Izbor Ive Josipovića za novog predsjednika Republike Hrvatske zapravo je i dovršetak prve faze velikih smjena u hrvatskoj politici. U proteklih godinu dana došlo je do dramatičnih promjena, tako da se već može upotrijebiti fraza kako Hrvatska u novo desetljeće ulazi s novom političkom garniturom.

No još je važnije to što je, u većini slučajeva, riječ o pozitivnim procesima i dolasku političara koje, uglavnom, nije moguće povezati s korupcijskim aferama iz prošlosti. Ivo Josipović svojevrsna je personifikacija tog pozitivnog trenda i, koliko god se prethodna dva mandata Stipe Mesića mogu ocijeniti pozitivno (zbog uvođenja demokratskih standarda u unutarnjoj politici i međunarodne emancipacije Hrvatske na vanjskom planu), Josipović bi mogao inicirati važne pomake u borbi protiv korupcije i kriminala i tako pomoći da Hrvatska brže uđe u Europsku uniju.

Promjene na političkoj karti

Josipovićev dolazak na Mesićevo mjesto posljednja je u nizu promjena na političkoj karti Hrvatske. Prethodio joj je odlazak Ive Sanadera kojega je na premijerskom položaju zamijenila Jadranka Kosor, a jesenas je došlo i do promjena u dvjema strankama: u HSLS-u je Darinko Kosor naslijedio Đurđu Adlešič, a abdicirao je i dugogodišnji predsjednik HSP-a Anto Đapić, koga je naslijedio Danijel Srb. Osim toga, iz aktivne politike otišli su donedavno utjecajni ministri Damir Polančec i Berislav Rončević, a pitanje je i što će biti s Božidarom Kalmetom, Brankom Vukelićem, Milanom Bandićem, pa čak i Radimirom Čačićem. Svi oni nalaze se pod sumnjom da su sudjelovali u financijskim malverzacijama, dok je u Čačićevu slučaju, zasad, teško procijeniti u kolikoj će mjeri prometni incident u kojem je poginula jedna osoba utjecati na njegovu političku karijeru.

Za budućnost Hrvatske političke smjene i dolazak novih ljudi iznimno su značajni. Uostalom, u samo pola godine od dolaska na premijerski položaj deblokirani su pregovori s EU, a Jadranka Kosor provela je prijeko potrebnu desanaderizaciju i omogućila pravosuđu rad na korupcijskim aferama koje su povezane s bivšim predsjednikom Vlade. Uspije li pokrenuti gospodarstvo, Jadranka Kosor mogla bi postati istinski uspješna premijerka.

HSLS pokazao odlučnost

Darinko Kosor je u samo dva mjeseca otkako je preuzeo HSLS također donio nekoliko pozitivnih odluka, primjerice, eksplicitno se usprotivio Sanaderovu povratku u politiku, a u predsjedničkoj kampanji podržao je Ivu Josipovića. Tim odlukama pokazao je da su liberali sposobni voditi autonomnu politiku i u budućnosti će, možda, presudno utjecati na izgled vladajuće koalicije. Daniel Srb još nije pokazao novi smjer HSP-a, ali već je i odlazak Ante Đapića pozitivan politički događaj.

Napokon, tu je i novi predsjednik Ivo Josipović, čiji će dolazak, unatoč besmislenim kritikama na račun njegova “nedostatka strasti”, također pozitivno dinamizirati ovdašnje političke prilike. Zato je 2010. godina koja bi mogla postati bolja nego što trenutačno izgleda.