Objavljeno u Nacionalu br. 746, 2010-03-02

Autor: Marko Biočina

VELIKA SMJENA na čelu INA-e

Novi šef za bolji imidž MOL-a

ZOLTÁN ÁLDOTT, 40-godišnji mađarski menadžer, imenovan je novim predsjednikom Uprave INA-e usred sve žešćih kritika na račun toga kako kompanija MOL upravlja poslovanjem te hrvatske naftne kompanije

MAĐAR NA ČELU INA-e Zoltán Áldott dosad je
bio član Uprave MOL-a
zadužen za istraživanje
i proizvodnju, a njegovo imenovanje za novog predsjednika Uprave Ine smatra se nagovještajem
značajnih promjena
u načinu na koji MOL
upravlja INA-omMAĐAR NA ČELU INA-e Zoltán Áldott dosad je bio član Uprave MOL-a zadužen za istraživanje i proizvodnju, a njegovo imenovanje za novog predsjednika Uprave Ine smatra se nagovještajem značajnih promjena u načinu na koji MOL upravlja INA-omImenovanje novog predsjednika Uprave hrvatske naftne kompanije INA-e Zoltána Áldotta u hrvatskim je naftaškim krugovima protumačeno kao nagovještaj značajnih promjena u načinu na koji MOL upravlja INA-om. Naime, taj 40-godišnji menadžer, dosadašnji član Uprave MOL-a zadužen za istraživanje i proizvodnju, smatra se jednim od najkompetentnijih MOLovih menadžera i dobrim poznavateljem načina poslovanja INA-e, kao i poslovnog okružja u Hrvatskoj.

Još krajem 90-ih godina sudjelovao je u inicijalnim pregovorima o spajanju MOL-a i INA-e u jednu tvrtku, a nekoliko godina kasnije radio je i na prvoj fazi privatizacije INA-e. Áldott je vodio i proces MOL-ova preuzimanja slovačkog Slovnafta, kompanije koja je tijekom godina postala jedna od najuspješnijih MOLovih podružnica. Uspije li Áldott polučiti slične poslovne efekte i u Hrvatskoj, INA bi u budućnosti mogla znatno profitirati.


Njegov dolazak može se smatrati direktnim odgovorom vodstva mađarske kompanije na najave o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva koje bi trebalo istražiti sve sumnje o nelegalnostima u pregovorima Vlade i MOL-a oko podjele upravljačkih prava u hrvatskoj kompaniji. Osnivanje tog povjerenstva prije nekoliko dana zatražili su zastupnici oporbenog SDP-a, a samo dva dana nakon što je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila kako je osobno spremna podržati taj zahtjev, a prema Nacionalovim izvorima, upravo je ta činjenica, uz zdravstvene probleme dosadašnjeg šefa INA-ine uprave Lászla Gesztija, glavni razlog smjene na čelu hrvatske naftne kompanije. Prema tim informacijama, u vrhu MOL-a već dulje vrijeme postoji izraženo nezadovoljstvo stanjem u kojem se trenutačno nalazi INA, ali i iznimno negativnim imidžem koji MOL uživa u hrvatskoj javnosti.

Utoliko, Nacionalovi sugovornici smatraju kako je on logičan izbor za osobu koja bi trebala sanirati sve negativne posljedice devetomjesečnog mandata Lászla Gesztija na čelu hrvatske naftne kompanije: “Glavna posljedica Gesztijeve vladavine je to što MOL danas praktički nema prijatelja u Hrvatskoj. U hrvatskoj javnosti danas postoji dominantan stav kako je MOL na nepravedan način stekao kontrolu nad poslovanjem INA-e i kako sad svojim potezima nanosi štetu hrvatskoj kompaniji. Odraz tog stava je i činjenica da je na političkoj sceni praktički stvoren konsenzus oko ideje da se pokrene saborsko istražno povjerenstvo. Takva situacija objektivno je prouzročena brojnim medijskim napisima o sumnjivim okolnostima vezanim za pregovore o novom ugovoru Vlade i MOL-a, za što Geszti ne snosi odgovornost, ali on nije učinio ništa da bi negativne efekte toga ublažio, već ih je nekim svojim potezima i dodatno pojačao. U takvom ozračju MOL teško da može dugoročno normalno poslovati u Hrvatskoj, a osnivanje istražnog povjerenstva kompaniji bi moglo nanijeti nove štete.”

DAMIR POLANČEC i ministar financija Ivan Šuker, koji ne
odobrava ideju o saborskom istražnom povjerenstvuDAMIR POLANČEC i ministar financija Ivan Šuker, koji ne odobrava ideju o saborskom istražnom povjerenstvuGesztijevu smjenu stoga treba promatrati u širem kontekstu INA-ina poslovanja u proteklih godinu dana. On je već drugi MOL-ov menadžer koji je s visoke pozicije u INA-i tijekom posljednjih mjeseci povučen na savjetničku poziciju u MOL-u. Tako je još u prosincu s pozicije izvršnog direktora za Rafinerije i marketing smijenjen Zalán Bács. László Geszti je na čelo INA-e došao u lipnju prošle godine, s pozicije starijeg izvršnog potpredsjednika MOL Grupe, a njegovo imenovanje tumačilo se činjenicom da se radi o jednom od najiskusnijih MOL-ovih menadžera koji je razdoblju od 2003. do 2006. obavljao funkciju INA-ina potpredsjednika zaduženog za financije, pa stoga dobro zna kako kompanija funkcionira. U to vrijeme INA je bila opterećena s 1,1 milijardom kuna vrijednim poslovnim gubicima iz 2008., a od Gesztija se prije svega očekivalo da stabilizira kompanijino poslovanje, jer ga se smatra jednim od MOL-ovih najsposobnijih menadžera. Ipak, u okolnostima ekonomske krize to se pokazalo kao vrlo teška zadaća, a Geszti kao iznimno tvrd i nefleksibilan menadžer nije se najbolje snašao u kompleksnim okolnostima u kojima se kompanija našla posljednjih desetak mjeseci.

Tako je u vrlo kratkom razdoblju vodstvo INA-e ušlo u niz nesuglasica s hrvatskim državnim vrhom. Prva se dogodila zbog kompanijine namjere da naglo poveća cijene naftnih derivata, čemu se Vlada protivila, a druga zbog duga prema državi u iznosu od 1,6 milijardi kuna, koji INA nije bila u stanju podmiriti. Ministar financija Ivan Šuker tako je u više navrata kompaniji prijetio kako će zbog dugova aktivirati blokadu nad INA-inim računom, a u javnosti se kompaniju praktički prikazivalo kao glavnog generatora nelikvidnosti u državi. S druge strane, u javnosti su se učestalo pojavljivale spekulacije o navodnim masovnim planiranim otpuštanjima u kompaniji, zatvaranju pojedinih kompanijinih ključnih objekata poput rafinerije u Sisku, te prodaji INA-ine strateške imovine, kao što su nalazišta u Siriji. Iako su u INA-i većinu tih informacija demantirali, nisu uspjeli u javnosti spriječiti nastanak sve jačeg dojma kako kompanija u poslovnom smislu stagnira. Tome je uvelike pridonio i sam Geszti, koji se prema medijima držao iznimno rezervirano, do te mjere da tijekom svog mandata na čelu kompanije nije dao ni jedan ozbiljniji intervju. U naftaškim krugovima pričalo se da se slično ponašao i u odnosu s podređenima, što je navodno rezultiralo iznimno lošom atmosferom unutar kompanije.

Takav način upravljanja kompanijom znatno je pridonio i lošijim poslovnim rezultatima nego što se očekivalo, ali i sve jačem dojmu kako kompanija ne posluje dobro. Upravo taj dojam pokazao se ključan za sve probleme koje MOL u Hrvatskoj danas doživljava. Kad su se počele objavljivati konkretne informacije o tome kako je mađarska kompanija do upravljačkih prava u INA-i došla kroz niz nelogičnih pogodnosti koje im je omogućio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, kompanija je stekla iznimno negativan imidž. Svaki potez MOL-a u upravljanju INA-om tumačen je negativno, čak i kad se radilo o sasvim uobičajenim poslovnim potezima kao što je inzistiranje na službenom komuniciranju na engleskom jeziku unutar tvrtke. U takvim okolnostima jasno je zašto su se u vrhu MOL-a odlučili na promjene.

Nacionalov sugovornik tvrdi kako bi se zato odnos MOL-a prema INA-i u budućnosti mogao uvelike promijeniti: “Mislim da je smjena Gesztija dokaz kako su u MOL-u shvatili da ovako više ne mogu. Ako žele popraviti svoj imidž u hrvatskoj javnosti, u budućnosti će se morati puno aktivnije posvetiti poslovanju INA-e. Primjerice, nedopustivo je da s jedne strane zbog navodnog nedostatka novca zatvaraju razvoj INA-inih nalazišta u Siriji, a s druge pregovaraju sa Surgutneftegazom oko otkupa vlasničkog udjela te kompanije u MOL-u, koji vrijedi minimalno 1,4 milijarde eura. Dakle, novca očito ima, a ako želi da ga se u hrvatskoj percipira kao dobrog vlasnika, MOL će dio tog novca morati preusmjeriti u hrvatsku kompaniju. Kad bi INA poslovala dobro, zapošljavala ljude, stvarala profit i širila svoje poslovanje, siguran sam da bi i imidž MOL-a bio drukčiji, bez obzira na ono što se događalo u pregovorima s Polančecom. Gesztijev odlazak i Áldottov dolazak pokazuju da su i u MOL-u počeli to uviđati.”

U kojoj će mjeri Zoltánu Áldottu uspjeti provesti potrebne promjene trenutačno je teško zaključiti, no na temelju njegovih prethodnih zaduženja u sklopu MOL-a može se zaključiti kako bi mogao biti znatno uspješniji od Gesztija. Otežavajući faktor u tome svakako bi moglo biti najavljeno osnivanje istražnog saborskog povjerenstva, no MOL bi proaktivnijom poslovnom politikom u INA-i i otvorenijim pristupom u odnosima s javnošću sigurno mogao ublažiti negativne efekte koji iz te istrage eventualno proiziđu.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika