14.03.2010. / 08:38
Mlaki suvremeni čovjek kojeg može spasiti samo ljubav
Peer Gynt je tako naš suvremenik: ni vruć ni hladan, ni dobar ni loš, vrdalo u ljubavi i kruhoborac, trgovac robovima i prodavač idola, sebičnjak i kompromiser, kukavica koja će bez oklijevanja utopiti sudruga u brodolomu samo da sebe spasi ili se pak odreći neželjenog djeteta... Jednom riječju, biološki materijal koji se do mile volje može reciklirati
"Tata, dosta si gledao dječje predstave, vrijeme je da pogledaš nešto za odrasle", rekao je moj sin i odveo me na Peera Gynta u Gavellu. Predstava me oduševila i ne znam je li mi bio bolji Ozren Grabarić u naslovnoj ulozi, Alma Prica kao njegova majka Aase ili Nenad Cvetko kao Sotona. Srećom, nisam više kazališni kritičar, ne moram o predstavi; mogu zato o Peeru Gyntu, modelu modernog čovjeka, i njegovu odnosu prema svojoj duši i savjesti.
Peer Gynt je, ako niste čitali knjigu, neodgovoran, brbljav i hvalisav oportunist, željan žena, bogatstva i slave, a najviše voli sebe. Vjerojatno ste već sreli takvu osobu - s malo talenta i velikim ambicijama, a bez novca. Peera Gynta na kraju ipak sustigne savjest i proganjaju ga djela koja je propustio učiniti i riječi koje je propustio izreći. Kada pogleda unazad, Peer Gynt vidi niz neuspjelih ljubavnih veza i lijepi broj nemoralnih poslovnih poduhvata. Savjest mu prijeti da će ga optužiti na Posljednjem sudu, a on u panici, u zadnjim trenucima života, počinje tražiti sebe. Najslavniji prizor iz predstave je, dakako, onaj kad Peer Gynt ljušti luk i u svakoj ljuski nalazi jednoga sebe iz nekog fragmenta svojega života - no na kraju ne može naći pravoga sebe, ostaje mu samo hrpa ljuski. Upravo je po tom luku nobelovac Günther Grass 2006. nazvao svoju autobiografiju u kojoj je priznao da je u jednoj od ljuski bio SS-ovac.
Na koncu Peeru Gyntu dolazi Ljevač da ga pretopi: budući da nije ostvario Stvoriteljev naum, ne može ga se pustiti u Nebo; Sotona Peeru Gyntu potvrđuje da nije ni za Pakao jer su i njegova zla djela bila jednako slabašna kao i dobra. Ljevač će zato Gyntovu bijednu dušu pretopiti i iskoristiti za nova bića - šteta je da se baci vrijedan materijal. Henrik Ibsen, jer on je autor Peera Gynta, asocira na riječi iz Otkrivenja kada Isus govori anđelu Crkve u Laodiceji da je trebao biti ili vruć ili hladan; budući da je bio mlačan, ispljunut će ga iz usta.
Peer Gynt je tako naš suvremenik: ni vruć ni hladan, ni dobar ni loš, vrdalo u ljubavi i kruhoborac, trgovac robovima i prodavač idola, sebičnjak i kompromiser, kukavica koja će bez oklijevanja utopiti sudruga u brodolomu samo da sebe spasi ili se pak odreći neželjenog djeteta... Jednom riječju, biološki materijal koji se do mile volje može reciklirati, nakupina ljuski bez duše i savjesti. Dovitljiviji čitatelj već je shvatio da se ja s Peerom Gyntom nisam susreo prvi put u Gavelli nego da ga viđam redovno u zrcalu, pa zato znam cijeniti i hepiend: Peera Gynta je od Ljevača spasila ljubav njegove vjerne Solvejg. Ljubav je, eto, ipak jača od ništavila - samo ne smijemo biti mlačni.
Vezane vijesti
Judita na kvadrat
Prošle su jeseni dva povjesničara hrvatske književnosti, usto i akademika, i treći njihov znanac, jedan od najvećih znalaca hrvatskog jezika, sjedila… Više
- Veliki (o)brat
- Eutanazijom do vječnog života
- Iza sedam ispostava, sedam ureda i sedam šaltera živjela je jedna potvrda…
Komentari
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu
registracija
30/6/05
astajcic, 15.03.10. 12:02
Ne bih se složio s autorom teksta da je kao Gynt...
Stari, ti ja, mi smo kmeta dva i to je naš problem...