USTAVNA DUŽNOST Ivo Josipović angažman u pregovorima Vlade i seljaka vidi kao dio svoje ustavne dužnosti da radi na stabilnosti zemljeKoliko god Ivo Josipović pokušava umanjiti razlike u stajalištima u odnosu na Vladu, sve je više pokazatelja kako u HDZ-u nisu sretni zbog novog centra političke moći u Hrvatskoj. Prije desetak dana iz Vlade su prema Predsjedničkom uredu upućene kritike zbog Gospodarskog savjeta u kojem su gospodarstvenici kritični prema aktualnoj ekonomskoj politici, a tijekom vikenda Vladi se nije svidjelo Josipovićevo arbitriranje u sporu sa seljacima. Zbog toga ga je Andrija Hebrang u ponedjeljak u Novom listu optužio da pokušava srušiti Vladu i osigurati povratak ljevice na vlast.

Dojam je da Josipovića nisu zabrinuli ti napadi, a u razgovoru tvrdi da svojim političkim djelovanjem ne šteti već pomaže Vladi i Jadranki Kosor. Pritom je očito kako predsjednik misli da se Hrvatska nalazi u dubokoj krizi, i u okviru ovlasti kojima raspolaže, namjerava se snažno angažirati u brojnim pitanjima, od gospdarskih do rada policije i obavještajnih službi.

Sukobi s Vladom zasjenili su prošlotjedni Josipovićev posjet Bruxellesu gdje se susreo s vodećim političarima EU. Ovo je njegovo prvo inozemno putovanje i, kako je naglasio u intervjuu, EU je spreman uskoro primiti Hrvatsku u svoje članstvo.

NACIONAL: Kakvi su vaši dojmovi iz Bruxellesa?

- Dojmovi su jako dobri. Susreo sam se s predsjednikom Europskog vijeća van Rompuyem, predsjednikom Europskog parlamenta Busekom i predsjednikom Europske komisije Barrosom. Svi su Hrvatskoj zaželjeli dobrodošlicu u Europu. Prepoznaju hrvatski napredak, ali dali su do znanja i kako ima stvari koje trebamo popraviti, u prvom redu u odnosu na Poglavlje 23. koje uključuje pravosuđe, borbu protiv korupcije, javnu upravu te ljudska i manjinska prava. EU očekuje i da Hrvatska odigra još značajniju ulogu u stvaranju boljih odnosa u jugoistočnoj Europi. Mislim da je to hrvatski nacionalni interes, bez obzira na Europu.

Partnerstvo važnije od liderstva

NACIONAL: Predsjednik Europskog vijeća van Rompuy je izjavio kako vjeruje da će Hrvatska ove godine dovršiti pregovore.
- To ovisi isključivo o našoj žustrini u provedbi reformi. Bitno je da odlučno nastavimo započete reforme, a ja ne vidim zašto ne bismo. Vjerujem da će Hrvatska završiti pregovore još ove godine.

NACIONAL: Je li bilo naznaka da bi Hrvatska tek 2013. ili 2014. mogla ući u EU?
- Ne. Ali ako reforme ne provedemo, neće se ostvariti naša želja da 2012. postanemo članica EU. No velik sam optimist, bez obzira na ekonomske probleme koji su nas pogodili.

NACIONAL: Jeste li razgovarali o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom?
- Da. Svu trojicu sugovornika podsjetio sam na napredak koji je Hrvatska postigla u suradnji s Haagom. Hrvatska je do 2000. napravila malo, a nakon toga vidljiv je stalni napredak za koji su zaslužne vlada Ivice Račana, a kasnije i vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Bilo je nespretnosti oko topničkih dnevnika gdje sustav kontrole dokumenata nije bio najbolji. No bilo bi neracionalno da država koja je tako puno uložila u suradnju s Haaškim sudom i izručila svoje generale, europsku budućnost riskira radi nekoliko papira. Važno je da Vlada napravi sve kako bi se ti dokumenti pronašli. Ako ih nema, Hrvatsku se zbog toga ne smije sankcionirati. Mislim kako stvari idu dobrim smjerom i da će Hrvatska dokazati da poduzima sve što može.

NACIONAL: EU traži da Hrvatska postane predvodnik u regiji?
- Bez obzira na opće poboljšanje u komunikaciji između građana ili gospodarskoj i kulturnoj suradnji, postoji zastoj na političkoj razini. To nisu samo granični problemi koje, u različitim intenzitetima, Hrvatska ima sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom i Srbijom. U slučaju Srbije imamo dosta važnih pitanja koja nisu riješena poput sudbine nestalih osoba, kažnjavanja odgovornih za ratne zločine, povratka kulturnog blaga kao i rješavanja statusa izbjeglih. Za rješenje tih problema važnije je partnerstvo od liderstva. Kroz partnerstvo, kao lider, nametnut će se ona država koja bude najuspješnija u reformama i najspremnija na suradnju s drugim državama. Lider se ne postaje političkom odlukom, već sposobnošću partnerstva, suradnje i napretka, te kvalitetom vlastitog puta koji postaje atraktivan i ostalima u regiji.

NACIONAL: Jesu li od vas zatražena jamstva za povratak osoba srpske nacionalnosti?
- Hrvatska je ta jamstva već dala postojećim propisima, kao i politikom koja govori da se mogu vratiti svi koji to žele i da imaju pravo na povrat imovine. No dio ljudi nakon toliko godina više nema interes za povratak. To se odnosi i na Srbe koji su otišli u Srbiju i na Hrvate koji su se iz nekadašnjih republika doselili u Hrvatsku, pa i na one koji su iz jednog dijela Hrvatske otišli u drugi, u pravilu u neki veći grad. Oni su našli posao, već godinama žive u novim sredinama, oženili su se, a djeca im tamo idu u školu ili na fakultet. Vrlo je teško očekivati da će prekinuti život i vratiti se u mjesta iz kojih su otišli prije gotovo dva desetljeća. Naravno da svima mora biti jasno kako se ti ljudi imaju pravo vratiti i imaju pravo na povrat imovine, ali stvar je svakog pojedinca hoće li tu mogućnost iskoristiti.

Nastavak borbe protiv korupcije

NACIONAL: Kolika je opasnost da zbog neriješenih problema Srbija oteža ulazak Hrvatske u EU?
- Ne vjerujem da naši susjedi namjeravaju voditi neprincipijelnu politiku koja će otežati ulazak Hrvatske u EU jer to trasira brži put u Uniju i Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Od EU očekujem konsenzus oko toga da uspjeh Hrvatske znači nešto pozitivno i za države u susjedstvu, baš kao što dobra situacija u tim zemljama znači i boljitak za Hrvatsku.

NACIONAL: Kako komentirate prošlotjednu izjavu Vladimira Šeksa, koji je odbio bilo kakvu mogućnost da Hrvatska odustane od tužbe protiv Srbije za genocid?
- O tome odluku donosi Vlada, a o racionalnosti tužbe treba odlučiti kada se vidi kako napreduju naši odnosi sa Srbijom, i je li moguće zahtjeve iz tužbe ostvariti i na neki drugi način.

NACIONAL: Koje je vaše mišljenje?
- U tužbi se nalaze određena očekivanja i zahtjevi. Ako se ti zahtjevi ispune, tužba nema osobitog smisla, a ako ne budu ispunjeni, vjerojatno treba nastaviti postupak. Kod ispunjavanja tih zahtjeva zadnjih godina došlo je do napretka. Tražili smo otkrivanje sudbine nestalih, povrat otetog kulturnog blaga, kažnjavanje ratnih zločina i još dosta toga.

NACIONAL: EU je ponovno zainteresiran za BiH. Kako objašnjavate da EU dugo vremena nije reagirao, ponajprije na provokativne izjave Milorada Dodika?
- Formiralo se stajalište da, dijelom i zbog Daytona, vodeću ulogu oko BiH ima SAD. Ali i EU brine o BiH, a osobno želim da se u susjednoj državi nađe formula koja će jamčiti jednakopravnost sva tri naroda, baš kao i svakog pojedinca. Hrvatska je zainteresirana za položaj tamošnjeg hrvatskog naroda. Nažalost, udio Hrvata u BiH opao je sa 17 na 11 posto, i to pokazuje da hrvatska politika s obje strane granice nije bila dobra. Strateški interes je da u BiH opstane i hrvatski narod. Državna politika RH je da respektiramo suverenost BiH i da se ne miješamo u unutarnje poslove BiH. Ali kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska treba pomoći u profiliranjnu stajališta hrvatskog naroda koji je to njegov interes i kako ga ostvariti. Naglašavam da se radi o pomoći, a ne diktiranju. Hrvatska, zajedno s drugim potpisnicama Daytona, može biti, ako to BiH želi, moderator pri postizanju sporazuma triju naroda u BiH. Ali odgovornost je na narodima BiH.

NACIONAL: Budući da ste kampanju temeljili na borbi protiv korupcije, što namjeravate napraviti sada kada ste predsjednik Republike?
- Predsjednik Republike predsjeda Vijećem za nacionalnu sigurnost. Korupcija i organizirani kriminal u gospodarstvu predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, i zajedno s Vladom i premijerkom Kosor, koja je također članica VONS-a, nastavljamo borbu protiv korupcije.

Svi očekujemo profesionalizam

NACIONAL: Jesu li istina da EU očekuje procesuiranje nekih bivših i sadašnjih visokopozcioniranih hrvatskih dužnosnika?
- Postupci se ne vode po narudžbi, dakle, nama nitko ne može zadati „vodite dvadeset postupaka protiv sedam ministara". Postupci se vode tamo gdje ima dokaza. Naravno da svi očekujemo profesionalizam. Pod profesionalizmom podrazumijevam da slučajevi koji smrde na korupciju budu istraženi i da se kazne krivci. Ali nitko od nas ne očekuje nekakvu kvotu u kažnjavanju, niti bi to bilo u duhu pravne države. A ta pravna država kod nas zaista ima puno posla.

NACIONAL: Može li se dogoditi da Hrvatskoj zbog pravosuđa bude uveden monitoring?
- Ne vjerujem, usprkos negativnom iskustvu koje EU ima s nekim svojim članicama. Hrvatska će ući u EU kada ispuni puno strože kriterije nego su to morale napraviti neke druge zemlje. EU želi prihvaćanje kriterija i to ne samo deklarativno nego i u svakodnevici.

Stradanja ljudi ne trebaju nikom

NACIONAL: Oko spora Vlade i seljaka izjavili ste da država mora ispuniti svoje obveze.
- Politika, tj. Vlada, mora biti vjerodostojna i održati obećanja. Ako se to ne može, treba strpljivo pregovarati, priznati gdje se pogriješilo i vidjeti kako se stanje može popraviti. Cilj je ne oštetiti nijednu socijalnu skupinu u njenim legitimnim pravima. Zna se koliki su bili poticaji za 2008., i ako u proračunu nema novca, a ja vjerujem Vladi kada kaže da ga nema, politika mora ući u dijalog. Umijeće politike je naći rješenje koje će u sadašnjim okolnostima biti pravedno, što je posao Vlade. Ne namjeravam voditi gospodarsku ili poljoprivrednu politiku jer to je posao Vlade, koja za svoju politiku stiče podršku, ali i negativne poene. Prvo, angažirao sam se kako bih motivirao Vladu da pronađe pravedno rješenje jer sam još u kampanji vidio da seljaci teško žive. Drugo, želio sam da seljaci ne idu u prosvjede jer sam znao da postoji opasnost da postanu masovni, što pojačava i mogućnost konflikta, pa i stradanja ljudi, a to ne treba nikome.

NACIONAL: Jeste li razgovarali s Jadrankom Kosor?
- Jesam. Gospođa Kosor ima dobre namjere, ali vidjet ćemo kakav će biti rezultat. Onaj tko brine za proračunsku stabilnost ima drugačije viđenje od onoga tko nešto očekuje od proračuna, a stvar je demokracije i kvalitetne politike da se te stvari rješavaju za stolom, a ne na cesti.

NACIONAL: Andrija Hebrang vas je optužio da podrivate rad Vlade, i kako ste na Pantovčak dovedeni s ciljem rušenja HDZ-a i dolaska ljevice na vlast. Hebrang je drugi čovjek HDZ-a i zanima me vaš komentar.
- Od kada sam preuzeo dužnost, suočavam se s iracionalnim strahom da ću rušiti HDZ i Vladu. Počelo je s Gospodarskim savjetom. Ja ću sam birati svoje savjete i njihov sastav sigurno ne znači akt neprijateljstva prema Vladi. Dapače, s tim istim ljudima stalno ili povremeno surađuje i Vlada. Vlada i ja smo na istoj strani pa me čudi antagonizam koji je pokazan od strane Vlade. Pokazao sam i riječju i djelom, da poštujući svoju ustavnu poziciju surađujem s Vladom i činim sve da Hrvatska bude bolja i uspješnija. To se posebno vidi na mojim razgovorima s udrugama seljaka. Učinio sam upravo ono što Ustav traži, poduzeo mjere za očuvanje stabilnosti zemlje. Vratio sam seljake za pregovarački stol, ukazao im na mogućnosti i potrebu da kompromisom dođu do rješenja prihvatljivih i Vladi i seljacima. O tome sam obavijestio predsjednicu Kosor. I Vlada je tu dobro reagirala i vratila se pregovorima. Zato postignuti sporazum smatram uspjehom i Vlade i seljaka, ali i svojim osobnim uspjehom. U tom kontekstu, nastup ministra Čobankovića, kojemu sam omogućio da se brzo vrati za pregovarački stol, blago rečeno, neukusan je. Što se Hebranga tiče, žao mi je da se ono ljubazno, duhovito i tolerantno lice iz kampanje pokazuje tek kao maska koja je pala nakon kampanje. Hebrang ne bi svakih nekoliko dana kretao u napad da to nije i dio šire strategije. Ali, ipak, pred javnošću ostaje sam sa svojim izjavama. Mislim da mu nakon teza o „dovođenju", „instaliranju" i „rušenju" ostaje da napiše zgodan politički SF roman. Imao bi bolju prođu nego ove izjave.

Traženje pozitivnih rješenja

NACIONAL: Što ako vam, poput seljaka, uskoro sa sličnim zahtjevima dođu radnici iz brodogradilišta kojima prijeti zatvaranje?
- Apsolutno ću i njih primiti. Moja dužnost je razgovarati s ljudima i moderirati u smislu pozitivnih rješenja, ali ponavljam, nemam ambicija voditi gospodarsku politiku. U razgovoru s predstavnicima Splitske željezare čuo sam strašne stvari o njihovom položaju, kao i načinu kako je tekla pretvorba i privatizacija. Očekujem da i Vlada nešto učini jer naši radnici imaju pravo dostojno živjeti. Kao predsjednik ne mogu donijeti zakone, ali mogu sugestijama i političkim djelovanjem pomoći da se problemi riješe. Postoji mnogo ljudi koji jako teško žive, ponekad su sretni i ako samo saslušate njihove probleme.

NACIONAL: Sadašnja situacija je takva da u Hrvatskoj nije isključen socijalni bunt?
- Upravo tako. Predsjednik Republike je osoba koja po ustavu jamči stabilnost i funkcioniranje države. Tu imam što reći i ja ću to činiti bez obzira sviđalo se to nekome ili ne.

NACIONAL: Jeste li saznali tko su članovi paraobavještajne grupacije koja je pokušala denucirati vas, a dijelom i još neke predsjedničke kandidate?
- Sada je zaista nevažno tko je bio žrtva te rabote. Riječ je o tome da je paraobavještajna zajednica nezakonito prikupljala i fabricirala podatke, i puštala ih u javnost. To je klasičan primjer narušavanja ljudskih prava i sloboda, te pokušaj izvaninstitucionalnog utjecaja na politički sustav. To je nasrtaj i na obavještajnu zajednicu jer se cijela ta rabota htjela prikazati kao da dolazi iz legalnih službi. Zato je dobro da se sudionici raskrinkaju i time spriječi da sutra novinari, političari, gospodarstvenici i druge javne osobe postanu nove žrtve toga podzemlja.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni s radom policije?
- Djelovanje policije mjerim kroz nekoliko elemenata. U posljednje vrijeme vidimo povećanu efikasnost kroz otvaranje nekih novih slučajeva u gospodarskom kriminalu. Konačna ocjena se može donositi kada vidimo državnoodvjetničke i sudske odluke. U MUP-u se vidi trend profesionalizacije. Podržavam depolitizaciju policije. S druge strane ima i parametara koji se trebaju preispitati. Događaji na Cvjetnom trgu navode na preispitivanje kriterija za uporabu prisile prema građanima. To je posebno osjetljivo područje. Želim da tu policija ima najviše standarde zaštite ljudskih prava, uvjeren da ih hrvatska policija može zadovoljiti.

Zajamčeno pravo na miran prosvjed

NACIONAL: Kako komentirate vrlo negativne reakcije vaših donedavnih kolega iz SDP-a na račun ministra Tomislava Karamarka, koga se optužuje da politizira rad policije?
- Kao što sam rekao, konačnu političku i pravnu ocjenu moći ćemo dati tek kada vidimo odluku Državnog odvjetništva i suda o prijavama koje su podnesene protiv uglednih čelnika SDP-a. Političko djelovanje stranaka ne želim komentirati, ja sada nastupam iz druge pozicije. Ali, zasigurno ću brinuti o tome da se rad policije ne politizira i da se ni protiv koga, bez obzira iz koje je stranke, ne pokreće postupak zbog njegova političkog djelovanja.

NACIONAL: Smatrate li da policija postupa ispravno kada onemogućava seljačke blokade prometnica i graničnih prijelaza?
- Ustavom je zajamčeno pravo na miran prosvjed. Seljaci su se našli u zaista teškoj situaciji i odlučili su se na prosvjede. Predstavnici udruga poljoprivrednika i seljaka su bili kod mene i razgovarali smo o njihovim problemima. Istaknuo sam, a oni su to i prihvatili, da miran prosvjed podrazumijeva da se ne koristi sila i da se drugim građanima ne onemogući funkcioniranje. Isto tako, mnogo sam truda uložio u to da potaknem seljake da ponovo krenu pregovarati s Vladom i drago mi je da su se odlučili na to. Istaknuo sam potrebu da se s Vladom nađe kompromis koji uvažava pravednost i potrebu da im se osiguraju nužni uvjeti za poslovanje. Ali, i da treba uvažiti ono što Vlada ističe u pogledu realnih mogućnosti proračuna. Treba tražiti kompromis. Seljaci su pokazali zrelost i odgovornost. Policija je tu da u okviru svojih zakonskih ovlasti ocijeni je li prilikom prosvjeda negdje prekršen zakon. Ali, i u takvim slučajevima, pa i kada mora primijeniti silu, mora postupati obzirno i razmjerno. Svi, pa i policija, moraju paziti da se ne ugrozi život i zdravlje građana. Hrvatska je mala država i ozbiljni ekscesi, poput nepotrebnog nasilja i pretjerane sile, mogu dugoročno ugroziti socijalnu koheziju i stabilnost zemlje.