraja 2009. zahvalit će se na uslugama gotovo trećini svojih zaposlenika i smanjiti broj zaposlenih s dosadašnjih 4400 na maksimalno 3000 ljudi. Za zbrinjavanje viška zaposlenika Fina će izdvojiti najmanje 60 milijuna kuna, a taj bi iznos mogao doseći čak i 100 milijuna kuna, što će ovisiti o radnom stažu prekobrojnih radnika i drugim njihovim stečenim pravima. Jednim dijelom i zbog toga, Fina će i 2009. završiti s velikim gubitkom u poslovanju, ali uprava tvrtke smatra da će se tako napokon dogodine stvoriti uvjeti za pozitivno poslovanje i očuvanje preostalih radnih mjesta. Financijska agencija predstavlja se kao vodeća hrvatska tvrtka na području financijskog posredovanja, koja je sposobna provesti i najsofisticiranije poslove u elektroničkom poslovanju.

Tvrtka je u državnom vlasništvu, surađuje s poslovnim bankama, Hrvatskom narodnom bankom, te brojnim drugim poslovnim sustavima. S državom partnerski surađuju i surađivali su na raznim zahtjevnim projektima, poput reforme platnog prometa i mirovinskog sustava. Fina pod svojim imenom djeluje od 2002., ali iza sebe ima dugu poslovnu tradiciju jer je ona nasljednica Zavoda za platni promet (ZAP) i još starije Službe društvenog knjigovodstva (SDK). Danas je Fina pred najvećim poslovnim izazovima u povijesti svog poslovanja. Zbog raznih promjena u poslovnom okruženju Fina je od 2007. počela poslovati s gubitkom. Te je godine gubitak iznosio 22 milijuna kuna, 2008. povećao se na 34 milijuna kuna, a zbog zbrinjavanja viška zaposlenika gubitak bi ove godine mogao biti i veći. Sve to stvara i veliku nervozu u okruženju Fine, pa se u nekim krugovima počelo sumnjati i je li aktualno vodstvo tvrtke sposobno za zahtjevno poslovno restrukturiranje.

Nacional je iz krugova bliskih Fini nedavno dobio i neke informacije koje upućuju na to da unutar Fine postoje razilaženja čak i u samoj tročlanoj upravi. Predsjednik Uprave Fine je Mato Regvar, a dva člana Uprave su Krešimir Kvaternik i Ante Šimunović. Krugovi koji tvrde da unutar Uprave Fine postoje razilaženja navode da se ondje zapravo radi o koncepcijskom i interesnom sukobu ministra financija Ivana Šukera i Biance Matković, ministrice bez portfelja u vladi Jadranke Kosor. Šuker je ujedno predsjednik Nadzornog odbora Fine, a tvrdi se da je njegov čovjek u Upravi Ante Šimunović, ujedno tajnik HDZ-a u Šukeru rodnoj Velikoj Gorici. S druge strane, tvrdi se da su Regvar i Kvaternik bliski Bianci Matković, kojoj pripisuju političko pokroviteljstvo nad jednim dijelom projekata Fine koji zasad ne donose zaradu nego i dalje traže velika ulaganja, a proizvode gubitak. Kritičari stanja u Fini upozoravaju da tvrtka zapravo luta na području poslovne strategije, da se neodgovorno posluje s imovinom Fine, te da se novac gubi na raznim nepotrebnim područjima, pa čak i investiranjem u investicijske fondove. Nacional je kontaktirao s Upravom Fine i suočio je s kritikama koje su upućene na njihov račun. Iz Uprave Fine stigli su opsežni odgovori na sve spomenute kritike, a poslovnu strategiju tvrtke Nacionalu je objasnio član Uprave Krešimir Kvaternik. On tvrdi da je Uprava pri svom dolasku u Finu u financijskom, organizacijskom i kadrovskom smislu zatekla kompleksnu situaciju, te da se tvrtka našla u krizi strategije još 2002., kada je izgubila monopol u platnom prometu, što je bila srž poslovanja Fine. Kvaternik tvrdi da se tadašnje vodstvo tvrtke nije kvalitetno strateški pripremilo za razdoblje liberalizacije platnog prometa, te da se nisu proveli tadašnji planovi za smanjenje tehnološkog viška i izdvajanje poslovanja gotovinskih centara. “U 2004. tada postavljena uprava napravila je zaokret u poslovanju i tvrtka je počela zanemarivati odnose s bankama - svojim glavnim klijentima, te se okretati stanovništvu kao izvoru prihoda. Odnos s Hrvatskom narodnom bankom također je izgubio na kvaliteti.

Rezultat takvog ponašanja je drastičan pad prihoda od platnog prometa koji je uslijedio. Fina je nakon toga u 2004. i 2006. propustila dvije prilike za izdvajanje i zaokret poslovanja s gotovim novcem. To je rezultiralo ulaskom dviju najvećih banaka u Hrvatskoj u taj segment poslovanja, što je značajno narušilo i taj važan segment poslovanja Fine. U Fini smo također zatekli pogubnu praksu investiranja bez studija ekonomske opravdanosti, poglavito u informatičku infrastrukturu, što je dovelo do investicija koje su rezultirale porastom troškova bez odgovarajućih prihodovnih efekata. Sadašnja uprava je Finu dobila na upravljanje s iznimnim negativnim trendom pada prihoda, rastućim troškovima, skupom i neučinkovitom organizacijom, neadekvatnom kadrovskom strukturom, lošim odnosom sa svim glavnim zainteresiranim stranama, te otvorenim pregovorima o kolektivnom ugovoru koji nisu završeni u prošlih pet godina”, izjavio je za Nacional Krešimir Kvaternik. Kvaternik tvrdi da je Fina napravila potreban zaokret vezano uz poslovanje s gotovim novcem. Pojednostavnjeno govoreći, radi se o poslovanju koje obuhvaća zbrinjavanje, prijevoz, sortiranje i brojenje gotovine koju prikupljaju banke, maloprodajni lanci i druge tvrtke. Kvaternik kaže da se uskoro može očekivati izdvajanje ove djelatnosti iz Fine i stvaranje specijalizirane infrastrukturne tvrtke za poslove obrade gotovog novca u suvlasništvu Fine i banaka, koja bi pružala servise vezane uz obradu novca svim bankama po uzoru na austrijski model, što se smatra učinkovitim rješenjem iz perspektive bankarskog sustava jedne države.

IVAN ŠUKER MINISTAR FINANCIJA“Ova uprava je dovela te pregovore do kraja kako bi raščistila situaciju i sačuvala vjerodostojnost Fine. Banke su odbile Fininu posljednju ponudu za osnivanje jedinstvenog sustava gotovinskih centara. Fina, međutim, nije gubila vrijeme nego je krenula u izdvajanje te djelatnosti u zasebnu tvrtku te obnovila i unaprijedila odnose s HNB-om u čije ime i za čiji račun pruža usluge obrade gotovine. Izrađen je elaborat o izdvajanju koji je prihvatio Nadzorni odbor Fine, a potvrdu Vlade RH očekujemo za nekoliko tjedana. Izdvajanje ove djelatnosti u zasebnu tvrtku će poslove obrade gotovine učiniti transparentnim, a tvrtka će funkcionirati kao i mnoge druge koje na europskim tržištima pružaju te usluge. Ovo će pomoći i Fini koja će napraviti reorganizaciju usluga i poslova koji se trenutačno preklapaju ili su komplementarni obradi gotovine, te će tako i Fina imati koristi od izdvajanja jer će pojednostavniti svoje funkcioniranje, prilagoditi ga tržištu i podići efikasnost i transparentnost”, izjavio je Kvaternik. Kritičari tog projekta tvrde da on Fini zasad donosi samo veliki gubitak, te da nije sigurno da će se i ubuduće od toga zarađivati. U Upravi Fine tvrde da im nedostaje visokokvalificiranih ljudi, iako tvrtka ima viška zaposlenih, pa su prisiljeni angažirati vanjske konzultante, te da se takve usluge u pravilu višestruko isplate. Kvaternik tvrdi da su konzultanti zaslužni za brojne projekte koji su u tijeku, te da se, primjerice, može najaviti novi projekt smanjenja i optimizacije troškova informacijske tehnologije (IT-a), s planiranim povratom investicije od 250 posto, u roku od 14 do 18 mjeseci.

Aktualna uprava ističe da u Fini prvo želi temeljito optimizirati troškove, a zatim će se usredotočiti na investicije koje će donijeti brzu zaradu. Pri tome usluge i projekte poput centralnog obračuna plaća za tijela državne uprave te e-račun smatraju okosnicom novih značajnih prihoda za Finu. Fina je prije godinu dana pokrenula projekt upravljanja nekretninama koje su u njenom vlasništvu. “Primjena nove strategije upravljanja nekretninama zorno je prikazana na primjeru preseljenja svih poslovnih sektora na jednu lokaciju. Finini poslovni i administrativni sektori, koji su do sada bili smješteni u zgradi u Koturaškoj te u dijelu zgrade u Ulici grada Vukovara i poslovnoj zgradi koja je u najmu u Hondlovoj, sele se na novu lokaciju na Žitnjaku. Radi se o efikasnijem i primjerenijem korištenju prostora, uz troškovnu učinkovitost. Istodobno, prvi put u povijesti Fine poslovni i administrativni sektori bit će smješteni na jednome mjestu, što će pridonijeti boljoj i kvalitetnijoj organizaciji posla”, izjavio je Kvaternik. Sve navedeno zvuči ohrabrujuće, ali aktualna uprava Fine pod velikim je pritiskom jer nije lako raditi i proizvoditi gubitak, te istodobno temeljito pripremati transformaciju tvrtke. Njihovi kritičari tvrde da na tržištu postoje i kvalitetniji menadžeri, koji bi tvrtkom uspješnije upravljali, te zagovaraju smjenu Uprave. Nove dodatne pritiske Uprava može očekivati već prilikom zbrinjavanja viška radnika, jer će među prekobrojnima sigurno biti i nezadovoljnih. Kada se tomu pribroje kritike koje će s vremenom vjerojatno Vladi biti upućene zbog nastavka trenda negativnog poslovanja, ne treba isključiti ni mogućnost kadrovskih osvježenja u postojećoj upravi. Na temelju sličnih situacija u drugim javnim tvrtkama može se zaključivati da Vlada ne preza od smjena kako bi se zaštitila od kritika, ali pitanje je jesu li takve smjene potrebne, ili si njima Vlada katkad čini i medvjeđu uslugu.