GALAMOM PROTIV OPTUŽBI Visokorangirani član SDP-a Slavko Linić kao gradonačelnik sklopio je nagodbu o koncesiji bez javnog natječaja, a kad god se afera pokušala rasvijetliti, galamio je o političkim podmetanjima, što je tvrdio i nakon kaznene prijave protiv Vojka Obersnela i njegovih suradnika, optuženih da su oštetili grad za 80 milijuna kunaVisoki policijski izvor izjavio je za Nacional da nema političke pozadine iza kaznenog progona riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, riječke pročelnice Odjela za komunalni sustav Irene Milićević, njezina prethodnika na toj funkciji Vladimira Bizjaka i člana uprave privatne tvrtke Tržnice Rijeka Zorana Luštice. Isti izvor tvrdi da od te afere SDP neopravdano želi stvoriti politički cirkus kako bi Slavku Liniću spasio političku karijeru, a Obersnela i ostale osumnjičene sačuvao od kaznene odgovornosti.

Policija je prošlog tjedna spomenute osobe osumnjičila da su oštetile gradski proračun Rijeke za najmanje 80 milijuna kuna. Pod sumnjom bi se našao i Slavko Linić da slučaj u jednom dijelu nije otišao u zastaru. Svi prozvani demantirali su svoju odgovornost, a vrh SDP-a, uključujući i predsjednika stranke Zorana Milanovića i saborskog zastupnika SDP-a i šefa Nacionalnog odbora za borbu protiv korupcije Željka Jovanovića, počeo je optuživati ravnatelja policije Olivera Grbića za političko podmetanje u korist HDZ-a i manipulacije, jer su osumnjičeni po njihovim tvrdnjama u tom slučaju spasili, a ne oštetili gradsku imovinu. Nakon što su se osumnjičeni suočili s kaznenim prijavama, više se pričalo o mogućim političkim implikacijama tog slučaja, nego o supstanci kaznene prijave i onome što joj je prethodilo.

O slučaju tržnice u Rijeci periodično se raspravlja gotovo 20 godina. Gradske vlasti u Hrvatskoj u pravilu zadržavaju vlasništvo nad tržnicama, a rjeđe te tvrtke privatiziraju. Tržnice su mjesta kamo ponajprije u pravilu seosko i slabije stojeće stanovništvo donosi prodavati svoje mliječne proizvode, voće, povrće i meso. Pojavljuju se tu i razni obrtnici ili tvrtke koje prodaju svoje mesne ili druge proizvode, a svi oni trebaju plaćati najam za štandove ili poslovne prostore. Preko tržnica gradovi mogu u određenoj mjeri voditi i socijalnu politiku kako bi zaštitili standard građana koji ondje prodaju svoje proizvode. Nižim cijenama za najam štandova gradske vlasti mogu poticati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda u seoskim sredinama. Zato gradske vlasti vrlo rijetko privatiziraju tržnice.

Ipak, u Rijeci su se početkom 90-ih odlučile za takav potez. U Rijeci je i tada na vlasti bio SDP, a najmoćniji lokalni esdepeovac bio je Slavko Linić. On je tada odlučio da privatna tvrtka upravlja riječkim tržnicama, a privatna tvrtka kojoj je upravo Linić dodijelio koncesiju za taj posao na dijelu riječkih tržnica zove se Tržnice Rijeka. Za tu privatnu tvrtku uvijek se govorilo da je pod potpunom kontrolom SDP-a. Glavnog dioničara tvrtke Ivana Franolića smatraju SDP-ovim čovjekom koji je vrlo blizak SDP-ovu tajkunu Damiru Vrhovniku, čija je supruga jedno vrijeme bila i u suvlasništvu Tržnica Rijeka. Dio poslovnih krugova ide čak toliko daleko da tvrdi kako su neki raniji suvlasnici u toj tvrtki zapravo bili samo paravan upravo za Linića, ali to se teško može dokazati.

U nekim riječkim poslovnim krugovima tvrdi se da je cijeli projekt predaje upravljanja riječkim tržnicama u privatne ruke nastao kako bi privatna tvrtka koja bi upravljala tržnicama mogla dijelom svoje zarade financirati SDP. Zato neke pripadnike policije ne začuđuje da su se političari SDP-a uznemirili kad se pojavila sumnja da je privatna tvrtka Tržnice Rijeka nezakonito na štetu Grada Rijeke zaradila najmanje 80 milijuna kuna.

U OBRANU OBERSNELA Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel osumnjičen je da je omogućio privatnoj tvrtki Tržnice Rijeka da od 2000. do 2007. zaradi 69,4 milijuna kuna; u njegovu obranu stao je njegov zamjenik Zoran Jovanović i primorsko-goranski župan Zlatko KomadinaPrivatna tvrtka Tržnice Rijeka dobila je koncesiju za korištenje prostora tržnice sudskom nagodbom, a ne na javnom natječaju. Međutim, sudska nagodba odnosila se samo na zatvorene prostore središnje riječke tržnice. Ti su prostori, kako se tvrdi, ostali u vlasništvu Grada, ali ih je po povlaštenim cijenama iznajmljivala privatna tvrtka. Oporba je godinama upozoravala da ta nagodba nije dobra, jer je privatna tvrtka Gradu plaćala za najam zatvorenih prostora dvije marke po kvadratu, a potom ih je iznajmljivala drugima puno skuplje. Da je taj ugovor nepovoljan za Grad Rijeku, potvrdilo se i 2007. kad je proveden novi javni natječaj za koncesiju, koju je opet dobila ista tvrtka. Otad gradske vlasti od te privatne tvrtke za korištenje tih prostora dobivaju znatno veći novac.

Međutim, privatna tvrtka Tržnice Rijeka plaćala je komunalni doprinos samo za zatvoreni prostor tržnice, a nikad ga nije plaćala za vanjske prostore, niti je postojao ugovorni odnos koji bi im dao pravo da Tržnice Rijeka iznajmljuju vanjsku površinu prostora gradskih tržnica, a ta tvrtka je to ipak činila. Time je Grad Rijeka pretrpio veliku štetu, sumnja policija.

Spornu nagodbu o koncesiji bez javnog natječaja sklopio je Linić, koji je u to vrijeme bio prvi čovjek riječkog SDP-a. Kad god se ta afera pokušala rasvijetliti, Linić je galamio o političkim podmetanjima. Tako je bilo i 2007. kad je proveden javni natječaj za novu koncesiju, kad se javno otvorilo pitanje je li Linić sklopio štetan ugovor. Linić je tada pričao da se radi o političkom podmetanju Ive Sanadera radi parlamentarnih izbora. Slično je nastavio govoriti i nakon što je policija prošlog tjedna podnijela kaznenu prijavu protiv Obersnela i njegovih suradnika.

U kaznenoj prijavi Obersnel je osumnjičen da je omogućio privatnoj tvrtki Tržnice Rijeka da od 2000. do 2007. nezakonito zaradi 69,4 milijuna kuna. Policija je zaključila da je ta tvrtka toliko novca zaradila od najma vanjskih površina riječke tržnice, od kojih ništa nije uplaćivala Gradu, niti je taj dio tržnice mogla iznajmljivati. Grad Rijeka i tvrtka Tržnice Rijeka sklopili su 25. srpnja 1996. Ugovor o koncesiji za korištenje jednog dijela prostora na riječkoj tržnici i za to se plaćala naknada Gradu, ali prema zaključku policije najveći dio prodavača na vanjskim dijelovima riječke tržnice nije trebao tu naknadu plaćati tvrtki Tržnice Rijeka, nego gradskim vlastima. Unatoč tomu sve je naplaćivala privatna tvrtka Tržnice Rijeka te je prihode uredno knjižila, a Grad od toga nije imao nikakve koristi. Na sličan način, sumnja policija, privatna tvrtka Tržnice Rijeka bez pravne osnove naplatila je dodatnih 9,5 milijuna kuna naknada od prodavača na tržnicama Brajda, Donja Vežica, Belveder, Škurinjska Draga, Krnjevo i Sušak.

Uz to, policija je rekonstruirala da je privatna tvrtka Tržnice Rijeka bez pravne osnove uzimala naknadu od prodavača na tržnici u Zametu, gdje je ostvarila još 7,3 milijuna kuna prihoda, od čega Grad Rijeka nije imao nikakve koristi. Štoviše, gradske vlasti su, prema tvrdnjama iz kaznene prijave, kao investitor bez ekonomske opravdanosti uložile 741.259 kuna u gradnju nekretnine na toj tržnici u Zametu, koja je na zemljištu u vlasništvu privatne tvrtke Tržnice Rijeka. To je srž priče zbog koje se vrh SDP-a prošlog tjedna jako uznemirio.

Policija je u završni rad na tom predmetu krenula u svibnju 2007. Dotad je nekoliko puta na temelju anonimnih dojava ispitivala moguće nepravilnosti na riječkim tržnicama, ali bez opipljiva rezultata.
U svibnju 2007. riječka policija primila je zahtjev Županijskog državnog odvjetništva da ispita sve okolnosti u odnosu između riječkih gradskih vlasti i privatne tvrtke Tržnice Rijeka. Policija je nekoliko mjeseci to ispitivala i svoja otkrića u formi posebnog izvješća početkom 2008. poslala Županijskom državnom odvjetništvu. U radu na tom slučaju policija je djelovala isključivo u koordinaciji s Državnim odvjetništvom. Do podnošenja kaznene prijave o tom pitanju održan je 21 koordinacijski sastanak. O svakom tom sastanku napravljena je službena zabilješka, a iz njih se vidi dinamika rada na tom slučaju, koja pokazuje da u njemu nije bilo političkih pritisaka.

RAVNATELJ POLICIJE Oliver Grbić krajem veljače obaviješten je o aferi, zatražo je da mu se podobno objasni riječki slučaj a onda je sastavljena kaznena prijava; Linić ga je zbog toga nazvao 'kukavicom'Kad je Županijsko državno odvjetništvo početkom 2008. dobilo posebno izvješće policije s kronologijom zbivanja, u rad na predmetu uključili su se i dodatni eksperti koji su zaključili da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni oštetili grad za najmanje 80 milijuna kuna. Počelo je pripremanje kaznene prijave, pa je 23. veljače iz Rijeke o tome informiran ravnatelj policije Oliver Grbić. On dotad osobno ni na kojoj razini nije bio uključen u taj predmet, ali je tada zatražio da mu se podrobno obrazloži o čemu se radi, svjestan osjetljivosti tog slučaja. Tek nakon što su mu sve elaborirali, sastavljena je kaznena prijava, kojom isključivo zbog zastare nije obuhvaćen i Slavko Linić, koji je najvjerojatnije cijelu tu moguću pljačku i osmislio.