09.09.2009. / 07:32

Autor: Hrvoje Šimičević

I radnici protiv Mravka: 'HEP se priprema za jeftinu privatizaciju'

"Cijelo godišnje izvješće o stanju Društva za 2008.g. može se opisati kao lakonsko, površno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru. Ipak, moglo bi se zaključiti da Izvješće o stanju Društva, svojim sadržajem, zaista oslikava stanje Društva i u Društvu"

Posljednjih nekoliko tjedana tvrtka Hrvatska elektroprivreda u stalnom je fokusu javnosti. Negativni i aferaški kontekst prednjači, gotovo da i nema dana kada barem jedna priča o lošem, nezakonitom ili štetnom višegodišnjem poslovanju rukovodstva hrvatskog energetskog poduzeća ne izađe na vidjelo.

Izdvojeno mišljenje člana Nadzornog odbora Jadranka Berlegija o stanju u HEP-u, koje je objavljeno na stranicama Nezavisnog sindikata radnika HEP-a, ilustrativni je pokazatelj da se nekad velika tvrtka nalazi u velikoj krizi - bilo da je riječ o ekonomskom ili pak rukovodstvenom aspektu. U tom komentaru Berlengi među ostalim obrazlaže zašto je sredinom lipnja ove godine odbio glasovati za 'prijedlog Odluke o prihvaćanju Godišnjeg izvješća Uprave o stanju Društva i poslovanju HEP-Grupe u 2008. godini', te pojašnjava zašto među zaposlenicima postoje sve veće sumnje da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju.

Počevši svoj osvrt činjenicom da je službeno stanje HEP-a za 2008. godinu u ovom prijedlogu opisano u samo 5 i pol stranica, predstavnik radnika u HEP-ovom nadzornom tijelu naglašava kako je nedopustivo bilo amenovati izvješće za čije je proučavanje rok bio samo dva dana. "Cijelo godišnje izvješće o stanju Društva za 2008.g. može se opisati kao lakonsko, površno, nepotpuno i neprihvatljivo za prezentiranje Nadzornom odboru. Ipak, moglo bi se zaključiti da Izvješće o stanju Društva, svojim sadržajem, zaista oslikava stanje Društva i u Društvu", ističe Berlengi, koji to potkrepljuje s primjerom iz izvješća, u kojem smanjenje dobiti u 2008. od 450 milijuna kuna za razliku od 2007. godine nije nigdje konkretno obrazloženo.

Osim površnog i nedorečenog financijskog stanja, u tom se kratkom izvješću Uprave za prošlogodišnje poslovanje HEP-a nigdje ne spominje pitanje razvoja Društva, dok su investicije Društva opisane na jednoj stranici teksta, 'bez ijednog kvalificiranog podatka'. Što se tiče zaposlenika, o tom su resoru napisane četiri rečenice, bez prikaza stvarnog stanja zaposlenih i zapošljavanja u Društvu. "Rizici na tržištu i Rizik likvidnosti koji su se tako negativno odrazili na poslovanje društva u protekloj godini da im je trebalo posvetiti male studije, obrazloženi su lakonski i neutralno u samo tri odnosno četiri rečenice. Krajnje površno i nedostatno", stoji u izvješću člana Nadzornog odbora.

U drugom dijelu podužeg osvrta, gdje komentira poslovanju HEP-Grupe, član Nadzornog odbora u 13. se točaka osvrnuo na brojne negativnosti u ovoj tvrtki. To se prvenstveno odnosi na zakašnjele milijunske investicije HEP-a, nabujale i neobjašnjive troškove poslovanja nasuprot značajnom padu prihoda, nekompetentne kadrove koji vladaju tvrtkom te na sustavno otpuštanje kvalitetnih visokopozicioniranih zaposlenika. Jedan od svakako najzanimljivijih detalja u izvješću o HEP-Grupi jest prošlogodišnja bilanca poslovanja. U tom je izvješću iskazana HEP-ova dobit od 31 milijuna kuna i to na sasvim dvojben način, a svakako protivan Direktivama Europske Unije. Naime, želeći na sve načine da rezultat poslovanja ne bude negativan, hrvatska je Vlada HEP-u donirala dionice JANAF-a, stoji u izvješću. "Ove dionice svojom nominalnom vrijednošću ne bi bile dostatne da HEP ostvari pozitivnu bilancu. Čak ni najviša tržišna vrijednost, a nakon 26% porasta vrijednosti iznosila je 2.000,00 kuna po dionici, ne bi bila dostatna za pozitivnu bilancu. No zato postoji tzv. „fer" vrijednost dionica koja je procijenjena na 2.700,00 kuna po dionici što je konačno HEP učinilo pozitivnim", kaže se, između ostalog u ovom izvješću.

Nadalje se napominje kako su troškovi poslovanja u pet godina narasli od 8 milijardi kuna na 11,6 milijardi kuna, te da sadašnjim poslovanjem HEP nije u stanju financirati tekuće poslovanje - 'kako danas tako ni sutra'. "Da bi iz izuzetno teškog ekomskog položaja došli u samo težak ekonomski položaj, a to znači svođenje duga na 300 milijuna kuna i kašnjenje u plaćanju 60 dana, odlučeno je odgoditi kapitalnu izgradnju, odgoditi kapitalne revitalizacije, smanjiti troškove održavanja i podići kredita u ukupnom iznosu od 143 milijuna EUR. To znači da se preuzete kredite može vraćati samo uzimanjem novih kredita. Ovakva poslovna politika vodi Društvo u potpunu ovisnost o bankama - kreditorima", navodi se u izvješću, prema kojem dobit od 250 milijuna kuna u prvom pologodištu 2009. godine nije dovoljna ni za podmirenje značajnijeg dijela duga iz prošle godine.

Ništa bolje HEP ne stoji ni po pitanju investicijskih odluka. U tom se sektoru ne poštuju nikakve procedure, piše Berlengi, pa se prioriteti u izgradnji objekata donose isključivo temeljem ocjena Uprave. "Niti jedan objekt iz plana investicija nije završen na vrijeme. Nema obrazloženja zašto se kasni kao ni utvrđivanja odgovornosti za kašnjenje. Rokovi završetka radova se, kroz prezentaciju izvješća o gradnji, pomiču, onako usput. Tko će i iz kojih sredstava vraćati kredite koje su trebali vraćati sami objekti da su završeni na vrijeme?", pita se član Nadzornog odbora. Iznosi pritom i jedan konkretan primjer - zapuštenu poslovnu zgradu u sjedištu HEP-a, koja se uopće ne spominje u izvješću, iako je posljednje dvije godine 'poluzatrpana građevinska jama'.

U njegovom je komentaru iznesen i podatak da je tijekom proteklih pet godina u HEP-u smijenjeno 50 direktora, 'u većini slučajeva starih hepovaca s dugogodišnjim pa i višedesetljetnim iskustvom, a da niti jednom od njih na kolegiju nije rečeno 'hvala'. Što se tiče samih kolegija direktora, Berlengi tvrdi kako se tamo uopće ne obrazlažu podnesena izvješća, 'kao niti bilo što drugo'.

"Na kraju moram konstatirati da unatoč teškom ekonomskom položaju HEP-a, ekonomsko stanje nije prvi i najveći problem društava HEP-Grupe. Prema gotovo jednoglasnom stajalištu radnika i velikog dijela menadžmenta, najveći problem HEP-a su nestručni i nekompetentni kadrovi na nizu vodećih položaja u društvima i funkcijama društava HEP-Grupe. Općeprihvaćeno mišljenje je da u HEP-u, trenutno, u velikom dijelu menadžmenta, caruje neznanje i nekompetentnost. Teško ekonomsko stanje direktna je posljedica višegodišnje katastrofalne kadrovske politike. Sigurnost sustava danas počiva isključivo na iskusnim majstorima, monterima, uklopničarima, voditeljima postrojenja i ostalim iskusnim stručnjacima HEP-a koji stručno i časno obavljaju svakodnevne zadatke. Ova žilavost i otpornost sustava ima ograničeno vrijeme trajanja koje neumitno ističe. Potrebno je poduzeti mjere ozdravljenja društava HEP-Grupe, dok to vrijeme još traje", stoji u izvješću, u kojem se na kraju ističe i kako 'sva zbivanja u HEP-u i oko HEP-a bude osnovanu sumnju među radnicima da se HEP priprema za jeftinu privatizaciju'. Zanimljivo je da je Berlengi ovaj osvrt poslao Upravi u studenom 2008.god. i u veljači 2009.god. Iako su dakle u HEP-u službeno upozoreni na brojne nelogičnosti, do danas ništa nisu poduzeli po pitanju ovih primjedbi.

Vezane vijesti

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Posljednji kredit HEP-u za pokrivanje gubitaka

Vlada je na današnjoj sjednici odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) podizanje kratkoročnog kredita od 400 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka u… Više

Komentari

registracija
27/8/09

Lujo1, 09.09.09. 21:51

Bravo Berlengi - potpisujem svaku riječ, a imao bi i mnogo toga za dodati!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika