Objavljeno u Nacionalu br. 735, 2009-12-15

Autor: Plamenko Cvitić

Borac na javnoj televiziji

Pukovnik odlučuje o sudbini HRT-a

ZVONKO MILAS je novi šef Programskog vijeća HRT-a i vukovarski branitelj koji ekskluzivno govori o sukobima na Prisavlju, karijeri i poznanstvu s premijerkom

SMIRITI SITUACIJU
Milas kaže da će najprije smiriti situaciju na HRT-u jer
nije dobro kad su zbivanja u kući zanimljivija od programa te da je prošlo vrijeme
rukovoditelja tuđim novcem ili pristojbamaSMIRITI SITUACIJU Milas kaže da će najprije smiriti situaciju na HRT-u jer nije dobro kad su zbivanja u kući zanimljivija od programa te da je prošlo vrijeme rukovoditelja tuđim novcem ili pristojbamaUmjesto da prati vijesti i događanja u zemlji, Hrvatska radiotelevizija posljednjih mjeseci plijeni pozornost ostalih medija nizom sukoba, afera i smjena koje se događaju unutar te kuće. Prosvjedi novinara, pad gledanosti, smjene urednika pojedinih emisija, odlazak donedavnog glavnog ravnatelja Vanje Sutlića, izvjesna smjena urednice Informativnog programa HTV-a Hloverke Novak-Srzić, pa čak i iznenadna smjena glasnogovornika samo pokazuju da javna nacionalna televizija ima velike probleme i da se na zagrebačkom Prisavlju mnogi bore da ojačaju svoj položaj i utjecaj. U takvoj situaciji na čelno mjesto Programskog vijeća prije nekoliko dana stupio je 48-godišnji vukovarski branitelj Zvonko Milas. Osim službene biografije koja se nalazi na HRT-ovu webu, velik dio javnosti dosad o njemu nije znao mnogo. Posljednjih dana čak i zaposlenici HRT-a pokušavaju saznati više o čovjeku koji odnedavno rukovodi jednim od važnih tijela nacionalne medijske kuće. Iako je zadnjih tjedan dana po vlastitom priznanju bio "zatrpan" mnogim novim obavezama, Zvonko Milas pristao je ekskluzivno za Nacional široj javnosti predstaviti sebe i smjer kojim bi HRT trebao ići u budućnosti.


NACIONAL: Iako ste u Programskom vijeću HRT-a već godinu dana, a otprije nekoliko dana njime i predsjedate, velik dio hrvatske javnosti ne zna mnogo o vama. Možete li opisati svoj životni i profesionalni put?
- Ja sam jednostavan čovjek sa svim manama i vrlinama kao i većina ljudi. Rođen sam 1961. u Vukovaru, gdje sam s obitelji živio sve do kraja 1991. Sudionik sam obrane Vukovara od početka i bio sam jedan od zapovjednika obrane. Nakon okupacije moga grada otišao sam u Zagreb gdje se ponovo okupila moja obitelj. S obzirom na to da je Hrvatska i dalje bila u ratu, postao sam djelatna vojna osoba, odnosno pomoćnik načelnika pješaštva pri Glavnom stožeru oružanih snaga. U djelatnoj službi ostao sam do 2001. godine, pri čemu sam bio sudionik mnogih ratnih operacija. Istovremeno sam se i usavršavao kroz vojno-civilni sustav školovanja. Te 2001. godine sam zbog različitih okolnosti i obiteljskih razloga otišao u mirovinu u činu pukovnika, ali nisam želio biti pasivan, pa sam nastavio aktivno sudjelovati u radu nevladinih organizacija. Od 2002. na čelu sam Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, koja okuplja oko 11.000 hrvatskih dragovoljaca i već 15 godina kroz različite programe skrbi se o njima i članovima njihovih obitelji.

NACIONAL: Živite li u Zagrebu ili u Vukovaru?
- Moji roditelji su u Vukovaru, a u Zagrebu smo moj 23-godišnji sin i ja. On studira, na petoj je godini Ekonomskog fakulteta, a ja radim. Ipak, nekoliko puta mjesečno odlazimo u Vukovar.

NACIONAL: Budući da ste dosad bili manje poznati javnosti, mnogi se pitaju koji je vaš politički svjetonazor. U tom smislu, neki mediji već su objavili da ste bliski s premijerkom Jadrankom Kosor i da ste simpatizer HDZ-a.
- Premijerka Kosor i ja znamo se dugi niz godina jer smo često surađivali: ona je bila ministrica zadužena za branitelje, a ja sam bio čelnik udruge branitelja. Jako smo dobro surađivali i jako je poštujem jer je iznimno vrijedna osoba. Nije površna, kad se prihvati nečega, odradi to do kraja. Zbog toga joj mnogi branitelji daju potporu u svemu što čini.

NACIONAL: Kako to da ste odlučili prihvatiti kandidaturu za funkciju koja je, sudeći po mnogim problemima na HRT-u, vrlo zahtjevna?
S BIVŠIM ravnateljem Vanjom Sutlićem i i članovima Vijeća
Jadrankom Šaško i Sinišom GrgićemS BIVŠIM ravnateljem Vanjom Sutlićem i i članovima Vijeća Jadrankom Šaško i Sinišom Grgićem- Pa, možda upravo zato što to nije "zahtjevna" funkcija i što je treba demistificirati. Ja sam tek prvi među jednakima i ne vidim po čemu bi na operativnoj ili čak na simboličkoj razini predsjednik bio važniji od bilo kojeg drugog člana Vijeća. Ne mislim nikome u Vijeću nametati svoje mišljenje niti dijeliti članove na one s kojima se u nečemu slažem i one druge. Vodit ću sjednice, moderirati raspravu bez ikakvog teatra i samoisticanja. Možda su me članovi izglasovali baš zato što sam "običan", miran čovjek koji nikad ne radikalizira problem niti se gura u prvi plan. Ne uživam u sastancima pa ću nastojati da ne traju cijeli dan.

NACIONAL: Budući da ste u Programskom vijeću HRT-a bili član godinu dana, što ste u tom razdoblju naučili o javnoj televiziji? Čime ćete se rukovoditi tijekom vođenja Programskim vijećem?
- Smisao Vijeća nije u tome da se bilo tko od nas natječe s urednicima i novinarima pokazujući kako bi bolje napravili njihov posao. Mi smo gledatelji, predstavnici javnosti i zato dolazimo iz različitih dijelova hrvatskog društva, kako bismo pokrili što je bolje moguće glas te javnosti kojoj se obraća nacionalna javna televizija. Ali to ne znači da smo fah idioti; branitelj sam i kandidirale su me braniteljske udruge, pa je jasno da s posebnom pozornošću i iskustvom vodim računa o, primjerice, praćenju braniteljskih problema. No to ne znači da na sjednici Vijeća neću izreći i svoje mišljenje o dramskom ili bilo kojem drugom programu, jer to mogu kao gledatelj. Isto to očekujem i od drugih članova Vijeća. Nitko u Vijeću nema mandat za "svoje" teme i ja sam zadovoljan ugođajem i našim odnosima.

NACIONAL: Velik dio javnosti HRT doživljava kao rastrošnu i anarhičnu instituciju s mnogo problema. Kako je vi vidite? Što i kako namjeravate promijeniti?
- Treba riješiti probleme i smiriti situaciju. Razumijem interes javnosti za HRT, interes svakoga gledatelja - svi koji plaćaju pretplatu su na neki način dioničari HRT-a - ali to nije dobro kad su zbivanja u kući zanimljivija od programa. Osim što smo javni servis, mi smo i na medijskom tržištu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad dosadašnjeg rukovodstva HRT-a?
S BRANITELJIMA Andrijom Marićem, Markom Babićem, Ivanom Kapularom i Antom Jurićem, predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom ŠuškomS BRANITELJIMA Andrijom Marićem, Markom Babićem, Ivanom Kapularom i Antom Jurićem, predsjednikom Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom- Vidjeli ste sve, Vijeće je reklo što misli o tome. Prošlo je vrijeme rukovoditelja tuđim novcem, porezima ili pristojbama. Prošlost su, ne samo na HRT-u, direktori čija je ključna mudrost izrezati kolač na komadiće. Trebat će ga najprije stvoriti i ako se u tome uspije, čovjek mora ostati na zemlji i biti svjestan da uspjeh stvara tim, odnosno na HRT-u 3600 ljudi, i da su svi zaslužni. Komparirat ću to s Domovinskom ratom, gdje sam vidio puno junaka, pobjednika i vojskovođa, ali bez taštine, najzaslužniji su bili oni hrvatski vojnici o kojima se najmanje zna. Nama na Prisavlju ne trebaju superstar ravnatelji, nego tihi ljudi koji znaju kako se upravlja modernim sustavom.

NACIONAL: Koja će biti sudbina glavne urednice informativnog programa Hloverke Novak Srzić?
- Još uvijek čekamo izvješće i očitovanje Hloverke Novak Srzić. Ne mogu anticipirati događaje. Nije pošteno ni pristojno da članovi Vijeća čitaju u novinama što pojedini od nas misle prije negoli zajednički sve raspravimo. Ja nisam spletkar, ne želim manipulirati preko medija niti stvarati neki ugođaj, pripremu terena. Sve što o tome mislim reći ću na sjednici Vijeća.

NACIONAL: Budući da je krajem prošlog tjedna objavljen natječaj za novo rukovodstvo, što očekujete, odnosno kakve biste osobe željeli vidjeti na čelnim funkcijama HRT-a u sljedećem mandatu?
- Želim vidjeti ljude koji misle svojom glavom. Nepotrošene, neopterećene mlade ljude kojima HRT nije ni čekaonica za mirovinu, niti tek pristupnica za takozvanu društvenu elitu. Ne trebaju nam osobe kontinuiteta, nego ljudi za preokret. Vrijedne ljude trebamo - znate onu izreku: na početku student ne zna gdje je faks a poslije faks ne zna gdje je student. E te studente-ravnatelje ne trebamo.

NACIONAL: Prije nekoliko dana hrvatski novinari održali su prosvjed. Sve češće novinari prosvjeduju. Kako to komentirate i kako ocjenjujete trenutačni položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj?
- Ja se nadam da je nezadovoljstvo više rezultat ekonomske krize i loše financijske situacije u medijskim kućama nego cenzure i pritiska. Lakše je očekivati financijski oporavak nego vratiti slobodu i ugled.

NACIONAL: Informativni program HTV-a već je mjesecima na udaru kritika s raznih strana - njime nisu zadovoljni ni novinari HTV-a niti gledatelji. Što mislite da bi trebalo promijeniti, odnosno koju skupinu bi trebalo učiniti zadovoljnom?
NA izložbi 'Trpinjska cesta - groblje tenkova' u KD Lisinski
s Draženom Siriščevićem, Milanom Bandićem i autorom
Ivanom LeutaromNA izložbi 'Trpinjska cesta - groblje tenkova' u KD Lisinski s Draženom Siriščevićem, Milanom Bandićem i autorom Ivanom Leutarom- Slažem se. Nitko nije zadovoljan. Ali kad smo već kod tih kritičara: jedno je kad želite kritikom pomoći, a drugo je kad neki ljudi izvan HRT-a na tim kritikama grade svoju promociju. Pa mi u Hrvatskoj imamo čitave medije koji dobar dio čitanosti temelje na baš svemu što se događa na HTV-u. To je zabrinjavajuće. Jeste li ikad čuli nekoga s HTV-a da komentira druge medije?

NACIONAL: Bivši ravnatelj Vanja Sutlić proteklih je dana javno kazao da je bio "talac sukoba manjih skupina unutar kuće". Slažete li se s njegovom tvrdnjom, odnosno smatrate li da su zaposlenici kuće doista toliko podijeljeni i da postoje nekakve interesne skupine?
- Ne znam za te skupine. Nisam baš jak u zavjerama, mrežama i slično. Možda dio ljudi na HRT-u ima previše vremena, premalo obveza, pa ima malo više nekog naklapanja, tračanja. To je medijski ritam - ne radi se od 9 do 17 sati - i ništa drugo.

Vezane vijesti

HRT je već godinama u krizi

HRT je već godinama u krizi

HRT se već godinama nalazi u upravljačkoj, financijskoj i programskoj krizi te stoga treba mijenjati važeći zakon kako bi se raspodijelile ovlasti… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika