Ivan Šuker"Prijedlog proračuna nije donio ništa značajno nova u odnosu na ovogodišnje proračunske patnje: prihodi su opet precjenjeni, rashodi opet rastu, a deficit je praktički ostao isti", zaključak je analitičara PBZ-a u najnovijim Analizama.

Ističu kako su ukupni planirani za 1,5 posto viši nego u ovoj godini i to na temelju projekcije ministarstva financija da će porezni prihodi u 2010. porasti za 8,5 posto. Rast prihoda od poreza u Vladi temelje na porastu prihoda od PDV-a za 5,4 posto odnosno trošarina za 3 posto. No, analitičari PBZ-a napominju kako se procjena temeljila na prihodu PDV-a od 2 milijarde kuna, što će sljedeće godine biti veoma teško ostvarivo zbog smanjenja potrošnje. Također, upozravaju na pad prihoda od poreza na dohodak te procjenjuju da će pad prihoda od dobiti dosegnuti 13,4 posto.

Očekuju nas negativna iznenađenja

Stoga, zaključuju analitičari PBZ-a, mogu se očekivati negativna iznenađenja na prihodovnoj strani proračuna u obliku smanjenog prihoda u državnu blagajnu.

"Porast rashodne strane proračuna za 1,6 posto u odnosu na ovu godinu čini se počiva na onoj čuvenoj '87% proračuna je zagarantirano zakonima i ne može se smanjivati'. No, ako se ne može nominalno smanjivati rashode, da li se baš moralo povećavati?", pitaju se u PBZ-u.

Prije svega ističu kako se unatoč pozivanju na smanjenje mase plaća, ona povećala za 0,6 posto, a u 2011. i 2012. se očekuje daljnji rast za 1,9 odnosno 3,1 posto. Također, iz proračuna je u potpunosti nestala reforma javne uprave, dok se istovremeno plaće u privatnom sektoru smanjuju.

Rast materijalnih rashoda

Ističu i kako su porasli materijalni rashodi i to za čak pet posto, a koji se opravdavaju raznim EU programima i drugim aktivnostima. Izvjestan je i rast mirovina te izdvajanja za dravstvo, socijalnu skrb i druge skrbi od 0,9 posto.

"Ovaj gotovo zanemarivi postotak mogao bi i proći neopaženo da se ne radi o ukupnom iznosu od 64,5 milijardi kuna ili 52,5% proračunskih rashoda. Stoga taj porast, koji se gotovo u cijelosti odnosi na izdatke za mirovine, zapravo nosi dodatnih 580 milijuna kuna rashoda", upozoravaju analitičari.

Dvije rashodne stavke za koje je porast bio očekivan i neizbježan su rashodi za kamate s rastom od gotovo 20% na godišnjoj razini te rashodi za tzv. neto posudbe (posudbe umanjene za otplate) s više nego udvostručenim iznosom u 2010. godini. Rast kamatnih rashoda bio je očekivan i neizbježan s obzirom na dinamiku državnog zaduživanja u zemlji i inozemstvu tijekom proteklih nešto više od godinu dana. Rast neto posudbi u sebi krije trenutno jednu od zanimljivijih stavki državnog proračuna: jamstvenu pričuvu – koja je s ovogodišnjih 667 milijuna kuna povećana na jednu milijardu u 2010. Tog će se iznosa više-manje držati i tijekom slijedeće dvije godine.

Vlada prepoznala potrebe poduzetnika za zajmovima

Analitičari posebno ističu neto posudbe odnosno zajmove trgovačkim društvima, malim i srednjim poduzećima koje država odobrava. Naime, u sljedećoj je godini planirano dati zajmova u vrijednosti 1,5 milijardi kuna, što se tumači kao Vladino prepoznavanje problema u kojima su se ti poduzetinci našli.

Jedini dio proračuna u kojem su se dogodile značajnije promjene su subvencije koje su smanjene za gotovo 15 posto, odnosno za nešto više od milijardu kuna.

"Smanjenje subvencija najvećim se dijelom od gotovo 700 milijuna kuna odnosi na poljoprivredne subvencije, dok će HŽ ostati bez 125 milijuna kuna. I dok se u poljoprivredi radi o smanjenju poticanja poljoprivredne proizvodnje i tržišnih intervencija, kod željeznica se smanjuju subvencije za održavanje željezničke infrastrukture i regulacije prometa te potpore putničkom prometu. Brodogradilišta će ostati bez oko 200 milijuna kuna subvencija, no istovremeno uz već opisano povećanje jamstvene pričuve brodogradnja će iduće, a vjerojatno i nekoliko narednih godina „pojesti“ daleko više novca nego što to proračun sugerira", ističu analitičari.

Nema nikakvih pomaka u fiskalnoj politici

Ovako posložen državni proračun rezultira nezamjetno manjim deficitom od ovogodišnjeg plana. Planirani deficit državnog proračuna za 2010. iznosi oko 10,2 milijardi kuna odnosno oko 3,0% BDP-a.

Država će morati za financiranje dospjelih dugova u sljedećoj godini ponovno podići kredit ili izdati obveznice jer na naplatu dolazi 28,5 milijardi kuna. Istovremeno, treba refinancirati i oko 15 milijardi kuna trezorskih zapisa koji na naplatu dolaze tijekom sljedeće godine.

"Naravno ne smijemo zaboraviti da ovaj deficit ne uzima u obzir rashode za povrat duga umirovljenicima (oko 900 mln kuna), nama nepoznate potrebe financiranja HAC i HBORa, zatim oko 220 mln kuna planiranog zaduženja Hrvatskih voda te 1,2 mlrd kuna Hrvatskih cesta. Isto tako ne smijemo zaboraviti niti „kosture iz ormara“ u vidu već spomenutih jamstava brodogradnji i njihova više nego izgledna opoziva", ističu analitičari PBZ-a.

'Déjà vu'

Zaključak je analitičara PBZ-a da proračun za sljedeću godinu ne donosi ništa novo. Jedina razlika u odnosu na ovogodišnji je smanjenje iznosa za subvencije. No, smatraju da ni to neće previše utjecati na fiskalnu politiku.

"Prijedlog proračuna nije donio ništa nova u odnosu na treći rebalans 2009. godine što znači da se u posljednjih godinu i više dana nažalost nije stekla kritična masa potrebna za toliko očekivani zaokret u fiskalnoj politici. Nadamo se da će se više odlučnosti za provedbu reformi pronaći u idućoj godini te da prijedlog proračuna za 2011. godinu nećemo opisivati kao „déjà vu'", na kraju ističu u PBZ-u.