GOSPODARSKA VIZIJA Nadan Vidošević ima izgrađen plan kako da se iskoriste gospodarske prednosti Hrvatske, a kao predsjednik Republike inicirao bi razgovore s predsjednicima Vlade i Sabora jer sebe vidi kao političkog play-makera Hrvatske“Mislim da je moje treće mjesto u anketama jako dobro, to više što imam podršku širokog spektra glasača, od ljevice i centra do desnice. Osjeća se da govorim o općedržavnim temama koje nemaju ideološki predznak, i to je dobar pokazatelj u ovoj fazi kampanje”, komentirao je Nadan Vidošević ispitivanja javnosti prema kojima osvaja oko 15 posto glasova te se nalazi iza Ive Josipovića i Milana Bandića. Iako je kampanja službeno počela u četvrtak, 19. studenoga, Vidoševićeva kampanja u punom je jeku već nekoliko tjedana, o čemu svjedoči podatak da je zakazani razgovor za Nacional određen za 18. studenoga, tek nešto prije 21 sata, uz opravdanje kako se radi o jedinom slobodnom terminu.

Ankete pokazuju da Nadanu Vidoševiću nisu naštetile optužbe o sumnjivom porijeklu obiteljske imovine. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore i uprave Kraša doista je bogat - vlasnik je nekoliko reprezentativnih kuća u Zagrebu, Dalmaciji, Gorskom kotaru i na Kupresu, zemljišta u Istri te skupocjene kolekcije umjetnina. Vrijednost imovine nije manja od desetak milijuna eura i po tome i na europskoj razini spada među bogatije političare. U intervjuu prilično nonšalantno odbacuje kritike i tvrdi kako vlastitim primjerom pomaže razbijanju predrasuda prema kojima nije dobro da se bogataši angažiraju u javnoj sferi. Vidošević gradi imidž poduzetnog predsjedničkog kandidata koji je u stanju osigurati razvoj ekonomije prema načelu: “Ako sam zbrinuo sebe, onda ću i ostale.” Tek treba vidjeti hoće li mu birači povjerovati.

NACIONAL: Je li vam opasniji protivnik Bandić ili Josipović?

- Iskreno mi je svejedno. Pratit ćete kampanju i vidjeti da govorim ono o čemu drugi kandidati šute, i pobijedit ću uspijem li se izboriti da tema postane ono što ja predlažem kao rješenje za Hrvatsku. Ako to ne nametnem, značit će da ljude nisam uspio uvjeriti da je ekonomska kriza u kojoj se nalazimo i moralna i strukturna. Iz ove krize nećemo izići preko noći, trebamo kvalitetan koncept, ali i jakog predsjednika koji može pomoći u ekonomsko

m, a to znači i općem razvoju naše zemlje.

NACIONAL: Mislite li danas isto što i u veljači, kad ste najavili kako Hrvatska iz krize neće izići idućih deset godina?

- Idućih deset godina nećemo živjeti onako kako bismo željeli, na razini razvijenih društava Europe, ali ako napravimo zaokret, rezultati će biti vidljivi puno ranije. Predsjednička uloga je ključna. On mora, a, uostalom, to piše i u Ustavu, osigurati funkcioniranje državne vlasti, a to znači da se napokon trebaju početi održavati redoviti kolegiji na kojima će sjediti predsjednici države, Sabora, Vlade, guverner Hrvatske narodne banke i predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda. Nije normalno da se ti ljudi nikada nisu susreli na radnom sastanku. Ako pobijedim, oni će se redovito sastajati i odatle će kretati inicijative prema različitim društvenim segmentima. Hrvatska ne zna kamo želi ići, a u mojoj viziji predsjednik Republike, košarkaškim rječnikom, postaje play-maker. To ne znači da mora dobiti veće ovlasti, ali trebao bi iskoristiti autoritet kako bi napravio ovo o čemu govorim. Budući da ima direktne ovlasti nad obavještajnom zajednicom, diplomacijom i oružanim snagama, treba ih staviti u funkciju ekonomskog prosperiteta.

NACIONAL: Pretpostavljam da bi ovo o čemu govorite bili vaši prvi zadaci?

- Za početak bih s premijerkom i guvernerom HNB-a inicirao sastanak oko temeljnih ekonomskih tema, a sve uz asistenciju predsjednika parlamenta, Vrhovnog i Ustavnog i suda. Želim potaknuti referendum na kojem bi se građani izjasnili kakvu Hrvatsku žele imati i to bi bila obveza za sve nas na vlasti. Na referendumu 1991. građani su rekli da žele samostalnu Hrvatsku, a sada trebaju reći u kakvoj Hrvatskoj žele živjeti.

NACIONAL: Kolike su stvarne razvojne mogućnosti hrvatskog gospodarstva?

- Kada pogledate kartu Europe, posebno u kontekstu širenja EU na Tursku, Hrvatska zauzima centralno mjesto. Odličan primjer je luka Rijeka, koja nije građena za Primorsko-goransku županiju, pa ni za Hrvatsku, nego za istočni dio Austro-Ugarske Monarhije, i taj prostor ponovno mora inklinirati prema Hrvatskoj. Hrvatska ima lokacije na kojima je nekad djelovala ili još uvijek djeluje industrija, ima prometnu infrastrukturu, razvijeni elektroenergetski sustav, a to su sve potencijali koje druge zemlje trebaju stvarati, dok kod nas on već postoji. Hrvatska ima 47 posto teritorija pod šumama, od čega je samo 20 posto komercijalnih šuma, ima pet klimatskih zona i vodu u svakoj od tih zona. Na žalost, na začelju smo Europe po navodnjavanim površinama, a tu leži veliki potencijal napretka u poljoprivredi. Kao što smo pokazali sposobnosti kad smo gradili ceste, tako sada trebamo pokrenuti agrarnu aktivnost. Dodamo li postojeću prometnu infrastrukturu, imamo golem potencijal u uslužnom sektoru, a da bismo ga zaokružili na prostoru od Kapele do Save i Drave, trebat ćemo izgraditi veliki cargo aerodrom koji bi internacionalne terete doveo u Hrvatsku. Ako ovo o čemu govorim ne iskoristimo, nama prijeti dolazak Međunarodnog monetarnog fonda. On nije karitativna organizacija nego je dužan naplatiti dugovee, i prijeti nam dužničko ropstvo u kojem će vjerovnici upravljati našom zemljom.NADAN VIDOŠEVIĆ sa Zlatkom Kramarićem i Ivom Sanaderom, čiji je silazak s vlasti pozdravio

NACIONAL: Jeste li iznenađeni rastom rejtinga Jadranke Kosor, koja je na položaju premijerke dočekana s dosta podsmijeha, a sad ima sve veću javnu podršku?

- Ja sam bio jedina osoba na nekoj istaknutijoj funkciji koja je podržala Jadranku Kosor na početku mandata. Neki prijatelji koji su znali da bih mogao ući u predsjedničku utrku rekli su da to nije pametno i pitali me zašto to radim. Podržao sam ju iz principijelnih razloga, znajući da nije korumpirana i da trebamo takvu premijerku. Sve što govorim u kampanji o Hrvatskoj kao Mediteranu srednje Europe, Hrvatskoj koja se preko svoje preostale industrijske infrastrukture, postojećih prometnih potencijala, potpuno drukčijeg korištenja tla i voda i klimatskih zona mora definirati kao poželjan partner. Sve to gubi smisao ako nismo u stanju iskorijeniti kriminal kao sustav i korupciju koja je postala hrvatski stil života. Zato sam podržao Jadranku Kosor i drago mi je da joj raste rejting, dijelom i zato što se vidi da sam bio u pravu.

NACIONAL: Mislite li da će sadašnja vlada izdržati do kraja mandata?

- To ne znam, ali kada postanem predsjednik, pomoći ću Jadranki Kosor da izdrži. No i ona mora napraviti zaokret jer na ovaj način neće moći osigurati neophodne promjene. Trebat će uključiti puno širu frontu onih koji će najprije ući u raspravu o tome kakvu Hrvatsku hoćemo, a onda se i direktno angažirati na ispunjenju tog cilja. Tu je posebna uloga, obveza i odgovornost oporbe.

NACIONAL: Zamjerate li joj što vas je izbacila iz HDZ-a?

- Ne. Nije to ona napravila, nego sam na temelju statuta automatski izbrisan iz članstva. Po mojem mišljenju, HDZ je talac rješenja koja je iskadrovirao onaj koji je otišao. Prema tome, Jadranka Kosor i priličan broj ljudi u vodstvu HDZ-a osjećaju se taocima ovakve situacije, ali vjerujem kako će se ova situacija razriješiti nakon predsjedničkih izbora. Na isti način želim pomoći SDP-u koji također prolazi kroz osjetljivo razdoblje, a nezamjenjiv je u hrvatskom političkom spektru, kao i drugim strankama. Hrvatska u ovim vremenima iskušenja treba stabilnu političku scenu, a nju mogu stvarati samo odgovorni ljudi, i to je izazov vodstvima svih političkih stranaka u Hrvatskoj koje prolaze kroz svojevrsnu katarzu. Hrvatska koja je živjela od raspodjele u novim okolnostima mora biti vođena s novom vizijom. Tu leži izazov za sve.

NACIONAL: Kao nekadašnji ministar gospodarstva, u kojoj mjeri se osjećate odgovornim za privatizaciju koja se 90-ih vodila u Hrvatskoj?

- Načelno sam bio protiv načina provođenja privatizacije u tim okolnostima. U privatizaciju se ušlo kada je odnos ponuđenog društvenoga kapitala i kapitala koji je mogao sudjelovati u privatizaciji bio jedan prema šest. Ali tome se jednostavno niste mogli suprotstaviti jer ukupna politika je bila da Hrvatska odmah mora postati Zapad i prihvatiti tržišno gospodarstvo, što je djelomice bio i rezultat međunarodnih pritisaka na našu zemlju. Što sam ja zagovarao, vidjelo se iz objavljenih transkripata mojih razgovora s tadašnjim državnim vrhom. Ozbiljne analize bi pokazale da su se nespretnosti u privatizaciji banaka, telekomunikacija ili energetskog sektora događale puno poslije mojeg odlaska iz vlade, to znači nakon rata.

NACIONAL: Znači, ne osjećate se odgovornim?

- Mogu osjetiti odgovornost kao svojevrsni izraz pristojnosti jer sam tih ratnih godina jedno vrijeme bio i državni dužnosnik. Na žalost, u tom razdoblju napravljene su dvije strateške greške koje se često zanemaruju. Prva je odbacivanje CEFTA-e, koja je već tada bila dogovorena, što je bio moj prvi veliki politički poraz, a koji je, na žalost, odredio daljnji trnoviti put Hrvatske prema EU. I druga, fiksiranje tečaja kune u uvjetima nemogućnosti, nedostatka volje i neznanja upravljanja fiskalnim rashodima. To nam je potpuno uništilo izvozno orijentirano proizvodno gospodarstvo i stvorilo novu gospodarsku strukturu nesposobnu za servisiranje vanjskih dugova zemlje. To je u bitnom obilježilo poslijeratno razdoblje, u kojem su se dogodila i najveća zla privatizacije, čega smo svjedoci i danas.

NACIONAL: Bogatstvo i način na koji ste ga stekli temelj je napada na vas u ovoj predsjedničkoj kampanji. Koliko vam štete sumnjičenja protukandidata, prema kojima imovinu niste stekli na častan način?

BORUT PAHOR I JADRANKA KOSOR, kojoj Vidošević od prvog dana stupanja na vlast pruža podršku- Mislim da sam svojom kandidaturom napravio veliku stvar za Hrvatsku jer sam prvi predsjednički kandidat koji je javno izložio vlastitu imovinu. Na neki sam način probio led i u budućnosti će za hrvatsku javnost biti normalno da onaj tko ima nije nužno i lupež. Radim svoj posao i kao što sam znao stvoriti vlastiti kapital, mislim da ću znati stvoriti i kapital svojoj državi. A onima koji najviše viču poručujem da najprije pometu pred vlastitim pragom. U ovom trenutku oni me ne zanimaju jer sam fokusiran na pitanje mogu li pobijediti na ovim izborima, i zatim napraviti ono o čemu smo razgovarali. Suprug sam i otac troje djece, imam 50 godina i u naponu sam snage, i smatram da je to vrijeme kada moram pokazati da svojoj zemlji mogu dati najbolje od sebe. Ne želim za dvadeset godina govoriti što smo trebali napraviti. Danas sam ponosan jer me general Čermak kao svjedoka svoje obrane pozvao u Haag. Da nisam sudjelovao u tim događajima, i porazima i pobjedama, sigurno me ne bi pozvao.

NACIONAL: Hrvati vole pratiti živote celebrityja, a kad ste vi u pitanju, najviše ih zanima kakav je osjećaj biti bogat?

- Dobar je osjećaj da sebi možete priuštiti neke stvari lakše nego drugi. Ovdje ne govorim o glamuroznim stvarima, nego o proizvodima za koje većina ljudi mora uzeti kredit na deset mjeseci ili godinu. U tom smislu je dobro biti bogat, ali meni stvaranje čini veće zadovoljstvo nego imanje. Teško je govoriti o sebi, ali mislim da sam skroman, i zanima me nešto što mnogima uopće nije interesantno. Recimo, potrošit ću puno novca na hortikulturu ili hobije poput životinja i ronjenja, a to je nešto što većinu ljudi uopće ne zanima. Intrigantno mi je ulagati u umjetnost, no s druge strane, recimo, uopće me ne zanimaju skupi automobili. Mnogi kupuju aute koji puno koštaju, a za mene je to obično prijevozno sredstvo koje će me prevesti iz točke A u točku B.

NACIONAL: Koliko ste najdublje zaronili?

- Nisam bio neki specijalno dobar ronilac, ali išao sam 25-27 metara ispod mora. Daleko je to od nekakvih profesionalnih rezultata.

NACIONAL: Nije li demagogija kada ste ronili s invalidnom djecom? Zašto to ne radite, recimo, jednom u tri mjeseca, a ne tek u predizbornoj kampanji?

- Vidite, ja sam presretan jer mi se pružila prilika da budem s tom djecom. Ideja je došla od našeg poznatog ronioca Kristijana Curavića, koji je prije dvije godine na Lošinju organizirao ronjenje sa slijepom djecom, i tada, unatoč pozivima, nije došao ni jedan novinar. Onda me nedavno nazvao Kike i rekao da počinje kampanja i da će sada sigurno doći puno novinara, i upravo to se dogodilo. Osobno sam u više navrata pomagao slijepima i osobama s posebnim potrebama, ali mediji o tome nisu pisali jer u to vrijeme nisam bio predsjednički kandidat. Osjećaj ronjenja sa slijepom djecom je neponovljiv i ponosan sam na sudjelovanje u ovoj akciji. Ovu kampanju ću iskoristiti i kako bih skrenuo pozornost javnosti na probleme osoba s posebnim potrebama, kojih je približno deset posto u stanovništvu Hrvatske. Moj otac je umro od šećerne bolesti i zahvaljujući njemu znam da u Hrvatskoj živi 400.000 osoba koje boluju od te bolesti. Tek kada netko s vremena na vrijeme upozori na taj problem, društvo se senzibilizira i svi se počnemo više baviti tim pitanjem. A takvih je pitanja, nažalost, puno i uglavnom su daleko od očiju javnosti.

NACIONAL: Treba li u slučaju eskalacije sukoba povući hrvatske vojnike iz Afganistana? Kako biste kao predsjednik reagirali da ondje pogine pet pripadnika HV-a?

- Moramo poduzeti sve što je u našoj moći da svaki hrvatski vojnik bude maksimalno zaštićen. Ali mi moramo biti pouzdani saveznik u okviru NATO-a i ispunjavati svoje obveze kao članica Ujedinjenih naroda jer Hrvatska tako stječe kredibilitet. Bit ću dokraja direktan, vlastitu slobodu je bolje braniti na tuđem teritoriju. Kao pouzdani partner velike alijanse poput NATO-a nećemo ostati bez pomoći budemo li napadnuti, a svi znamo da je na ovim prostorima bilo dosta ratova.

NACIONAL: Kako doživljavate globalno jačanje utjecaja Rusije i Kine?

- Ne bih se složio s takvim stajalištima. Ovo što ste sada rekli dolazi iz europskog rakursa i europskih standarda demokracije. Mi u Europi smo poznati po tome što volimo drugima nametati vlastite standarde, iako je takva politika nas takozvanih uljuđenih Europljana u proteklim stoljećima izazvala niz krvavih ratova s milijunima žrtava. Rusija i Kina razvijaju svoje autentične političke modele, a naročito u kineskom slučaju taj autentični politički model transformirao ju je iz zemlje gladi u svjetsku supersilu. Kina danas ima stopu rasta od sedam posto, kojom tamošnje vodstvo nije zadovoljno, a nama je to nedostižno. Rusija se krajem 90-ih nalazila u dubokoj krizi, ali uspjela se izvući i sada staje na noge. Ne mislim da bi bilo pristojno da kao budući hrvatski predsjednik ovim zemljama dijelim lekcije. Hrvatska je u Europi i pripada europskom kulturnom krugu i trebamo u svojoj državi imati europske demokratske standarde, ali, ponavljam, ne trebamo drugima dijeliti lekcije.

NACIONAL: S kojim državama ćete zagovarati strateško partnerstvo?

- Prije svih sa Sjedinjenim Američkim Državama. SAD je naš strateški partner i pomogao nam je u svakoj važnoj situaciji. Nikad ne smijemo zaboraviti američku ulogu u pripremi "Oluje", mirnoj reintegraciji istočne Slavonije ili zaustavljanju hrvatskobošnjačkog sukoba. SAD je bio pouzdan partner, i zato mi moramo biti njemu, uostalom, to je naša obveza u okviru NATO-a. Prirodno je i savezništvo sa zemljama Europske unije u koju ćemo uskoro i sami ući. Važna je suradnja s Ruskom Federacijom koja je, dugoročno gledano, trajni izvor energije za Hrvatsku, te s Kinom i Indijom, gospodarstvima s najvećim globalnim potencijalom rasta, a tu su i zemlje srednje Azije kao i članice Pokreta nesvrstanih. Hrvatska danas doista nema neprijatelja u svijetu i to je naša velika prednost. Posljednji izazov je partnerstvo u regiji radi budućeg zajedničkog djelovanja u okviru Europske unije.

NACIONAL: Treba li objaviti popis hrvatskih branitelja?

- Razgovarao sam s braniteljskim udrugama i oni uglavnom jesu za objavu. Rekao sam im da kao njihov suborac, ali i kao budući vrhovni zapovjednik, smatram da trebaju osnovati jedinstvenu braniteljsku udrugu u kojoj bi štitili svoja prava i promovirali vrijednosti za koje smo se borili, zajedno s ostalim udrugama stradalnika Domovinskog rata. Oni moraju tako ujedinjeni donijeti odluku o objavi popisa. To ne smije raditi državna birokracija.

NACIONAL: Spominjete da ste bili dragovoljac. U kojim bitkama ste sudjelovali?

- U to doba postrojba kojoj sam bio prvi zapovjednik, samostalna satnija DC 114. brigade, sudjelovala je u manjim okršajima, zauzimanju skladišta goriva Brižine, obrane u doba napada na splitski aerodrom, osiguranju vitalnih objekata kao što je najveće skladište eksploziva i, ono što je tada bilo iznimno važno, proizvodnji za potrebe obrane. Sve je to bio uvod u ono što je došlo kasnije.