OPTUŽNICE ZA BIVŠU UPRAVU Protiv trojice bivših članova Uprave banke, Güntera Striedingera, Wolfganga Kulterera i Thomasa Morgla, podignute su optužniceAustrijska centralna banka u suradnji s tamošnjim državnim tužiteljstvom uskoro bi mogla pokrenuti detaljnu istragu o poslovanju Hypo Alpe Adria banke u Hrvatskoj zbog sumnji kako u poslovnoj bilanci hrvatske ispostave banke postoje golemi prikriveni gubici. Ta informacija prošlog se tjedna pojavila u austrijskim financijskim i političkim krugovima, a posljedica je skandala koji već mjesecima potresa Hypo banku. Riječ je o optužbama kako su čelni ljudi te financijske institucije na nelegalan način prikrili poslovne gubitke Hypa neposredno prije nego što je banku 2007. kupila bavarska Bayerische Landesbank.

Zbog cijelog slučaja u Austriji je pokrenuta i službena istraga, a zbog tog skandala, te ogromnih gubitaka banke, koji bi samo tijekom 2009. mogli doseći 1,5 milijardi eura, tamošnji mediji Hypo banci proriču vrlo neizvjesnu budućnost. Ne dođe li uskoro do dogovora o dokapitalizaciji banke između Bayerische Landesbanka, te manjinskih dioničara Grawe osiguranja i pokrajine Koruške, može se očekivati kako bi Hypo banka uskoro mogla biti razdijeljena i rasprodana. Iz banke bi bile izdvojene njezine podružnice u inozemstvu, od kojih bi svaka bila samostalno prodana najboljem ponuđaču, dok bi sama Hypo banka bila pretvorena u lokalnu banku orijentiranu isključivo prema stanovnicima Koruške.

Takav scenarij praktički bi značio propast Hypo banke, male austrijske pokrajinske banke koja je u samo petnaestak godina izrasla u jednu od najvećih financijskih institucija u jugoistočnoj Europi. Možda i najsnažniji temelj takvog brzog poslovnog rasta Hypo banke bilo je njezino poslovanje u Hrvatskoj, gdje je banka u više navrata bila suočena s optužbama o tome kako svoj tržišni uspjeh duguje tajnim vezama s utjecajnim pojedincima iz vrha hrvatske politike tijekom 90-ih. Te optužbe nikad nisu formalizirane, a poznavatelji situacije u bankarskom sektoru tvrdili su i kako ozbiljna istraga poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj nikad i nije bila provedena. U tom kontekstu neslužbene najave kako Austrijska centralna banka namjerava istražiti poslove Hypa u Hrvatskoj vrlo su značajne, jer bi kroz nju mnoge od optužbi na račun banke napokon mogle dobiti svoj epilog. Dapače, u austrijskim medijskim krugovima već neko vrijeme kolaju informacije o tome kako je Austrijska centralna banka istragu nad hrvatskom Hypo bankom namjeravala provesti još 2006.

Tada su revizori Hypo banke otkrili goleme skrivene gubitke zbog loših ulaganja u financijske derivate. Centralna banka pokrenula je istragu koja je trajala više od godinu dana. Ustanovljene su brojne računovodstvene nepravilnosti u bilanci banke, pa su podignute i optužnice protiv trojice članova Uprave banke, Wolfganga Kulterera, Thomasa Morgla i Güntera Striedingera. Na kraju je Kulterer, bivši čelni čovjek Hypo banke, priznao krivicu za prikrivanje 325 milijuna eura vrijednih gubitaka. Ipak, sada su se pojavile glasine kako Austrijska centralna banka u svojoj istrazi iz 2006. uopće nije analizirala poslovanje Hypa u Hrvatskoj. Razlog tome navodno je činjenica da Hypo banka za to nije dobila potrebnu dozvolu Finanzmarktaufsichta, tamošnje institucije zadužene za nadzor financijskih tržišta, inače pod direktnom kontrolom austrijskog ministarstva financija.

Dužnost ministra financija tada je obnašao Karl- Heinz Grasser, svojedobno jedan od najbližih suradnika dugogodišnjeg koruškog poglavara Jörga Haidera. Grasser je svoju političku karijeru započeo kao Haiderov glasnogovornik, a iako su se kasnije politički udaljili, austrijski mediji tvrdili su kako su i nakon toga održavali bliske privatne veze. Upravo na tim vezama temelje se i spekulacije o tome da je Grasser spriječio istragu poslovanja Hypa u Hrvatskoj. Naime, većinski vlasnik Hypo banke tada je bila pokrajina Koruška, čiji je čelnik bio Haider, pod čijim je utjecajem navodno Grasser zabranio istragu u Hrvatskoj i tako omogućio prikrivanje sumnjivih poslova ovdje. Takve informacije zasad nisu službeno potvrđene, no indikativno je vrijeme u kojem su se pojavile. Prije mjesec dana u Austriji i Njemačkoj je pokrenuta istraga zbog sumnji u pronevjere pri prodaji Hypo banke bavarskoj Bayerische Landesbank (BLB). Ta transakcija dogodila se 2007. kao izravna posljedica skandala s prikrivanjem gubitaka u Hypo banci.

POLITIČKE INTRIGE Pokojni dugogodišnji koruški poglavar Jörg Haider i bivši čelni čovjek Hypo banke Wolfgang KultererTadašnji većinski vlasnik, pokrajina Koruška, u nemogućnosti da sanira gubitke zbog nelegalnih radnji odlučila je prodati 50 posto vlasničkog udjela u Hypu. Bayerische Landesbank je platila 1,6 milijardi eura, a poslije je putem dokapitalizacije taj udjel bio povećan na 67 posto. Ipak, početkom listopada otkriveno je kako je stvarno stanje Hypo banke prilikom preuzimanja bilo značajno lošije od onoga prikazanog u poslovnim knjigama 2007., da su određeni gubici bili prikriveni i da je na temelju toga BLB za Hypo platio najmanje 400 milijuna eura više od bankine stvarne vrijednosti. U istrazi su osumnjičeni tadašnji čelni ljudi Hypa i BLB-a Tilo Berlin i Werner Schmidt, a može se pretpostaviti i kako su informacije o prikrivanju dugova u Hrvatskoj također proizišle iz te istrage. Taj skandal dodatno je ugrozio poslovanje Hypo banke, koja zbog financijske krize izazvane globalnom recesijom ima značajne gubitke. Zbog svoje velike i brze ekspanzije u središnjoj i istočnoj europi, Hypo banka bila je jedna od najugroženijih kad su države u toj regiji krajem prošle godine upale u krizu.

U mnogim od tih država, pa i u Hrvatskoj, Hypo banka plasirala je značajne količine kredita, kojih je naplata iz mjeseca u mjesec postajala sve teža. Sličan problem imale su i ostale austrijske banke, a upravo je Hypo banka bila prva koja je dobila izravnu državnu pomoć u visini od 900 milijuna eura. Kad se pokazalo kako taj iznos neće biti dovoljan da bi se stabiliziralo poslovanje banke, Bayerische Landesbank je Hypu proslijedila još 700 milijuna eura, dio od 20 milijardi eura vrijednog paketa pomoći koji je BLB dobila od Bavarske. Tako su pokriveni prošlogodišnji gubici Hypa od 520 milijuna eura, no banka je nastavila s gubicima, a vrhunac se dogodio prije nekoliko tjedana kad je Uprava objavila kako očekuje gubitak “značajno veći od milijardu eura”. Sada se u austrijskim medijima tvrdi kako bi taj gubitak mogao doseći i 1,5 milijardi eura, ponajviše zbog otpisa nenaplativih potraživanja, te usklađivanja vrijednosti postojeće imovine banke.

Zbog takvih gubitaka banka se nalazi u vrlo teškoj situaciji, te joj treba financijska pomoć, pogotovo zato što bi uskoro mogla prekršiti austrijske minimalne zakonske obveze o adekvatnosti kapitala, pa bi središnja banka bila prisiljena preuzeti kontrolu nad poslovanjem Hypa i tamo namjestiti svog prinudnog upravitelja. Takav epilog bio bi katastrofalan za Hypo banku, ali i njezine štediše, tako da je teško vjerovati kako će na kraju doći do njega. Vjerojatnije je da će banka dobiti određenu financijsku pomoć, vjerojatno kroz novu dokapitalizaciju. Ipak, trenutačno je vrlo neizvjesno tko će u toj dokapitalizaciji sudjelovati. Zbog loših iskustava u prošlosti, ali i vlastitih problema, Bayerische Landesbank traži da značajan dio troška sanacije Hypo banke na sebe preuzmu austrijska vlada i pokrajina Koruška. U vladi zasad tome nisu skloni, a čelnici Koruške tvrde kako nemaju novca.

Također, Bavarci dio novca traže i od drugog manjinskog dioničara, austrijske osiguravateljske kuće Grawe, koja zasad također ne pokazuje naznake kako je spremna sudjelovati u dokapitalizaciji. Dogovor će vjerojatno uvelike ovisiti i o konačnim otkrićima istrage poslovanja Hypo banke. Pokažu li se gubici i većima nego što se to sada smatra, iznos dokapitalizacije morat će biti veći, a time i mogućnost dogovora manja. Ako do dogovora ne dođe, sve češće se u Austriji spominje mogućnost da Hypo banka bude prodana nekom neovisnom fondu, koji bi zatim cijelu grupu razdvojio na pojedinačne tvrtke i rasprodao zainteresiranim kupcima. Takvim modelom štediše Hypa u brojnim europskim državama vjerojatno bi bili zaštićeni, no Hypo banka praktički bi prestala postojati, a pitanje je je li austrijska vlada spremna to dopustiti. Naime, austrijsko gospodarstvo značajno je tijekom posljednjeg desetljeća profitiralo od poslovanja Hypo banke u istočnoj Europi. Stotine austrijskih tvrtki tamo su ostvarile značajne poslove, uz logističku i financijsku pomoć Hypo banke, pa je teško vjerovati da se austrijska vlada toga spremna odreći. Zato je sada ipak vjerojatnije da će banka opet biti spašena uz državnu pomoć, a konačna odluka o budućnosti Hypa trebala bi biti donesena u iduća dva tjedna.