Menalo je prije dolaska na čelo Dinersa bio zamjenik direktora sektora poslovanja s građanstvom u Erste banci, a nakon dolaska na novi položaj počeo je provoditi plan razvoja Dinersova poslovanja, usluga i proizvoda koje kompanija nudi svojim klijentimaPoznata svjetska kartičarska kompanija Diners ove godine obilježava četrdesetu obljetnicu poslovanja u Hrvatskoj. Franšizni ugovor na temelju kojega je Diners počeo poslovati na tržištu bivše Jugoslavije potpisan je 12. prosinca 1969., a bio je to prvi slučaj da tvrtka te vrste počinje raditi u nekoj od socijalističkih država. Ipak, i u takvim okolnostima Diners je vrlo brzo ostvario značajan tržišni uspjeh, a nakon raspada Jugoslavije osnovan je Diners Club Adriatic, privatna kompanija vlasnika franšize za Hrvatsku i Sloveniju. Upravo zbog nekoliko desetljeća neprekinutog poslovanja Diners je i danas najpopularnija kreditna kartica u Hrvatskoj, u upotrebi ih je ukupno oko 470 tisuća, njome se može plaćati na nešto više od 87 tisuća prodajnih mjesta, a procjenjuje se kako Diners postojano drži tržišni udjel od 25 posto.

Značajna promjena u poslovanju dogodila se prije dvije godine kad je novi vlasnik kompanije postala Erste banka. Upravljanje kompanijom od dugogodišnjeg vlasnika i predsjednika uprave Dinersa Žarka Kraljevića preuzeo je Željko Menalo, tadašnji zamjenik direktora sektora poslovanja s građanstvom u Erste banci. Imenovanje tog 36-godišnjeg Zagrepčanina navodno je odobrio i sam Kraljević, a odmah nakon dolaska na novi položaj Menalo je počeo provoditi svoj plan razvoja Dinersova poslovanja, usluga i proizvoda koje ta kompanija nudi svojim klijentima. Taj razvoj djelomice je zaustavljen potkraj prošle godine, kad su se u Hrvatskoj počeli jače osjećati efekti globalne ekonomske krize. Zbog toga je ključan zadatak Menala i njegovih suradnika u Dinersovoj slavljeničkoj godini bio osigurati stabilno poslovanje tvrtke u recesijskim uvjetima i tako sačuvati jaku tržišnu poziciju koju je Diners u proteklih 40 godina izgradio u Hrvatskoj.

NACIONAL: Vaša kompanija ove godine slavi 40. obljetnicu poslovanja u Hrvatskoj. Upravo je Diners bio prva platežna kartica dostupna na području jugoistočne Europe. Jeste li tu lidersku poziciju uspjeli zadržati do danas?
- Rekao bih da je Diners i nakon 40 godina tržišni lider. Liderstvo se očituje u puno stvari, od toga da ste prvi na tržištu, preko toga da ste najbolje prepoznali potrebe svojih klijenata do toga da ste odgovorili na sve tehnološke izazove. S jedne strane, trenutačno držimo četvrtinu tržišta u državi. S druge pak strane, mislim da smo i u kontekstu ostalih izazova bili prvi i ostali prvi u Hrvatskoj. Primjerice, prošle godine smo prvi u cijeloj regiji svojim korisnicima ponudili mogućnost da plaćaju usluge karticom s beskontaktnim čipom. Riječ je o javnom prijevozu u Osijeku, a vjerujem da će proći barem tri do četiri godine dok netko od konkurenata ponudi slično rješenje. Uveli smo i cijeli niz nagradnih programa kojima smo motivirali klijente da se više koriste našom karticom, a od početka sljedeće godine pripremamo novu uslugu koja bi trebala omogućiti svim korisnicima Dinersove kartice da pomno analiziraju svoje troškove i planiraju kućni budžet. Mislim da bi se takva usluga mnogima mogla pokazati vrlo korisnom u trenucima gospodarske krize, kad je velik broj građana prisiljen smanjiti potrošnju.

NACIONAL: O kakvom je sustavu riječ?
- Stvar je poprilično jednostavna. Svi smo mi barem jednom doživjeli da se na kraju mjeseca pitamo na što smo potrošili plaću. Dinersov sustav omogućit će korisnicima da točno vide na što su trošili. Svi troškovi pojedine osobe preko Dinersove kartice bit će strukturirani po raznim kategorijama, tako da će vlasnici kartice u svakom trenutku moći dobiti detaljan uvid u svoje financije. Moći će precizno analizirati koliko troše na hranu, koliko na režije, a koliko, primjerice, na zabavu i gdje najviše kupuju. Na temelju tih podataka svatko od njih moći će shvatiti i koje bi troškove trebalo smanjiti, bi li se moglo ponešto i uštedjeti, te općenito kako uvesti reda u svoje osobne financije. Mislim da bi taj naš novi proizvod mogao biti iznimno popularan, osobito s obzirom na situaciju u kojoj se Hrvatska trenutačno nalazi.

NACIONAL: Kako je gospodarska kriza utjecala na poslovanje Dinersa?
- Kad se pažljivo analizira što se sve događalo 2009. godine, jasno je da Diners nikako nije mogao biti izuzet od negativnih efekata tih događaja. Godinu smo započeli uvođenjem zakona o neradnoj nedjelji, teškim gospodarskim pesimizmom, makroekonomisti su se doslovce natjecali tko će dati crnju prognozu, ljudi su gubili radna mjesta, stalno je padala maloprodajna potrošnja, da bi nas potom još zadesio i krizni porez. Zbog svega toga ljudi su očekivano manje trošili, a time se i manje koristili Dinersom. Ta kriza i općenito loša klima koja je vladala u Hrvatskoj 2009. vrhunac je zapravo doživjela na kraju ožujka. Kasnije se ipak stvorila svijest kako je pad potrošnje zapravo početak ciklusa koji završava nedostatkom novca u državnoj blagajni, a posredno i golemim porastom nelikvidnosti u domaćoj ekonomiji. Dakle, neosporno je da mi trošiti moramo, samo ne smijemo trošiti previše. To je tanka linija koju tvorci državne ekonomske politike moraju definirati.

NACIONAL: Zbog same prirode svoje djelatnosti imate priliku pratiti potrošnju hrvatskih građana. Je li recesija promijenila potrošačke navike Hrvata?
MENALO s dugogodišnjim vlasnikom Dinersa, pokojnim Žarkom Kraljevićem, koji se nakon prodaje tvrtke Erste banci zalagao da Menalo nastavi voditi tu kartičarsku kuću- Sigurno je da se određeni trendovi mogu iščitati. Činjenica je da 2009. građani puno manje troše na tehniku, odjeću i namještaj, što je i logičnos jer je i stanogradnja stala. No, s druge strane, povećan je ukupni broj transakcija, što znači da su ljudi upotrebljavali kartice negdje gdje prije možda i nisu, odnosno da se građani sve više koriste karticama kako bi podmirili osnovne životne troškove poput hrane i režija.

NACIONAL: Trenutačno je glavni problem hrvatskih gospodarstvenika nemogućnost naplate. Ima li Diners problema s tim, budući da mjesečno obračunava poslovanje s desecima tisuća klijenata, od koji se svaki potencijalno može pretvoriti u neplatišu?
- Kao što sam već rekao, kriza nije zaobišla ni Diners. Prve naznake trenda pogoršanja u naplati uočili smo još krajem prošle godine. Odlučili smo se za proaktivni pristup, u kojem se trudimo klijentima pomoći da lakše otplate dugove ako zapadnu u probleme. Naime, ova kriza neće trajati vječno, a tko god kroz nju prođe sa što manjim brojem izgubljenih klijenata u budućnosti će imati odličnu poziciju za rast. To je naš plan i zato smo se trudili biti vrlo fleksibilni. Primjerice, vrlo smo se oprezno koristili mogućnošću ograničavanja potrošnje, jer dobre klijente nismo htjeli opteretiti na taj način. Svi mi krizu ne prolazimo jednako i toga valja biti svjestan. Za Diners je dobro što unatoč porastu poteškoća s naplatom ni u jednom trenutku nije imao bilo kakvih problema s likvidnošću.

NACIONAL: Je li to posljedica činjenice da iza tvrtke sad stoji jak financijski partner Erste banka, koja je od 2007. godine vlasnik Dinersove franšize u Hrvatskoj?
- Da, od osnutka do 2007. godine Diners Club Adriatic poslovao je samostalno i njegov najveći nedostatak bio je upravo nepostojanje stalnog i pouzdanog izvora financiranja, velike financijske institucije. Sad to ima u novom vlasniku Erste banci, a tomu valja dodati i da se prodajna mreža Dinersa ulaskom u poslovnice te banke višestruko uvećala. Također, ne treba zanemariti ni to što je Diners jako profitirao od velikog iskustva i know-howa koji Erste banka ima na temelju višegodišnjeg međunarodnog poslovanja. Diners sada nudi i neke proizvode koje nikad ne bi mogao ponuditi bez podrške banke, pa su sinergijski efekti te transakcije dosad nedvojbeno jako pozitivni.

NACIONAL: Prošle godine postali ste vlasnik franšize za Mađarsku, najavljivali ste jak razvoj u toj zemlji, no Mađarska je iznimno jako pogođena gospodarskom krizom. Jeste li promijenili svoje planove u Mađarskoj?
MENALO S predsjednikom Stjepanom Mesićem, šefom Vipneta Mladenom Pejkovićem i Igorom Oppenheimom iz Ingre na predstavljanju Top stipendije za Top studente na Pantovčaku- U zadnja dva mjeseca prošle godine ondje smo preuzeli cjelokupne operacije od prijašnjeg vlasnika Citibanka, krenuli smo u razvijanje poslovne mreže u suradnji s Erste bankom, ali kriza koju ste spomenuli rezultirala je time da smo morali redefinirati prioritete. Izvjesno je da u okolnostima kakve su trenutačno u Mađarskoj neka velika ekspanzija nije moguća, nego smo ograničeni na bazično širenje svoje prodajne infrastrukture. Nešto aktivniji bit ćemo u Bosni i Hercegovini, jer je ondje Diners kao brend prepoznatljiviji.

NACIONAL: Na čelo Dinersa došli ste prije dvije godine, nakon što je kompaniju kupila Erste banka, gdje ste prethodno obavljali niz vrlo odgovornih funkcija. U poslovnim kuloarima pričalo se kako vas je za taj položaj izabrao osobno Žarko Kraljević, osnivač i dugogodišnji čelnik kompanije?
Gospodina Kraljevića upoznao sam tijekom pregovora o Ersteovu preuzimanju Dinersa, otprilike šest mjeseci prije nego što su oni završeni. On je u razgovorima s čelnicima Erste banke potvrdio da smatra kako sam ja osoba koja može nastaviti voditi kompaniju i to mi je iznimno drago. Vrlo sam zadovoljan time što sam dobio priliku voditi ovako jaku kartičarsku kuću, jer se u biti radi o najzanimljivijem segmetnu bankarskog poslovanja i jedinom gdje imate mogućnost s mušterijama raditi svakodnevno.