NOVA PRAVEDNOST Ivo Josipović smtra da su nalaženje izlaza iz ekomske krize te pobjeda protiv korupcije i kriminala nužni da se Hrvatskoj vrati optimizamIvo Josipović novi je predsjednik Republike Hrvatske. U nedjelju 10. siječnja uvjerljivo je pobijedio Milana Bandića i osvojio većinu u svim dijelovima države, s iznimkom Like (gdje je razlika, uzgred, bila minimalna u korist protukandidata). Tako je dovršio kampanju koju je započeo prije točno 12 mjeseci, kad je u siječnju 2009. najavio da će pokušati osvojiti SDP-ovu nominaciju za predsjedničkog kandidata. Tada su tek rijetki vjerovali u njegovu pobjedu, uz obrazloženje onih drugih da je Josipović sa svojim mirnim stilom i nastupima nezanimljiv biračima. Čak je i dio esdepeovaca vjerovao da bi bilo bolje pronaći drugog kandidata, ali Zlatko Komadina je odbio ponudu, a Ljubo Jurčić je poražen na stranačkim predizborima. Tako je na sceni ostao Josipović i sredinom ljeta počeo kampanju.

Sada je pobjednik i pred njim su, kao i pred Hrvatskom, veliki izazovi. Unatoč ograničenjima predsjednika Republike u kreiranju gospodarske politike, javnost od Josipovića očekuje doprinos i u izlasku iz recesije. Stoga će biti jako važno koliko će se angažirati za ekonomski oporavak i u kolikoj će mjeri surađivati s vladom Jadranke Kosor. Drugi izazov je dovršetak pregovora s Europskom unijom i sukreiranje vanjske politike, u čemu predsjednik Republike ima važnu ulogu.

Ivo Josipović svoj je prvi predsjednički intervju dao Nacionalu i u njemu predstavio politiku koju će voditi idućih pet godina.

Unapređivanje političke kulture

NACIONAL: Što treba učiniti u Hrvatskoj?
- Ovoj zemlji potreban je optimizam. A on je moguć samo uspijemo li pokazati dobre rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala, te pokazati da je moguć izlaz iz ekonomske krize. Važno je da ljudi vjeruju kako idemo u dobrom smjeru. Moj koncept nove pravednosti traži da svatko može živjeti od svog rada. Na tom putu već ove godine moramo poduzeti prve korake. Predsjednik nema izravne ovlasti nad ekonomijom, ali u okviru one treće košarice svojih ovlasti može pokretati inicijative, a ako baš hoćete, i pritiskom na Vladu potaknuti bolja rješenja. U prvom redu, namjeravam razgovarati s premijerkom Jadrankom Kosor da vidim koji su Vladini planovi u ekonomskoj politici. Zasad, Vlada kao da još nije našla put izlaska iz krize. Okupit ću krug ljudi koji znaju i žive za ekonomiju, da vidimo kako današnje, uvozno orijentirano gospodarstvo preorijentirati u izvozno. Moramo vidjeti u čemu smo bolji od drugih i raditi na tome. To je povezano s mojom željom da utječem na promjenu političke kulture u Hrvatskoj, jer danas prevladava staromodan oblik političkog komuniciranja. Moramo se ugledati u demokracije koje su puno otvorenije za raspravu vlasti, oporbe i javnosti. Želio bih da ovdje postoji nešto poput američkih think-tankova (trustova mozgova), gdje vlada permanentna rasprava koja dovodi do zanimljivih rješenja. Taj oblik političke kulture htio bih uvesti u Hrvatsku.

NACIONAL: Što mislite, kako će Hrvatska izgledati za pet godina?
- Volio bih da u idućih pet godina Hrvatska iziđe iz ekonomske krize i da se potvrdi u borbi protiv korupcije. U ovom ćemo razdoblju sigurno ući i u Europsku uniju. Želim da Hrvatska, iako mala zemlja, u tom novom okruženju ne izgubi nacionalni identitet i prepoznatljivost. Vjerujem da ćemo imati solidnu ekonomiju i kvalitetniji politički sustav koji neće dopustiti da od lokalne do državne razine na važnim mjestima budu likovi koje možete povezati s korupcijom, pljačkom ili otimačinom. Ovdje ne govorim o ljevici ili desnici, ovoj ili onoj stranci, nego o temeljnom kriteriju prema kojem netko tko nema čistu prošlost nema što raditi u politici. Svi oni koji su krali ili činili nešto nemoralno moraju biti prepoznati kao nepodobni za javne funkcije. Osim toga, želim da naša zemlja prepozna svoje moguće komparativne prednosti, a to je ono što zovemo plava i zelena Hrvatska, turizam i poljoprivreda. Volio bih i da se Hrvatska okrene reindustrijalizaciji, umjesto, kao dosad, uvozu. Strana ulaganja trebala bi biti ne samo u kupnju postojećih resursa, nego i u potpuno nove gospodarske projekte.

NACIONAL: Možda će vam zamjeriti da ste protivnik stranog kapitala?
- Nipošto, ali mislim da bi bilo puno bolje da u Hrvatsku dolaze greenfield investicije. U načelu mi je svejedno čiji je kapital, ali želim da on otvara nova radna mjesta, a ne, kako se često događa, da mnogi ljudi, nakon promjene vlasnika, ostaju bez posla, nerijetko i bez otpremnina.

Kako olakšati ulazak u Europsku uniju

NACIONAL: Što ćete poduzeti ako dođu predstavnici Audija ili Ikee i zatraže pomoć?
- Treba biti realan. Pregovori o otvaranju poduzeća ne spadaju u djelokrug predsjednika. Međutim, preporučio bih Vladi, odnosno Ministarstvu gospodarstva, korake koji su potrebni da se privuku strane investicije. Na političkoj razini sigurno ću podržavati takve projekte.

NACIONAL: Pretpostavljam da je dobar osjećaj svijest da ćete biti predsjednik koji će Hrvatsku uvesti u Europsku uniju.
- Naravno da mi je to jako drago. Za našu zemlju to će biti iznimno važan korak. Figurativno govoreći, volio bih i da Europa uđe u Hrvatsku, pogotovo sa svojim vrijednostima kao što su demokracija i ljudska prava. Interes ljudi za ulazak u EU ugrožen je ekonomskom krizom od koje trpe mnoge obitelji i na neki način to dovodi i Hrvatsku u iskušenje euroskepticizma, straha da će sve resurse pokupovati stranci. Nije važno samo da uđemo u EU, a vjerujem da ćemo postati članica Unije 1. siječnja 2012., nego i da uđemo spremni za bespoštedno tržište Europske unije. Moramo se ekonomski razvijati. Važno je da u tom razvoju ostanemo i socijalno svjesni, solidarni. To znači da ćemo se morati pobrinuti i za one kojima će biti najteže, kako bismo ulazak u EU svi doživjeli kao civilizacijski napredak.

NACIONAL: Za koje društvene skupine mislite da će biti najugroženije ulaskom u EU?
- Tijekom predizborne kampanje, posebno u Slavoniji, vidio sam mnoge socijalne grupe koje su na rubu bijede. Prije svega, riječ je o ljudima koji su u četrdesetim godinama, propale su tvrtke u kojima su radili, oni su premladi za mirovinu, a prestari za prekvalifikaciju. Druga ugrožena skupina su poljoprivrednici, pogotovo vlasnici manjih seoskih gospodarstava koji su sve siromašniji, a čija gospodarstva propadaju. Treća su umirovljenici i osobe s invaliditetom, jer mnogi od njih imaju skandalozno mala primanja. To su, koliko vidim, tri najugroženije skupine hrvatskog stanovništva, neovisno o EU.
zloupotreba poticaja

NACIONAL: Kad spominjete poljoprivrednike, hoćete li podržati uvjet za ulazak u EU, a to je mogućnost da stranci neograničeno kupuju zemljišta i nekretnine u Hrvatskoj?
NOĆ SLAVLJA Ivo Josipović proslavio je izborni trijumf sa suprugom Tatjanom i kćeri Lanom, s kojima se inače iznimno rijetko pojavljuje u javnosti jer svoj privatni život drži u diskreciji- Iako odluku o tome donosi Sabor, zalagat ću se za rješenje koje neće značiti potpuno odustajanje od nacionalnih resursa. Uostalom, pitanje je i u kojem će se smjeru u budućnosti razvijati EU. Pogrešno je reći da nećemo strane investicije, ali najvažnije je da naši seljaci uspiju zadržati svoju zemlju i okrupniti posjede, jer samo tako mogu biti konkurentni. Primarno moramo pomoći našim ljudima, jer u Slavoniji sam vidio brojne zloupotrebe poticaja, a gotovo ništa se ne proizvodi. Pojedini tajkuni kupili su velike posjede i, premda gotovo ništa ne proizvode, dobivaju goleme poticaje. S druge strane, seljacima se poticaji isplaćuju u bonovima. Strani kapital sigurno će ući u poljoprivredu, ali mi moramo razmišljati kako zaštititi hrvatske seljake.

NACIONAL: Kad je riječ o ekonomiji, poslodavci smatraju da radnici u Hrvatskoj imaju prevelika prava i da to sputava razvoj gospodarstva. Što vi o tome mislite?
- Poduzetnici se često pozivaju na prava koja postoje u nekim europskim zemljama i smatraju da su oni ovdje u lošijem položaju. S druge strane, ni sindikati se ne žele odreći nekih stečenih prava. Ja bih ovdje ipak stao na stanu radnika. Zato što praksa u mnogim tvrtkama pokazuje da se zakoni uopće ne poštuju, da je zaštita radnika slaba ili nikakva. To je i razlog otpora smanjivanju prava, jer ljudi razmišljaju: ako im poslodavci sada rade to što rade, kako bi tek bilo da se i ta prava dodatno smanje. Redistribucija prava bit će moguća onoga trenutka kad odnos rada i kapitala bude fer i kad se ne budu dijelili otkazi iz puke obijesti, samo zato da pojedini vlasnici nagomilaju svoje bogatstvo. Primjer nefer odnosa je rad zaposlenica i zaposlenika u dijelu trgovačkih tvrtki. Ne poštuju se odredbe o radnom vremenu i posebno plaćenom radu. Najgore je to što sve piše u Zakonu o radu, ali to nitko ne poštuje. Zbog toga razumijem sindikate koji rezoniraju ovako: zašto bismo se odrekli dijela svojih prava, kad ni ovo što imamo nitko ne poštuje. Morat ćemo graditi povjerenje, baš kao i tržište rada, na kojem nećete živjeti u strahu da, ako promijenite ili izgubite posao, više nikada nećete naći novo zaposlenje. Zalagat ću se za povjerenje i tržište rada koje će osiguravati fleksibilnost tako da svi mogu naći posao, uz puno poštovanje radničkih prava.

Pravosuđe i politika

NACIONAL: Kako vidite razvoj Europske unije u budućnosti?
- Trenutačno je osnovno pitanje hoće li EU nastaviti jačati nadnacionalne institucije i ići prema modelu bliskom ustroju Sjedinjenih Američkih Država, ili će zadržati postojeći okvir. Mislim da u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti razvoj događaja u Uniji. To se vidjelo i tijekom pregovora o Lisabonskom ugovoru. Postoje različita mišljenja, ali najvažnije je da se ne smije forsirati jačanje europske vlasti. U kojem god smjeru se razvijala Europska unija, Hrvatska unutar nje mora osigurati vlastitu prepoznatljivost i prepoznatljivost hrvatskog naroda i kulture. Ovdje ne mislim samo na Hrvate, nego i na sve naše manjine koje su doprinos kulturnom i društvenom životu Hrvatske.

NACIONAL: Koja je vama koncepcija bliža - konfederativne ili čvrste Europske unije?
- Ovisi o tome kako će se razvijati situacija. Hrvatska je mala zemlja i sigurno nećemo biti ujecajni poput Njemačke ili Francuske. Zato je bitno razvijati kriterije koji će i malim narodima unutar Unije osiguravati dobar status, a ne da se osjećaju kao da im drugi nameću svoje stavove. To znači da moramo imati dozu realizma, ali i dozu pravednosti, što povezujem s tradicijom naše prepoznatljivosti, kulture, pa i ekonomske snage koja će morati biti puno veća nego sada.

NACIONAL: Što kao profesor prava mislite kakve će biti presude hrvatskim generalima u Haagu?
- Nemojte me to pitati jer su suđenja još uvijek u tijeku. Svakome od njih želim uspjeh u tim sporovima, ali ne želim nagađati što će sud presuditi.

NACIONAL: To vas pitam jer sigurno znate da velik dio hrvatske javnosti smatra da politika bitno utječe na UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu.
- Nemojmo imati iluzija, pravosuđe jest drugo lice politike. U pravnim državama politika ima utjecaj pri donošenju zakona, ali ne bi trebalo biti direktnog upliva politike na konkretne pravosudne predmete. Ja sam se dugo bavio haaškim sudom i mislim da on donosi napredak u razvoju demokratskih standarda. Hrvatska bi izgledala bitno drukčije da nismo prihvatili neke od standarda MKSJ. Daleko od toga da se u Haagu nisu događale stvari koje s pravnog aspekta i nisu bile najbolje, ali unatoč tim slabostima ne žalim što postoji haaški tribunal. U želji da preuzmemo haaške predmete mi smo pojačavali standarde rada hrvatskih sudova i ponosan sam da sam pomogao edukaciji naših sudaca, a bio sam autor zakona koji je omogućio preuzimanje tih predmeta. Kad već govorimo o tome, MKSJ (ICTY) je optužio trojicu hrvatskih časnika, a ondje ukupno ima 161 okrivljenik. Barem na kvanitativnoj razini teško se može reći da u Haagu vode antihrvatsku politiku.

NACIONAL: Je li po vašem mišljenju Hrvatskoj važnije strateško partnerstvo s Bruxellesom ili Washingtonom?
- Hrvatska želi ući u EU i po prirodi stvari Europa je naš primarni cilj. S druge strane, Sjedinjene Države dugogodišnji su iskreni prijatelj Hrvatske i članstvo u Uniji ne može nas spriječiti da razvijamo najčvršće odnose i sa SAD-om. Mislim da je lažna dilema pitanje EU ili SAD, to više što prije svega moramo misliti o vlastitim nacionalnim interesima. Upravo su nacionalni interesi ono što će odlučivati hoćemo li se u pojedinoj situaciji više prikloniti Americi ili Europi, ali, globalno gledajući, stanje je takvo kakvo jest, dio smo Europe, a imamo sjajnog prijatelja u Americi.

NA VELIKOM EUROPSKOM TRŽIŠTU

NACIONAL: Koji su vanjskopolitički interesi Republike Hrvatske?
- U prvom redu da se Hrvatska što kvalitetnije uklopi u Europsku uniju. To znači da moramo biti sposobni za uspješno natjecanje na tamošnjem tržištu, a u svemu tome i očuvati nacionalni identitet. Važan je nacionalni interes i nacionalna sigurnost i želim osigurati da Hrvatska više nikada ne bude napadnuta. Važan dio nacionalnih interesa je i gospodarski razvoj, kao i društveni razvoj u koji spada jačanje ljudskih prava i demokratskih standarda.

NACIONAL: Kad govorimo o velikim državama, jeste li zabrinuti zbog jačanja ruskog utjecaja na Balkanu?
- Ne plašim se. Koliko god smo, kao članica NATO-a, a uskoro i Europske unije, dio zapadne hemisfere, mislim da bi bila potpuna ludost ne razvijati dobre odnose s Rusijom, Kinom ili Indijom. Oni također imaju kapital, s njima se može normalno trgovati, a to znači najbolje moguće odnose s tim velikim državama, uz čuvanje strateškog interesa, a to je pripadnost Europi.

NACIONAL: Kako u budućnosti vidite razvoj odnosa Hrvatske i Srbije?
- Trenutačno su ti odnosi napeti, ali htio bih naglasiti kako su, nakon ulaska u EU, odnosi sa susjedima moj strateški interes. Naša sigurnost ovisi o dobrim odnosima sa susjedima i stabilnosti u regiji, baš kao što i naša ekonomija ovisi o dobrim odnosima i trgovanju sa susjednim zemljama. Izrazito pozitivnu ekonomsku bilancu imamo samo s Bosnom i Hercegovinom, i pitanje je kako ćemo otplatiti dug koji imamo ako ne budemo prisutniji na susjednim i novim tržištima. Sigurno dolazi i vrijeme zajedničkih projekata. Mora prestati strah od susjeda koji zbog rata i agresije postoji u mnogim ljudima. To ne znači nikakve integracije i posve su deplasirane teze o nekakvoj novoj Jugoslaviji. Nema nove Jugoslavije i nikada je više neće biti. Ali zato ima susjednih država s kojima moramo biti prijatelji, trgovati i graditi dobre odnose. U gradnji međusobnih odnosa treba polaziti od toga da ćemo za koju godinu zajedno sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Slovenijom biti članovi nadnacionalne Europske unije.

Briga za kvalitetno useljavanje

NACIONAL: Već skoro deset godina traje rat protiv terorizma. Smatrate li da je islam opasnost za demokraciju?
IVO JOSIPOVIĆ sa svojim esdepeovskim kolegama i kolegicama- Islam nije opasnost za demokraciju, on je vjera koju treba poštovati. Terorizam je pogrešan odgovor na neke nepravedne odnose u današnjem svjetskom poretku. On prije svega ne koristi onim zajednicama koje smatraju da bi ti odnosi trebali biti drukčiji, a šteti i cjelokupnoj svjetskoj zajednici. Šteti i razvoju zemalja odakle dolaze ljudi koji se bave terorizmom i zato je protiv terorizma potrebno sklopiti najširi savez, ali ujedno redefinirati neke aspekte današnjeg svjetskog poretka.

NACIONAL: Kako ćete kao vrhovni vojni zapovjednik reagirati na eventualni zahtjev da pripadnici HV-a budu poslani u opasne vojne misije?
- U takvim situacijama vodit ću se vrlo racionalnim kriterijima. Prvi kriterij je imamo li dovoljno obučene i opremljene vojnike čija je sigurnost na najvišoj razini. Procijent ću i rizičnost slanja naših vojnika u opasne ratne zone. Treba vidjeti i globalni nacionalni interes, odnosno da li sudjelovanje u nekoj akciji u globalnom smislu može naštetiti Hrvatskoj. Naposljetku, naše sudjelovanje mora počivati na razmjernosti. Sudjelovanje hrvatske vojske mora biti razmjerno njenoj veličini i našoj ekonomskoj snazi. To su kriteriji na temelju kojih treba odlučiti ide li se ili ne ide u neku vojnu akciju.

NACIONAL: Što ako, primjerice, SAD zatraži da hrvatski vojnici ostanu u Afganistanu, a neke druge države povuku svoje kontingente?
- Na prvom je mjestu uvijek nacionalni interes, a potom suradnja s partnerima.

NACIONAL: Kad postane članica Europske unije, Hrvatska će se vjerojatno morati suočiti s imigracijom. Može li dolazak stranaca izazvati probleme?
- Mislim da se toga ne trebamo bojati. Imamo teritorij na kojem živi 4 i pol milijuna ljudi, a moglo bi ih živjeti 50 milijuna. Bit će useljenika i naš je interes da to bude kvalitetno useljavanje ljudi koji će pomoći da svima nama bude bolje. Na kraju krajeva, još u Austro-Ugarskoj manjine poput češke ili slovačke bitno su pridonijele razvoju Hrvatske. Više se bojim da naši ljudi ne odu nekamo drugamo, nego toga što će ovamo dolaziti useljenici. Uvjeren sam da će naša kultura i identitet biti zaštićeni.