Objavljeno u Nacionalu br. 721, 2009-09-08

Autor: Eduard Šoštarić

NOVA KOALICIJA za bosanski obrat

HDZ BiH i Dodik u paktu za podjelu Bosne

BEOGRADSKI SASTANAK predsjednika Srbije Borisa Tadića s Miloradom Dodikom i šefom HDZ-a BiH Draganom Čovićem krajem kolovoza pokazao je novo partnerstvo i najavio osnivanje trećeg entiteta

MILORAD DODIK Premijer Republike Srpske postao je ključni partner Hrvata u BiHMILORAD DODIK Premijer Republike Srpske postao je ključni partner Hrvata u BiHSastanak predsjednika Srbije Borisa Tadića s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Beogradu 28. kolovoza 2009. mogao bi biti prekretnica političkih zbivanja i budućnosti Bosne i Hercegovine. Unatoč tomu, hrvatski mediji nisu uopće komentirali taj susret. Radi se o tome da se prvi put predstavnik najjače hrvatske političke stranke u BiH u dogovoru s Miloradom Dodikom bez prisutnosti čelnika SDA sastao s nekim srbijanskim predsjednikom. Doduše, Sulejman Tihić je također nedavno razgovarao s Borisom Tadićem i crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, ali nije bio u društvu Milorada Dodika i ti su sastanci bili na marginama međunarodnih skupova, što je bitna razlika.


Čović je ovim potezom zapravo potvrdio da je došlo do blokade u odnosima s bošnjačkim vodstvom oko ustavnih reformi i teritorijalnog preustroja i da je Milorad Dodik postao ključni partner Hrvata u BiH. Moglo bi se zaključiti da je Dragan Čović posjetom Beogradu zapravo najavio uvođenje trećeg entiteta, za što se zalaže i Dodik, a to je, među ostalim, i potvrdio u svom komentaru na na Nacionalov upit o razlozima posjeta srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću s čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom:

"Žurno nam trebaju ustavne promjene jer bez njih nema nikakva napretka u Bosni i Hercegovini. Sa sadašnjim ustavnim uređenjem ne možemo napraviti prijeko potrebni iskorak koji bi nam otvorio vrata Europske unije. Kad je riječ o ustavnim promjenama, HDZ BiH nije za bilo kakve kozmetičke promjene te ističemo kako je osnova za razgovore ono što je dogovoreno u Sporazumu iz Pruda. Za HDZ BiH apsolutno nije prihvatljiva sadašnja dvoentitetska podjela BiH, jer ona ne osigurava svijetlu europsku budućnost Bosne i Hercegovine ni jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda", istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u odgovoru Nacionalu.
Čović je nedvosmileno rekao kako je sadašnja dvoentitetska podjela BiH neprihvatljiva za HDZ što je posve suprotno stajalištima bošnjačkog političkog vodstva, a ide na ruku Dodikovim dugogodišnjim težnjama da i Hrvati imaju svoj poseban entitet. Dodik to zasigurno ne čini iz ljubavi prema Hrvatima u BiH već mu je isključivi interes zacementirati Republiku Srpsku kao državu u državi kako bi se u konačnici ustavnim reformama što manje ovlasti prebacilo u središnja tijela države BiH.

Beogradski sastanak je izazvao brojne reakcije političara u Bosni i Hercegovini, a osobito su bile negativne iz SDA. Prema riječima Amira Zukića, glavnog tajnika SDA, evidentno je da se scenarij političke nestabilnosti iz devedesetih godina želi ponovno afirmirati. Zukić je u nedavnim izjavama istaknuo da razgovor koji je Tadić vodio s Dodikom i Čovićem, a bez Sulejmana Tihića, kao predsjednika SDA, sigurno ne pridonosi putu Srbije Europskoj uniji. Predsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH Nermin Pećanac smatra da službeni posjet visokih političkih dužnosnika iz BiH Milorada Dodika i Dragana Čovića Beogradu i sastanak s predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem predstavlja "otvorenu provokaciju državnim institucijama BiH, jer u izaslanstvu nije bilo službenih predstavnika državnih tijela BiH niti političkih predstavnika bošnjačkog naroda".

Neki idu toliko daleko da ovakav sastanak izjednačavaju sa susretima Tuđman-Milošević u Karađorđevu. Usto, susret u Beogradu se dogodio u vrlo osjetljivom političkom trenutku kad su hrvatski ministri u Vladi Federacije BiH Vjekoslav Bevanda, Feliks Vidović, Nevenko Herceg i Damir Ljubić koncem kolovoza odlučili bojkotirati njezin daljni rad. Razlog tomu je neslaganje s promjenom pravca autoceste na koridoru 5c na području Hercegovine. Dragan Čović za Nacional je rekao je da je sadašnja
dvoentitetska podjela BiH neprihvatljiva za HDZDragan Čović za Nacional je rekao je da je sadašnja dvoentitetska podjela BiH neprihvatljiva za HDZ

Predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragan Čović nam je komentirao reakcije bošnjačkih političara:
"HDZ BiH se zauzima istinski za izgradnju moderne i decentralizirane države BiH u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda imala jednakopravan status. Ove promjene treba provesti kroz Parlament i postizanjem kompromisa svih triju strana. Mi smo na tome putu neupitno posvećeni izgradnji države BiH i njezinoj europskoj budućnosti. Smeta mi da me stavljaju u kontekst nekih dogovora protiv interesa Bošnjaka. Ne postoji osoba koja meni može staviti na teret nešto nacionalističko ili radikalno. Ako je netko tolerantan, onda sam to ja.

Nikada nisam i ne bih u Beogradu dijelio BiH. Nema čovjeka u BiH koji voli ovu zemlju više od mene i ne vidim osobu koja više radi za BiH. Ne želim polovičnu BiH, već modernu zemlju.
Teorija zavjere ne postoji. Nisam bio, niti ću biti dio nekog paketa protiv Bošnjaka", ističe dr. Čović. "Sve što sam rekao u Beogradu mogu ponoviti pred stotinu tisuća Bošnjaka. Jer, u tome nema ništa loše ili zlo. Posljednja sam osoba koja ima u primisli da radi nešto tajno. Mene duboko vrijeđa da se moj susret u Beogradu uspoređuje sa susretima u Karađorđevu!? Ali, i prije mog odlaska u Beograd postojale su nekakve spekulacije da sam se dogovarao sa Srbima. To, jednostavno, nije točno. Ne znam što je bit tih postupaka", rekao nam je Dragan Čović.

Srbijanski predsjednik
nakon razgovora s
Čovićem i Dodikom izjavio je da podržava nastavak razgovora u okviru prudskog procesaSrbijanski predsjednik nakon razgovora s Čovićem i Dodikom izjavio je da podržava nastavak razgovora u okviru prudskog procesaPolitičku situaciju u BiH dodatno čini složenom i angažman međunarodne zajednice, jer prema riječima čelnika SDA Sulejmana Tihića međunarodna zajednica nema nikakvog plana niti inicijative za promjenu sadašnjeg stanja u BiH, a bez snažnog angažmana SAD-a, ali i EU, nije moguće provesti ozbiljne reforme, a pogotovo ne ustavne. Čelnik SDA Sulejman Tihić je vrlo zabrinut posljednjim potezima Dragana Čovića, te njegovim posjetom Beogradu s Miloradom Dodikom, pa je zbog toga prilično brzopleto pokušao uzvratiti udarac sastajući se sa predstavnicima ostalih političkih stranaka Hrvata u BiH tražeći partnere za suradnju. Stoga se sastao s Božom Ljubićem, čelnikom HDZ-a 1990, i Zvonkom Jurišićem, predsjednikom HSP-a. Iako je HDZ 1990. ravnopravna članica vladajuće koalicije, Tihić je donedavno izbjegavao konzultacije s Ljubićem, čime je de facto Čovića legitimirao kao jedinog stvarnog lidera hrvatskog naroda. Prema pisanju tjednika Slobodna Bosna iznenadnim sastancima s Ljubićem i Jurišićem, Tihić je dojučerašnjem savezniku Čoviću želio poslati poruku da nitko nije nezamjenjiv, odnosno da je moguće formiranje parlamentarne većine i bez Čovićeva HDZ-a.

No, niti su se Ljubić i Jurišić upecali na taj mamac, niti se Čović uplašio takvih prijetnji. Iz istih razloga zbog kojih iz vlasti nije uspio istisnuti Silajdžića i njegovu Stranku za BiH, Tihić iz vlasti ne može istisnuti ni HDZ Dragana Čovića. Ključeve rekonstrukcije vlasti, naime, u rukama drže čelnici Federacije BiH: predsjednica Borjana Krišto (HDZ) i dopredsjednica Spomenka Mičić iz Stranke za BiH Harisa Silajdžića.

U ovom trenutku vodstvo SDA je u političkoj defanzivi, jer su se Čović i Dodik očito udružili kako bi za eventualnu blokadu ustavnih reformi, napredak prema EU i NATO-u optužili SDA i Sulejmana Tihića. To se već moglo naslutiti prije nepuna dva mjeseca na Croatia summitu u Dubrovniku gdje se na marginama održao sastanak predsjednika stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika SDA Sulejmana Tihića s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, švedskim ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom i zamjenikom američke državne tajnice Jamesom Steinbergom. "Tada su Bildt i Steinberg pokazali spremnost pomoći kako bismo završili započete dogovore", rekao je nakon sastanka Čović. Dodao je kako se zauzeo za promjenu ustava BiH te, kao i Dodik, boljim za postizanje dogovora smatra nastavak razgovora trojice umjesto razgovora pet ili osam političara, što predlaže Tihić. Čović je pozvao visoke dužnosnike SAD-a i EU-a da omoguće pristup BiH NATO-u kako bi se smirilo sigurnosno i političko stanje u BiH. Dodik se, ocijenivši da razgovore treba zadržati u okviru prudske trojice, također usprotivio Tihićevu zahtjevu kao Čović. "Razumljivo je da Tihić ima teškoća s potporom prijedlozima prudske trojice, prije svega na bošnjačkoj političkoj sceni", dodao je Dodik. SULEJMAN TIHIĆ, predsjednik SDA, traži novu suradnjuSULEJMAN TIHIĆ, predsjednik SDA, traži novu suradnju

Tihić je istaknuo da prudska trojica više nemaju kapacitet za rješavanje svih pitanja. Na sastanku je zatražio da u pregovore bude uključeno najmanje pet ili pak osam političkih čelnika. Iz svega toga je očito kako Tihić nije više sklon Prudskom procesu, prije svega, jer ne želi na sebe preuzeti svu političku odgovornost za promjene koje traže Dodik i Čović, a poznato je kako su ga već zbog Sporazuma iz Pruda Bošnjaci nazivali izdajnikom. Istina je da je međunarodna zajednica snažno podržala Sporazum čelnika najjačih nacionalnih stranaka u BiH tzv. Prudski sporazum. Sporazum SDA, SNSD-a i HDZ BiH, koji je postignut u Prudu 8. studenoga 2008. ponudio je izlaz iz svojevrsne političke blokade državnih institucija BiH s konceptom ustavnih reformi, teritorijalnog preustroja, podjele imovine i slično. Ipak, do danas se gotovo ništa nije ostvarilo kad su u pitanju zaključci sastanka. Možda je šefica Izaslanstva za jugoistočnu Europu Europskog parlamenta Doris Pack dala najbolji komentar:

"Što znači Prudski sporazum? Nitko to ne zna. Trojica čelnika koji su ga stvorili, izišli su sa sastanka i svaki od njih različito interpretira sadržaj njihovog sporazuma. Nakon toga su bili u Banjoj Luci i opet različiti komentari na istu stvar. Ako razgovarate s Tihićem, on vam govori jedno, Dodik vam kaže drugo.... S Čovićem nisam razgovarala, ali sam sigurna da i on ima svoje ideje o tome šta je bio sadržaj sporazuma."
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ocijenio je da je tzv. prudski proces, u „nekom smislu mrtav" i da je to sada proces dijaloga proširen na više stranaka. Prudski proces je neko vrijeme bio „miljenik međunarodne zajednice, jer se rodio u BiH i pokrenuo neke stvari, kao što je rješavanje statusa Brčko distrikta." Komentirajući ustavnu reformu, Inzko je rekao da su moguće manje promjene Ustava BiH i da bi bilo dobro da BiH ima samo jednog predsjednika i dva potpredsjednika, da bude povećan broj zastupnika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH te da bi mogla biti smanjena i administracija u Federaciji BiH.

Vezane vijesti

Dodik se miješa u koalicijske pregovore u Beogradu

Dodik se miješa u koalicijske pregovore u Beogradu

Pregovori DS-a i SPS-a već nekoliko dana tapkaju na mjestu. Iako je matematika na njihovoj strani, u pokušaje formiranja nove srbijanske vlade sada… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika