BAJIĆ ISTRAŽUJE LEGALNOST UGOVORA Državni odvjetnik Mladen Bajić bit će prisiljen pokrenuti pravnu proceduru raskida Ugovora o upravljanju Inom ako DORH procijeni da je sklopljen u nelegalnim okolnostimaHrvatsko državno odvjetništvo ozbiljno proučava mogućnost da je dioničarski ugovor o upravljanju naftnom kompanijom Inom, sklopljen između hrvatske vlade i mađarskog MOL-a štetan po hrvatske nacionalne interese. Ukoliko DORH u svojoj istrazi dođe do takvih saznanja, odnosno na temelju prikupljenih informacija procijeni da je ugovor sklopljen u nelegalnim okolnostima i na štetu hrvatske države, državni odvjetnik Mladen Bajić silom zakona bit će prisiljen pokrenuti pravnu proceduru raskida tog ugovora.

Informacija da DORH ispituje legalnost ugovora Vlade i MOL-a Nacionalu je potvrđena iz više upućenih izvora unutar Ine, ali i državnih institucija kao što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, gdje je DORH tijekom posljednjih tjedana provodio intenzivnu istragu i prikupio značajnu dokumentaciju. S druge strane, prema nepotvrđenim informacijama, istražitelji su obavili i informativne razgovore s nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika hrvatske vlade, među kojima je i ministar financija Ivan Šuker, a od kojih je zatraženo da posvjedoče o okolnostima i događajima s kraja 2008. i početka 2009. godine kad je ugovor s MOL-om dogovoren i prihvaćen.

Sudeći po tim informacijama glavni fokus istrage usmjeren je prema bivšem potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu, koji je praktički samostalno vodio pregovore oko novog dioničarskog ugovora s MOL-om. Čini se da u DORH-u smatraju kako su upravo Polančecove aktivnosti ključ rasvjetljavanja svih događaja u pregovorima koji su rezultirali ugovorom temeljem kojeg MOL s 47 posto dionica drži gotovo apsolutna upravljačka prava u kompaniji, dok su prava hrvatske vlade koja i dalje posjeduje 44 posto, iznimno umanjena, ali i pozadine kredita koji je OTP banka, jedan od glavnih dioničara MOL-a u istom razdoblju izdala koprivničkoj Podravci.

Polančec je dosad tvrdio kako o poslovnim odnosima Podravke i MOL-a nije znao ništa, te da ni na koji način nije sudjelovao u poslovnoj komunikaciji te dvije kompanije, no čini se da su te tvrdnje demantirane svjedočanstvom nepoznate osobe iz MOL-a. Prema tom svjedočanstvu Polančec je krajem 2008. godine u jeku pregovora Vlade i MOL-a, od čelnih ljudi te kompanije osobno zatražio da s Podravkom "podijeli svoja iskustva o obrani od prijetećeg neprijateljskog preuzimanja od strane druge kompanije". MOL je u to vrijeme bio uspješno okončao gotovo jednogodišnju borbu da ih preuzme austrijski OMV, pa su čelnici te kompanije pristali u formi savjetnika pomoći čelništvu Podravke.

Te tvrdnje izravno ne inkriminiraju Polančeca, ali za njega su iznimno neugodne jer potvrđuju kako je upravo on bio osoba koja je stvorila kontakt između čelnih ljudi Podravke i MOL-a. Ta komunikacija je na kraju rezultirala kreditom od 34 milijuna eura koje je OTP banka isplatila tvrtki Fima AMI, uz jamstvo Podravke, a taj novac je, kako sumnjaju u DORH-u, iskorišten za prikrivanje neuspješnog i nelegalnog pokušaja preuzimanja koprivničke kompanije njezinim vlastitim novcem.
S obzirom na to da je kredit s OTP-om potpisao tadašnji šef Podravke i Polančecov kum Zdravko Šestak sve veze bivšeg potpredjesnika Vlade s cijelim aranžmanom dosad su bile isključivo spekulativne naravi, no sada je situacija drukčija.

Naime, ako se utvrdi da je Polančec sudjelovao u početnoj komunikaciji između Podravke i MOL-a, on će se puno teže moći obraniti od optužbi da nije znao što se kasnije u tom odnosu događalo, odnosno da nije sudjelovao u dogovoru oko spomenutog kreditnog aranžamana, naročito s obzirom na okolnosti u kojima je on sklopljen.

Naime, prošlog tjedna je šef OTP banke i član Nadzornog odbora MOL-a Sandor Csany u Budimpešti organizirao primanje za hrvatske novinare i tom prilikom ustvrdio kako je kredit Podravci izdan u sasvim uobičajenoj bankarskoj proceduri, kako ni na koji način nije bio vezan za odnose hrvatske vlade i MOL-a, te kako ta naftna kompanija u njemu nije sudjelovala. Nacionalovi bankarski sugovornici tvrde kako je gotovo nevjerojatno da bi neka poslovna banka pristala takvoj kompaniji izdati tako velik kredit bez ikakvih dodatnih vanjskih jamstava ili sudužnika, naročito u okolnostim kakve su vladale u drugoj polovici 2008. godine, kad je Europa, a Mađarska pogotovo, bila jako pogođena globalnom gospodarskom recesijom. Upravo zbog toga, vjerojatnijom se čini mogućnost da je kredit Fimi, odnosno Podravci izdan u okviru puno šireg aranžmana.

BIVŠI PREMIJER Ivo Sanader s bivšim potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, koji je praktički samostalno vodio pregovore oko novog dioničarskog ugovora s MOL-omUkoliko se u istrazi pokaže kako je taj aranžman bio vezan za pregovore Vlade i MOL-a, odnosno da je u njemu na bilo koji način sudjelovao Polančec koji je u pregovorima zastupao Hrvatsku, ostvarit će se pretpostavke da DORH zatraži raskidanje ugovora. S druge strane, istražitelji ispituju indicije da je nelegalnosti bilo i unutar hrvatskih državnih institucija. Tako su navodno obavljeni istražni razgovori s pet članova Vladinog povjerenstva koje je trebalo voditi proces pregovora oko dioničarskog ugovora s MOL-om. Njegovi članovi, osim potpredsjednika Vlade Damira Polančeca bili su ministar financija Ivan Šuker, njegov tadašnji pomoćnik, a današnji šef Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić, te državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Ipak, kako je Nacional doznao još prije mjesec dana, iako formalno nikad nije ukinuto, to povjerenstvo je pod misterioznim okolnostima prestalo s radom tek nekoliko mjeseci nakon što je formirano. Članovi povjerenstva su se prestali sastajati, više im se nisu dostavljale informacije o tijeku pregovora, a sve odluke autonomno je donosio Polančec, iako za to nije imao formalni mandat. Dapače, Polančec je cjelokupne pregovore s Mađarima nastavio voditi potpuno samostalno, bez ikakve kontrole ili nadzora službenih državnih tijela. USKOK-ovi istražitelji sad žele znati kako i zašto se to dogodilo, te je li na taj način prekršena izravna odluka Vlade. Pretpostavlja se da su upravo o tim okolnostima razgovarali s članovima Povjerenstva, pa tako i ministrom Šukerom.

S druge strane, DORH istražuje i informacije o tome kako je šefica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec, pod jakim političkim pritiskom Polančeca i bivšeg premijera Ive Sanadera odustala od namjere da MOL-u preuzimanje kontrole nad Inom uvjetuje prodajom unosnog lanca benzinskih postaja Tifon, odnosno da je bila prisiljena iz svog konačnog izvješća izbaciti cijeli niz, za Vladu, vrlo neugodnih zaključaka o tome kako su MOL-u temeljem novog ugovora pripala upravljačka prava nerazmjerno velika u odnosu na njegov vlasnički udjel.

Ipak, unatoč brojnim indicijama o nelegalnim radnjama u procesu privatizacije nacionalne naftne kompanije, čini se da u ovom trenutku DORH još uvijek ne raspolaže konkretnim materijalnim dokazima ili svjedočanstvima kojima bi te indicije bile nedvojbeno potvrđene. Naime, da ih posjeduje glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, s obzirom na svoju zakonski definiranu ulogu pravnog zastupnika Republike Hrvatske bio bi prisiljen pokrenuti sudski spor za raskid ugovora. Bajić to još nije učinio, no i u slučaju da skupi potrebne dokaze, pravni stručnjaci s kojima se Nacional konzultirao smatraju kako je teško vjerovati da bi na kraju ugovor s MOL-om uistinu mogao bitio raskinut. Naime, može se očekivati da bi vodstvo mađarske kompanije u tom slučaju pokrenulo sve dostupne mehanizme za zaštitu svojih interesa, od pravnih, preko političkih, sve do neformalnih pritisaka na hrvatsku vladu. Naime, s obzirom na to da je Mađarska članica Europske unije, a Hrvatska još nije, može se pretpostaviti da bi Hrvatska bila suočena s jakim protivljenjem službenih europskih institucija. Također, prema nekim pravnim tumačenjima, čak i da DORH nesporno utvrdi krivičnu odgovornost Polančeca ili Sanadera, odnosno da ona bude potvrđena pravomoćnom sudskom presudom, upitno je bi li to bilo dovoljno za poništenje ugovora. Naime, bez obzira na to što je Polančec radio u pregovorima, sam ugovor formalno je donesen službenom odlukom svih članova Vlade. Iako je jasno da je takvu odluku uvelike svojim autoritetom nametnuo Ivo Sanader, u formalno-pravnom smislu nju je vrlo teško poništiti.

S druge strane, pitanje je koliko bi u ovom trenutku raskid ugovora s MOL-om uopće bio u skladu s hrvatskim državnim interesima. Naime, MOL je na posve legalan način stekao svoj vlasnički udjel u Ini i on ne može biti osporen. Pokretanje spora gotovo sigurno bi rezultiralo time da bi MOL prekinuo bilo kakvu investicijsku aktivnost u Ini, a bez svježeg potrebnog novca za konsolidaciju poslovanja i modernizaciju, Ina bi uskoro mogla biti suočena s ozbiljnim problemima. U takvoj situaciji može se pretpostaviti kako bi kompanija opet imala problema s podmirivanjem svojih dugova prema državi.

SANDOR CSANY (na slici lijevo), šef mađarske OTP banke i član Nadzornog odbora MOL-a, prošlog je tjedna na press konferenciji izjavio da je kredit Podravci izdan u sasvim uobičajenoj bankarskoj proceduriCijeli problem mogao bi se dodatno zakomplicirati ako se ostvare medijske najave kako će Ina na tržište izdati obveznice s rokom otplate od dvije godine, koje se u slučaju da kompanija ne bude mogla platiti dug mogu pretvoriti u dionice. Na taj način MOL će imati mogućnost preko prijateljskih fondova ili off shore kompanija kupiti znatan broj tih obveznica i nakon dvije godine steći većinsko vlasništvo nad Inom. Zbog toga, pojedini pravni stručnjaci smatraju kako je realno da će cijeli spor završiti nagodbom Vlade i MOL-a, odnosno dogovorom oko izmjena dioničarskog ugovora temeljem kojeg bi hrvatska država, barem privremeno, stekla veću kontrolu nad poslovanjem kompanije. S druge strane, pretpostavlja se kako bi i čelnici MOL-a bili skloni takvom dogovoru ako bi on značio konačni kraj za njih vrlo neugodne afere.