Objavljeno u Nacionalu br. 724, 2009-09-29

Autor: Mate Granić

Gost kolumnist

Razumni kompromis sa Slovenijom

Svi u Hrvatskoj trebaju dati podršku premijerki Kosor i hrvatskom pregovaračkom timu, a premijerka Kosor treba imati stalnu komunikaciju s oporbom - jer joj je potrebna odlična i iskusna ekipa pravnih stručnjaka i diplomata

Mate GranićMate GranićDogovor Kosor-Pahor izaziva i dalje brojne nedoumice na obje strane. Maksimalistički zahtjevi, posebno snažni kod slovenske oporbe, pa i nepovjerenje u dogovor. Hrvatska oporba zamjera premijerki na netransparentnosti. Sumnja da je hrvatska premijerka dala neka obećanja Sloveniji i EU koja kompromitiraju hrvatsku poziciju u daljnjim pregovorima i koja se ne nalaze u pismu premijerke Kosor švedskom premijeru Fredriku Reinfeldtu.

ŠTO JE PRAVA ISTINA? To ćemo brzo saznati, ali moguće je iz ozbiljnih inozemnih i domaćih izvora rekonstruirati pregovore i dogovor. Hrvatska sa Slovenijom pregovara gotovo 18 godina o državnoj granici. Godine 1999. kopnena granica je ispregovarana (663 km), osim zadnjih 7 km ulaska u Savudrijsku valu. Stvarni problem bila je i ostala granica na moru, odnosno zahtjev Slovenije za teritorijalnim izlazom na otvoreno more te zahtjev za cijelom ili gotovo cijelom Savudrijskom valom. Ni bivši američki državni tajnik za odbranu William Perry, kao medijator, nije uspio pomoći. Hrvatska je najprije nudila široki neškodljivi prolaz na otvoreno more i crtu sredine u Savudrijskoj vali u skladu s Konvencijom o pravu mora iz 1992. godine. Potom Dogovor Račan- Drnovšek (parafiran, ali ne i potpisan i ratificiran) i davanje teritorijalnog izlaza Sloveniji na otvoreno more (tzv. dimnjak ili proglašenje dijela hrvatskog teritorijalnog mora otvorenim morem) nije prihvatila hrvatska javnost, međunarodnopravni stručnjaci, oporba i dio tadašnje vladajuće koalicije. Do 2007. godine ništa zanimljivo u hrvatsko-slovenskim pregovorima o granici nije se događalo osim ribarskih incidenata u Savudrijskoj vali, koji su se posebno često događali za vrijeme predizborne kampanje u Sloveniji. Godine 2007. na Bledu, hrvatski i slovenski premijer, Sanader i Janša, načelno su dogovorili da se granični spor između Hrvatske i Slovenije riješi na Međunarodnom sudu pravde u Haagu i međudržavne komisije počele su pripremati međudržavni sporazum o međunarodnoj arbitraži. Ali Slovenija je iskoristila priliku koju joj daje Ustav EU. Blokirala je hrvatske pregovore s EU navodeći da hrvatska pozicija u pregovorima i dokumenti prejudiciraju državnu granicu. To, naravno, nije bilo točno. To nije bilo moralno, to je bila klasična ucjena da se kroz proceduru riješi problem i da Slovenija dobije teritorijalni izlaz na otvoreno more. Ali zaustavilo je hrvatske pregovore s EU za 10 mjeseci.

NIJE USPJELA NI FRANCUSKA MEDIJACIJA PREDSJEDAVAJUĆI EU, a ni medijacija Ollija Rehna. Njegov prvi prijedlog, koji je predstavljen kao konačni, hrvatska vlada i Sabor su prihvatili, a Slovenija odbila te dala amandmane. Olli Rehn je ipak dao i drugi prijedlog, prihvativši dio slovenskih amandmana. Taj prijedlog Hrvatska je odbila, a službeno ga ni Slovenija nije prihvatila. Međunarodna zajednica bila je zabrinuta ponašanjem Slovenije, posebno SAD, ali i većina članica EU. SAD radi regionalne stabilnosti, a EU radi ponašanja unutar EU. SAD je posebno burno reagirao na pokušaj Slovenije da odgodi ratifikaciju sporazuma o ulasku Hrvatske u NATO. Nakon toga SAD je nastavio s tihom diplomacijom da pomogne i Sloveniji i Hrvatskoj da nađu prihvatljivo rješenje. To je radila i Švedska, kao predsjedavajući EU, a pomogle su i vodeće članice EU (Francuska, Njemačka) te susjedne države (Italija, Austrija i Mađarska). Nakon odlaska premijera Ive Sanadera i dolaska Jadranke Kosor na mjesto premijera, premijerka je pozitivno iznenadila međunarodnu zajednicu aktivnom vanjskom politikom, posebno prema Sloveniji.

DOGOVOR KOSOR-PAHOR je razumni kompromis, kojim je Slovenija deblokirala hrvatske pregovore s EU, a Hrvatska prihvatila da sa Slovenijom nastavi pregovarati na temelju drugog Rehnova prijedloga, odnosno gdje su pregovori prekinuti. To ne znači i prihvaćanje tog prijedloga, bez obzira na to što Slovenija ima pripremljeni arbitražni sporazum koji je blizak drugom Rehnovu prijedlogu. Zato premijerka Kosor treba imati odličnu i iskusnu ekipu za pregovore sastavljenu od diplomata i međunarodnih pravnika za pravo mora. Posebno je važno tko će biti poseban savjetnik premijerke nakon odustajanja akademika Rudolfa da prihvati to mjesto. Slovenija će pokušati arbitražnim sporazumom nametnuti rješenje teritorijalnog izlaza na otvoreno more. To je težak, ali gotovo i jedini ozbiljan problem za Hrvatsku. Ako dođe do arbitražnog sporazuma, to može biti i model za rješavanje svih drugih otvorenih graničnih pitanja u regiji. Valja očekivati da će Slovenija i dalje taktizirati, te da će neka poglavlja i dalje držati blokiranima dok ne vidi što će biti s arbitražnim sporazumom. Kako arbitražni sporazum mora ići na ratifikaciju u Hrvatski sabor, vrlo je važno da premijerka Kosor komunicira s liderima oporbe i predsjednicom Nacionalnog odbora za ulazak Hrvatske u EU, jer to je državni, a ne stranački problem. U tome svi trebaju dati podršku premijerki Kosor i hrvatskom pregovaračkom timu, a premijerka Kosor treba imati stalnu komunikaciju s oporbom.

Vezane vijesti

Arbitraža sa Slovenijom mogla bi biti dugotrajna i skupa

Arbitraža sa Slovenijom mogla bi biti dugotrajna i skupa

Potpisivanjem pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije početkom prosinca prošle godine, započeo je teći rok za rješavanje graničnog spora… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika