Objavljeno u Nacionalu br. 743, 2010-02-09

Autor: Marko Biočina

Afera Podravka - MOL

Sanader kontrolirao pregovore

DVA VISOKA IZVORA IZ MAĐARSKE,jedan od čelnih ljudi MOL-a i jedan ugledni konzultant, potvrdili su izravnu umiješanost bivšeg premijera i potpredsjednika Vlade u sklapanje ugovora o MOL-ovu kreditu Podravci

DVOJICA BIVŠIH
Ivo Sanader i Damir Polančec, bivši premijer i potpredsjednik
Vlade, održavali su pregovore s MOL-om u tajnosti od svojih
suradnika u VladiDVOJICA BIVŠIH Ivo Sanader i Damir Polančec, bivši premijer i potpredsjednik Vlade, održavali su pregovore s MOL-om u tajnosti od svojih suradnika u VladiNacional je iz dva izvora u Mađarskoj, od kojih je jedan visokopozicionirani dužnosnik tamošnje naftne kompanije MOL, a drugi ugledni konzultant, doznao detalje o tome kako su se vodili pregovori o Podravci i Ini. Polančec je pregovarao, a Sanader je nadgledao pregovore i Mađari su s bivšim premijerom imali izravan kontakt. Nacional je također dobio potvrdu da je bivši potpredsjednik hrvatske vlade Damir Polančec dogovorio 34,2 milijuna eura vrijedan kredit koji je ta kompanija preko OTP banke isplatila Podravci. Taj dogovor Polančec je s čelnicima MOL-a sklopio u pregovorima hrvatske vlade i mađarske kompanije o novoj raspodjeli upravljačkih prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ina, a Nacionalovi izvori tvrde da je cijeli aranžman usuglašen uz znanje i odobrenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Dapače, tvrdi se kako su mađarski pregovarači u svakom trenutku imali omogućen izravni kontakt s bivšim premijerom Sanaderom, kojem su bile poznate sve pojedinosti pregovora.


Te informacije izravno inkriminiraju bivšeg premijera i njegova najbližeg suradnika za protuzakonite radnje u privatizaciji Ine, najveće hrvatske kompanije. Sporazumima koje je Polančec, uz Sanaderovo odobrenje, sklopio s MOL-om Hrvatska bi mogla biti oštećena za više od 5 milijardi kuna, a na temelju otkrića o kreditu koji je MOL u ožujku prošle godine isplatio Podravci te izjave svjedoka o tome kako ga je dogovorio baš Polančec može se očekivati da će uskoro u sklopu istrage osobno biti ispitani i Polančec i Sanader. Ipak, osim dvojice nekadašnjih čelnih ljudi hrvatske vlade s ozbiljnim kriminalnim optužbama uskoro bi se mogli suočiti i čelni ljudi MOL-a, koji su s Polančecom i Sanaderom dogovarali sporne transakcije. Naime, kako doznaje Nacional, mađarsko pravosuđe već je započelo intenzivnu istragu o ulozi vodstva MOL-a u tom slučaju, a u sklopu istrage ispitan će biti i čelni čovjek MOL-a Zsolt Hernády, koji će morati uvjerljivo objasniti na temelju čega je dao milijunski kredit Podravci.

Naime, u prvom tromjesečju 2009., kad je posao sklopljen, MOL je zabilježio poslovni gubitak od 507 milijuna američkih dolara i poslovao sa smanjenom likvidnošću, pa je teško shvatiti poslovnu logiku prema kojoj bi u takvoj situaciji potrošio 34 milijuna eura za pomoć stranoj tvrtki potpuno različite djelatnosti, s kojom prethodno nije imao nikakvih poslovnih veza, kao što je Podravka. Nacionalovi mađarski sugovornici procjenjuju da će Hernády i ostali članovi poslovnog vodstva MOL-a, osim s policijskom istragom, biti suočeni i s jakim pritiskom dioničara kompanija da obrazloži taj potez. Jedini logičan razlog kojim bi se ta transakcija mogla opravdati bila bi mogućnost da se MOL domogne dodatnih dionica Ine, kao što je u ugovoru i naznačeno, no budući da Podravka takvih dionica nema niti ih je ikad imala, Hernády će morati objasniti i na temelju čega je ugovor uopće sklopljen.

S druge strane, takva financijska transakcija, koja se temelji na nepostojećem zalogu, suprotna je MOL-ovim korporativnim etičkim načelima poslovanja i pravilima Europske unije. Pojedini pravni stručnjaci s kojima se Nacional konzultirao smatraju da bi mađarska kompanija zbog tog ugovora mogla biti podvrgnuta i istrazi institucija Europske unije za borbu protiv korupcije i pranja novca.
Ipak, u istrazi o privatizaciji Ine otkriveni su i neki novi detalji koji ukazuju na to da je u odnosima s MOL-om Hrvatska pretrpjela milijunsku štetu, a primjer toga je i kupnja plinskog skladišta Okoli. Iako je premijerka Jadranka Kosor u medijima tvrdila da Vlada nije donosila nikakve odluke u vezi sa spornim financijskim transakcijama Podravke, Ine i MOL-a, a pojedini članovi Vlade tvrdili da je pregovore s mađarskom kompanijom potpuno autonomno vodio Polančec, to nije u cijelosti istina.

Važnu ulogu u kupoprodaji plinskog skladišta Okoli, što ga je državna tvrtka Plinacro otkupila od Ine na temelju sporazuma koji je sklopio Polančec, odigrala je i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Plinacro je skladište Okoli platio 514 milijuna kuna. Tu cijenu tada su pojedini stručnjaci ocijenili kao previsoku, tvrdeći kako je nelogično da se toliko plaća za objekt čija je knjigovodstvena vrijednost prilikom prve faze privatizacije Ine bila 11 puta manja i iznosila tek 47 milijuna kuna, naročito s obzirom na to da je ključni dio skladišta naftna bušotina koja ionako pripada državi, a za koju je Ina imala samo koncesiju. U Vladi su se od tih optužbi branili tvrdeći kako je cijena posljedica procjene koju je napravila poznata svjetska konzultantska tvrtka PricewaterhouseCoopers, no manje je poznato kako su due dilligence Okolija obavili i stručnajci Plinacra te procijenili da vrijednost skladišta iznosi između 260 i 300 milijuna kuna.

DAMIR POLANČEC I ZSOLT HERNÁDY na potpisivanju ugovora između Plinacra, Ine, MOL-a i Vlade RHDAMIR POLANČEC I ZSOLT HERNÁDY na potpisivanju ugovora između Plinacra, Ine, MOL-a i Vlade RHNa kraju je Vlada, na prijedlog Marine Matulović-Dropulić, prihvatila višu procjenu, uz odredbu da će Plinacro u slučaju nedostatka sredstava platiti tek 300 milijuna, dok bi ostatak podmirila Vlada. Na koncu je cijeli iznos ipak podmirio Plinacro novcem iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj, ali u kontekstu novih otkrića taj slučaj mogao bi biti ponovno otvoren kako bi se otkrilo zašto je skladište plaćeno 200 milijuna kuna više od procijenjene vrijednosti. Taj slučaj samo je jedna u nizu indicija o tome kako je Polančec MOL-u pogodovao i u dogovoru o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine. Naime, na temelju tog ugovora Polančec je iz Ine izdvojio tek skladište plina i tvrtku koja se bavila uvozom, ali ne i proizvodnju.

To je potpuno nelogično, jer je upravo kroz proizvodnju Ina godinama pokrivala goleme gubitke nastale zakonskom obvezom da u Hrvatskoj prodaje uvozni plin ispod nabavne cijene. Izdvajanjem samo tvrtke za trgovinu plinom država je faktički na sebe preuzela goleme gubitke, a vrlo profitabilni dio plinskog biznisa ostavila Ini. Pri tome se Polančec obvezao kako će Vlada do 1. srpnja ove godine od Ine otkupiti njezine tvrtke za trgovanje i skladištenje plina. Ako Hrvatska to ne učini, ugovorom je određeno da će prestati vrijediti višegodišnja zabrana MOL-a da slobodno raspolaže dionicama hrvatske kompanije, kao i pravo prvokupa tih dionica koje ima hrvatska vlada. Vlada je nedavno s MOL-om uspjela dogovoriti odgodu provedbe tog dijela ugovora za godinu dana, no činjenica je da će 2011. država opet biti suočena s golemim troškovima koje ta transakcija podrazumijeva.

Naime, preuzimanje plinskog biznisa na način kako je to dogovorio Polančec znači da će Hrvatska, povrh 500 milijuna kuna plaćenih za Okoli, morati platit barem još 750 milijuna kuna za plin u tom skladištu te na sebe preuzeti milijunske gubitke proizišle iz nemogućnosti da se uvozni plin prodaje po tržišnoj cijeni. Taj bi režim trebao potrajati do 2013. godine, kad bi cijene plina trebale biti usklađene s europskima, a dotad bi država na trgovini plinom mogla izgubiti najmanje 3,5 milijardi kuna. Sve u svemu, izdvajanje plinskog biznisa iz Ine državu će koštati između 4,5 i 5 milijardi kuna, a k tomu otvoreno ostaje i pitanje cijene domaćeg plina, budući da će proizvodnja ostati u vlasništvu Ine, odnosno MOL-a.

Te goleme štete posljedica su ugovora o odnosima dioničara u Ini, ugovora o plinskom poslovanju, te ugovora o otkupu plinskog skladišta Okoli. Sva tri ugovora potpisana su 30. siječnja 2009., a pregovore o njima vodio je Polančec. Na temelju dioničarskog ugovora koji je sklopio Polančec MOL-u je praktički prepuštena potpuna kontrola nad upravljanjem Inom, iako mađarska kompanija posjeduje tek 47 posto dionica naspram 44 posto i dalje u posjedu hrvatske države. Za takvu diskrepanciju u odnosu vlasničkog udjela i upravljačkih prava obično se plaća premija, koja obično iznosi između 5 i 10 posto tržišne vrijednosti kompanije, no u ovom slučaju država nije zaradila ništa. Kako je MOL kredit Podravci isplatio tri mjeseca nakon potpisivanja novog dioničarskog ugovora, jasno je zašto se istražuje mogućnost da je upravo taj novac dio premije, naročito s obzirom na to da je u ugovoru o zajmu navedena mogućnost da Podravka kredit otplati dionicama Ine, iako kompanija te dionice ne posjeduje.

Hrvatsko pravosuđe sad istražuje je li konačna premija za ustupke u preuzimanju Ine trebala biti Podravka, budući da su novac od kredita tadašnji čelni ljudi Podravke iskoristili kako bi pokrili dubioze nastale njihovim neuspješnim pokušajem preuzimanja kompanije. S druge strane, istražuju se i svi slučajevi u kojima su u prošlosti postojale indicije da je državni vrh pogodovao MOL-u. Takav je i slučaj presude hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je morala izdati dozvolu za novu raspodjelu vlasničkih prava u Ini koju je dogovorio Polančec. Nacional je prije mjesec i pol objavio dokumente iz kojih se može zaključiti da je pozitivno mišljenje Agencije o tom dogovoru ishođeno nakon jakih političkih pritisaka na djelatnike te institucije i predsjednicu Agencije Olgicu Spevec.

Izvor iz same Agencije za Nacional je tada potvrdio kako su pritisak vršile "osobe koje više nisu dio izvršne vlasti", što se odnosilo na Polančeca i bivšeg premijera Sanadera. Njihov pritisak bio je ključan za odluku Agencije da iz konačne verzije izvješća izbaci niz zaključaka o tome kako je transakcija nezakonita, jer bi MOL-u omogućila da stekne nedopustivo visok udjel na hrvatskom tržištu nafte i naftnih derivata, te kritika na račun odluke hrvatske vlade da MOL-u prepusti gotovo apsolutna upravljačka prava u Ini, iako je 44 posto kompanije i dalje u državnom vlasništvu, a tek četiri posto više u vlasništvu MOL-a. Na kraju je izmijenjen i konačni zaključak Agencije, na temelju kojeg je mađarskoj kompaniji naloženo da proda svoj lanac benzinskih postaja Tifon ili neku od Ininih podružnica koja ima sličan tržišni udjel kao Tifon, te je umjesto toga Ini nametnuta obveza da proda svoju tvrtku kćer Crobenz višestruko manje vrijednosti i tržišnog udjela od Tifona.

OLGICA SPEVEC, šefica
Agencije za zaštitu
tržišnog natjecanja, na
koju se vršilo pritisak u vezi s MOL-omOLGICA SPEVEC, šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, na koju se vršilo pritisak u vezi s MOL-omTako je MOL-u omogućeno da i u slučaju da proda dionice u Ini i dalje u Hrvatskoj razvija svoje poslovanje preko uspješne tvrtke kakva je Tifon. Taj ustupak MOL-u još više vrijedi danas, u kontekstu najnovijih otkrića o sumnjivim okolnostima u privatizaciji Ine. Hrvatski mediji spekuliraju kako bi, ako se dokažu kriminalne radnje i namjere u tom procesu, mogle nastati zakonske okolnosti na temelju kojih bi Državno odvjetništvo moglo pokrenuti sudski proces raskida ugovora koji je sklopio Polančec. Raskidom tog ugovora MOL bi, do sklapanja novog, praktički ostao bez utjecaja u hrvatskoj kompaniji, bez obzira na svoj vlasnički udjel. Može se pretpostaviti i da bi odnosi vrha te kompanije s hrvatskom vladom, kao i imidž MOL-a bili u vrlo lošem stanju, a kad bi Mađari odlučili prodati dionice, poslovanje u hrvatskoj nastavili bi upravo putem Tifona. S druge strane, takav razvoj događaja ovisi o tome hoće li hrvatsko pravosuđe uspjeti nepobitno dokazati kriminalnu namjeru Polančeca i Sanadera u pregovorima Ine i MOL-a. Kredit koji je MOL dao Podravci najnovija je u nizu indicija da se dogodilo upravo to, te da privatizacija Ine nije bila vođena u skladu s nacionalnim interesima, na koje se bivši premijer često u javnim nastupima pozivao.

Pojavi li se uskoro i dokaz ili svjedočanstvo koje ih izravno povezuje s kreditnim aranžmanom između Podravke i MOL-a, Ivo Sanader i Damir Polančec, nekoć dvije najmoćnije osobe u Hrvatskoj, kao i čelni ljudi MOL-a, najveće mađarske kompanije, mogli bi biti suočeni i s konkretnom optužnicom za počinjenje kriminalnog djela.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

registracija
7/2/10

crvenoperka, 11.02.10. 13:55

NORMALNO TAJ LOPOV SANADER I PODR. CRVENKO POLANČEC HOĆU UNIŠTITI PODRAVSKO ZLATO, JER NISU PODRAVKU LOPOVI GRADILI GRADIO JE PODRAVKU GOSP, GAŽI SA NEKADAŠNJI 7 TISUĆA RADNIKA JER PRIJE SE ZVALA PEKMEZARA- PODRAVKA


registracija
10/11/09

ruvil, 14.02.10. 14:08

Pa to smo mogli i ocekivati da su u pitanju velike muljaze onaj dan kad je taj gad dao ostavku!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika