SMJENA U SPLITSKOJ PU Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko (desno) u ponedjeljak je u Splitu predstavio novog načelnika Policijske uprave splitskodalmatinske Josipa BukvićaMinistar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko krenuo je u konačni obračun sa svim visokorangiranim policajcima koji su proteklih godina štitili i prikrivali korupcijsku hobotnicu bivšeg hrvatskog premijera. Da će u sljedeća dva mjeseca provesti najozbiljniju čistku u policijskim redovima, Karamarko je najavio svim načelnicima policijskih uprava u Hrvatskoj još na zajedničkom sastanku 22. siječnja u Zadru.

Većina njih tada nije bila svjesna da njihov resorni ministar misli vrlo ozbiljno, pa je prva njegova odluka bila gotovo simbolička: početkom prošlog tjedna donio je odluku o dugo očekivanoj smjeni načelnika PU splitsko- dalmatinske Ivana Merćepa, kojega zbog snažne političke zaštite Ive Sanadera i Luke Bebića u proteklih šest godina nisu uspjeli smijeniti čak dvojica ravnatelja policije koji su to namjeravali - Marijan Benko i Vladimir Faber.

Osim smjena u vrhu splitske policije, do sredine ožujka sličan scenarij predviđen je i za čelnike policije u Osijeku, Zadru i Gospiću, a možda i u još nekim policijskim upravama čiji čelnici ne budu ispunili zadatke koje su pred njih postavili ministar Karamarko i ravnatelj policije Oliver Grbić. A kriteriji za smjenu vrlo su jasni. Prvi je ocjena minulog rada pojedinog načelnika, odnosno njegova uloga u prikrivanju golemog koruptivnog aparata koji je premrežio državu tijekom Sanaderove vladavine, za što je najočitiji primjer splitskog načelnika Ivana Merćepa, koji je gotovo upropastio cjelokupnu istragu o aferi “Brodosplit”. Drugi je kriterij broj slučajeva korupcije i organiziranog kriminala koje će sljedećih mjeseci procesuirati svaka policijska uprava. Kako ističe Nacionalov izvor iz vrha policije, koji god načelnik ne uspije zadovoljiti navedene kriterije, ili pak bude postojala sumnja da na svom terenu pokušava prikriti ili zaštititi nekog lokalnog moćnika, bit će smijenjen po hitnom postupku.

U sredinama gdje se procijeni velika sprega lokalnih policijskih čelnika s lokalnim vlastodršcima, smijenjenog će načelnika zamijeniti policajac iz sasvim drugog dijela Hrvatske. Sve te mjere nužne su za nastavak kontinuirane borbe protiv korupcije, koja je ozbiljno počela tek nakon što je Sanader otišao s vrha vlasti. Trenutačno najviše posla na raskrinkavanju krupnih afera imaju policajci u glavnom hrvatskom gradu, pa nije čudno da im je u velikim antikorupcijskim istragama zatrebala i pomoć kolega iz drugih krajeva Hrvatske: odlukom Ravnateljstva policije prije nekoliko mjeseci svaka policijska uprava je u Zagreb kao ispomoć morala poslati po jednog inspektora za gospodarski kriminalitet. Uskoro će se ti inspektori vratiti u svoje policijske uprave pa će u drugom valu istraga obrađivati velike korupcijske slučajeve u svojim sredinama. Da u tome uspiju, morat će imati apsolutnu podršku svojih nadređenih, pa zato ministar Karamarko i njegovi bliski suradnici u roku od dva mjeseca namjeravaju smijeniti sve nesposobne ili kompromitirane policijske načelnike.

Sve to dio je depolitizacije i profesionalizacije hrvatske policije koju je pokrenuo bivši ravnatelj policije Vladimir Faber potkraj 2008. Jedan od prvih njegovih poteza bila je smjena dotadašnjeg načelnika PU dubrovačkoneretvanske Ivana Krešića. Njegov mandat ostao je obilježen višestrukim propustima u istrazi o smrti Australke Britt Lapthorne, slaba borba protiv narkodilera na Korčuli i gotovo nikakav rad policije na slučajevima korupcije i gospodarskog kriminaliteta. Unatoč katastrofalnom radu, Krešić je godinama uživao potporu HDZ-a, odnosno Luke Bebića, pa se čak i javno hvalio da ga nitko ne može smijeniti. Nakon te smjene Faber i Karamarko jako su se zamjerili Sanaderu i Bebiću, pa sredinom studenoga te godine nije proveden Faberov plan da nakon Krešića smijeni i Ivana Merćepa. Tek je potkraj ožujka prošle godine Faber ipak uspio nastaviti micanje HDZ-ovih kadrova smijenivši dotadašnjeg šefa karlovačke policije Nenada Kranjčeca, a tri mjeseca kasnije Faber je zbog Sanaderove nesnošljivosti prema njemu “unaprijeđen” s mjesta ravnatelja policije.

MARIJAN BENKO bio je ravnatelj policije od prosinca 2005. do studenoga 2008. i više je puta htio smijeniti Ivana Merćepa, ali mu politika to nikad nije dopustilaNakon dolaska premijerke Jadranke Kosor ministar unutarnjih poslova Karamarko ipak je uspio osnažiti svoj položaj unutar Vlade, pa je još jesenas svim policijskim načelnicima dao do znanja da će sljedećih mjeseci biti na “probnom roku”, odnosno da će vrlo brzo vrednovati njihov rad i ispunjavanje zadanih ciljeva - u prvom redu to se odnosilo na raščišćavanje svih nagomilanih afera, te depolitizaciju, odnosno desanaderizaciju hrvatske policije. Ipak, takve najave, po svemu sudeći, nisu ozbiljno zabrinule većinu načelnika. Kako ističe Nacionalov izvor iz vrha policije, iako su potkraj godine državni vrh te Državno odvjetništvo i policija uhićenjima dotad nedodirljivih menadžera javnih poduzeća i otvaranjem istraga pokazali da je konačno počeo istinski obračun s korupcijom na najvišim razinama, sve se to događalo samo u glavnom hrvatskom gradu.

“Lijepo je da vi kao u kinu gledate što mi sve radimo u Zagrebu, a da nitko od vas nije krenuo u borbu protiv korupcije u svojim sredinama”, navodno je glasila poruka Tomislava Karamarka ostalim policijskim načelnicima. Priliku da svim načelnicima usmeno izloži svoje planove o skorim smjenama Karamarko je imao 22. siječnja. Toga dana u Zadru se obilježavala 17. obljetnica vojno-redarstvene akcije “Maslenica”, a nakon protokolarnog dijela, na kojem je bio cijeli državni vrh, Karamarko i ravnatelj policije Grbić održali su višesatni sastanak sa svim načelnicima policijskih uprava. Kako ističu neki sudionici, Karamarko nije previše birao riječi: pokazao je svoje nezadovoljstvo stanjem u većini policijskih u prava, ukazao na to da je, otkako je imenovan za ministra, većina načelnika imala punu godinu dana da se iskaže, te da će u sljedeća dva mjeseca neki načelnici biti smijenjeni. Posve očekivano, prvi u tom nizu je sada već bivši načelnik splitske policijske uprave Ivan Merćep.

On i njegov zamjenik Ante Gudelj još su početkom prošlog tjedna pozvani u Zagreb u Ravnateljstvo policije, gdje im je priopćeno da će u sljedećih tjedan dana biti razriješeni sa svojih dugogodišnjih funkcija. Merćepova reakcija nakon tog sastanka odaje njegovu bahatost, jer je istoga dana na upite nekih novinara demantirao i ismijavao mogućnost svoje smjene, a uozbiljio se tek proteklog vikenda kad je napokon shvatio da više nema nikoga u vrhu državne vlasti tko bi ga nekritički štitio, kako je to bio običaj minulih godina. A razloga za Merćepovu smjenu doista je mnogo: u njegovih šest godina na čelu splitske policije ta uprava bila je jedna od najlošijih u državi. Ne samo da splitska policija nije otkrivala i rješavala krupne slučajeve gospodarskog kriminala i korupcije, nego je izbjegavala baviti se čak i očitim slučajevima poput mnogih afera u vezi s Hrvatskim autocestama, odnosno izgradnjom autocesta na jugu Hrvatske. Najveći Merćepov krimen ipak je slučaj “Brodosplit”.

Nakon što je u proljeće 2006. Nacional otkrio da su uprava i nadzorni odbor Brodosplita u sklopu izgradnje četiriju brodova za njemačku brodarsku kompaniju Vessels oprali gotovo 6 milijuna dolara preko nekoliko ciparskih kompanija, načelnik Merćep i njegov šef odjela za gospodarski kriminal Ivan Lozić učinili su sve - da se taj slučaj ne procesuira. Vrhunac njihova nemara, odnosno zaštitničkog ponašanja prema kriminalu Merćep i Lozić pokazali su višestrukom opstrukcijom istrage koju su samo nominalno proveli: njihovi policajci obavili su reda radi nekoliko izvida i sastavili tek posebno izvješće ne podignuvši kaznenu prijavu, zaključivši da nema nikakva kaznenog djela. Pri svom zaključku ostali su i kad je Županijsko državno odvjetništvo samoinicijativno podnijelo sudu istražni zahtjev na temelju kojeg je istraga o Brodosplitu ipak pokrenuta. Osim što je usporio i otežao istragu, Merćep je odgovoran i za dalekosežne posljedice svog zataškavanja afere “Brodosplit”: prije nekoliko mjeseci u javnost je doprla informacija da je u samom jeku afere policiji, SOA-i i Državnom odvjetništvu bila poznata namjera sudionika afere Drage Mačeka da postane pokajnik bude li mu određen pritvor.

ANTON DRAŽINA Šef zadarske PU (lijevo) bit će smijenjen zbog neaktivnosti oko korupcijeDa je splitska policija tada ozbiljno i profesionalno obavila posao, afera “Brodosplit” danas bi već bila potpuno rasvijetljena i okončana, a možda bi već doživjela i sudski epilog. Ovako, istraga još uvijek traje i, po svemu sudeći, neće biti okončana do kraja ove godine, a novi načelnik splitske policije Josip Bukvić dio radnog vremena morat će provesti čisteći tu i mnoge druge afere koje je Merćep godinama držao u ladici. Kolika je razina zaštite i prikrivanja kriminala i korupcije bila u Merćepovoj upravi, pokazuje i to što se ministar Karamarko odlučio na potez koji sasvim sigurno u Splitu neće biti dočekan s odobravanjem - umjesto da Merćepa zamijeni nekim policajcem iz splitske policijske uprave, odlučio je onamo poslati čovjeka iz Zagreba, kojem je dao stroge upute što od njega očekuje. Njegov zadatak bit će i da prekine sve sprege lokalnih moćnika i splitske policije, što je, prema nekima, bilo glavno obilježje Merćepova mandata. On je, uostalom, proteklih godina bio čest predmet istraga koje su provodili istražitelji unutarnje kontrole: još 2004. istraživali su se njegovi putni nalozi, a 2006. slučaj kad su Merćepovi policajci pustili na slobodu čovjeka kojeg je supruga prijavila zbog obiteljskog nasilja, a on ju je nakon izlaska iz policije ubio. U nizu anonimnih pisama koje su mediji povremeno dobivali iz Splita Merćepu se uvijek na teret stavljalo sumnjivo bogaćenje, zataškan slučaj vlastitog obiteljskog nasilja, a u studenome prošle godine na “Noći Imoćana” šef splitske policije čak se i potukao s jednim gostom u restoranu Sky na vrhu Kerumova trgovačkog centra Joker.

Osim smjena u splitskoj upravi, kako ističu Nacionalovi izvori, sljedeći potez Tomislava Karamarka bit će raščišćavanje stanja u policijskim upravama u Zadru i Osijeku. Otkako je u studenome 2004. imenovan na čelnu funkciju u zadarskoj policiji, načelnik Anton Dražina ne može se pohvaliti ni jednim krupnim slučajem korupcije i organiziranog kriminala, što je u Ravnateljstvu policije prepoznato još prije nekoliko mjeseci. Zbog toga će navodno već do kraja veljače Dražinu u Zadru zamijeniti mlađi policajac, kojem će glavni zadatak biti reaktiviranje odjela gospodarskog kriminaliteta i otvaranje velikih antikorupcijskih istraga u tom gradu. Nešto slično očekuje i šefa osječke policijske uprave Darinka Mikulića. Njega, osim za nerad, terete i za ponašanje slično Merćepovu - ne samo da nije otkrivao kriminal, nego je uz pomoć sebi bliskih policajaca zataškavao slučajeve koje bi otkrili drugi. Jedan od najkonkretnijih primjera takve prakse bila je afera “Kiosci” iz prosinca 2008. Iako su još sredinom listopada osječkoj policiji bile poznate činjenice o davanju u podzakup zemljišta koje je osječko Gradsko prometno poduzeće (GPP) dobilo u zakup od Grada, u taj slučaj uskoro se uključila lokalna politika. Zbog tadašnjih koalicijskih problema u gradskoj vlasti i priprema za lokalne izbore lokalnim moćnicima odgovaralo je da se cijela afera što prije slegne i zataška, pa je takav mig poslan i osječkoj policiji.

A ona je bila vrlo blagonaklona pa je za osumnjičenog direktora GPP-a Darka Markovića i dvojicu osječkih poduzetnika, Ivicu Džaltu i Vladimira Čaju napisala prijave za najblažu kvalifikaciju - sklapanje štetnih ugovora. Ipak, tadašnji ravnatelj policije Vladimir Faber, koji je imao neposrednog iskustva u vođenju osječke policije, brzo je shvatio što se zbiva u Osijeku, pa je iz Zagreba poslao dvojicu iskusnih inspektora za gospodarski kriminal koji su u samo tjedan dana proširili i osnažili kaznenu prijavu na razinu zloporabe položaja, što je omogućilo da taj slučaj prijeđe u županijski djelokrug i da osumnjičena trojka bude pritvorena. Osječkog načelnika Mikulića izravno terete i za postupanje policije u istrazi o navodnoj maloljetničkoj prostituciji u osječkom Domu za odgoj. Policija se u taj slučaj uključila tek nakon što su o njemu danima izvještavali mediji i na kraju prijavila Osječanina Dragana Pocrnića da je svojom prijavom širio lažne i uznemirujuće glasine.

Epilog slučaja bio je da je osječki Općinski sud oslobodio Pocrnića odgovornosti za to kazneno djelo, a osječka policija se ponijela posve neprofesionalno, navodno jer je ta afera vodila prema pojedincima iz lokalne vlasti. Posljednji u prvom nizu načelnika koji očekuju smjenu je Željko Jurković, načelnik PU ličko-senjske. Iako u njegovoj regiji nema velikih tvrtki pa objektivno i ne može biti krupnih korupcijskih slučajeva, Jurkovića smatraju zaštitnikom lokalne politike, zbog čega je na razini cijele uprave otežan rad nižerangiranih policajaca. Načelniku Jurkoviću u Ravnateljstvu policije jako su zamjerili i odluku iz rujna prošle godine, kad je svog bivšeg glasnogovornika Jozu Milasa imenovao svojim zamjenikom. Problem je u tome što je upravo Milas javnosti priopćio puni identitet silovane američke košarkašice Illishe Jarret, dok je identitet napadača Jose Mraovića zaštitio navodeći mu samo inicijale, što je dotad nezabilježena praksa u policijskom postupanju. Hrvatska javnost tada je osudila Milasovo ponašanje, a Disciplinski sud MUP-a izrekao mu je i uvjetnu kaznu prestanka radnog odnosa u trajanju od godinu dana.

Nakon takvog epiloga malo je tko očekivao da će Milas ostati na svojoj funkciji, a načelnik Jurković donio je još bizarniju odluku - unaprijedio ga je za svog zamjenika. Sve predviđene smjene u policijskim upravama širom Hrvatske trebale bi biti okončane do sredine ožujka, jer je ministar Karamarko od hrvatske premijerke Jadranke Kosor dobio odobrenje da hrvatsku policiju posve očisti od kriminala i korumpiranosti koja je obilježila razdoblje Sanaderove vladavine, a zapravo je oduvijek bila velik problem koji nitko nije uspio do kraja riješiti. Ipak, rad policije i Državnog odvjetništva posljednjih nekoliko mjeseci budi optimizam da bi do sredine ove godine hrvatska policija napokon mogla istinski biti očišćena od bilo kakvog utjecaja politike.