GRADONAČELNIK MILAN BANDIĆ Ustraje li na blokadi poslova Holdinga, nastat će financijsko-politička kriza golemih razmjeraMilan Bandić na jednoj strani i SDP predvođen Zoranom Milanovićem nastavljaju sukob oko vladanja Zagrebom. Nakon prošlotjedne odluke Ustavnog suda, prema kojoj Bandić definitivno više nije jedini član Skupštine Zagrebačkog holdinga, izgledalo je da je zagrebački gradonačelnik izgubio bitku za vlast u glavnom gradu. Ali posljednjih dana došlo je do preokreta i iz Bandićeva kruga stižu najave da on ubuduće neće potpisivati poslovne odluke koje bude donosila Skupština Holdinga, doznao je Nacional. Vrijednost Zagrebačkog holdinga iznosi između 16 i 18 milijardi kuna, a godišnji proračun je 6 milijardi. Ustraje li Bandić na blokadi poslova najveće gradske tvrtke u Hrvatskoj, koja se brine za oko 800.000 stanovnika, a SDP i ostale stranke na njegovoj potpunoj marginalizaciji, mogla bi nastati političko-financijska kriza neslućenih razmjera. No zasad najava sukoba nije izazvala značajne reakcije među njegovim političkim protivnicima.

"Bandić se ponašao kao da je Zagreb njegovo vlasništvo i takvo stanje nije moglo vječno trajati. Sad je izgubio gotovo sve poluge vlasti, a njegove reakcije, kojima osporava odluku Ustavnog suda da gradonačelnik nije jedini član Skupštine Holdinga, pokazuju da je izgubio osjećaj za realnost. Iskreno govoreći, gotovo me više uopće ne zanima što Bandić misli ili namjerava poduzeti", smatra osoba iz vrha SDP-a, dugogodišnji Bandićev protivnik.

Razumije se da u gradonačelnikovoj ekipi razmišljaju drukčije i smatraju da SDP krši zakone i odgovoran je za moguću nestabilnost u Zagrebu. Osobe bliske Bandiću uvjerene su da će on, unatoč odluci Ustavnog suda, ipak moći snažno utjecati na rad Holdinga. Gradonačelnik je predsjednik Skupštine Holdinga i svaka pravovaljana odluka mora imati njegov potpis. Ne budu li se Bandiću sviđale mjere buduće Holdingove uprave, on ih jednostavno neće potpisati i tako će izazvati blokadu.
Na te najave iz Holdinga poručuju da statut određuje kako, u slučaju da predsjednik Skupštine odbije potpisati odluke donesene glasovima natpolovične većine članova, potpis stavlja njegov zamjenik, a to je dr. Miran Martinac, bivši ravnatelj bolnice Sveti Duh i kadar SDP-a. Oko te statutarne odredbe ubuduće će sigurno doći do novih sukoba jer je teško vjerovati da će Bandić dopustiti svojim protivnicima da umjesto njega legaliziraju odluke Zagrebačkog holdinga.

Skupština odnedavno ima deset članova koji su na posljednjoj sjednici promijenili pravilnik i bitno ograničili Bandićeve ingerencije. Većina članova žestoki su antibandićevci - Radimir Čačić, Darinko Kosor, Jasen Mesić, Mirela Holy, Jurica Meić, Boris Šprem i Velimir Srića. Da ne ispadne kako izazivaju novi sukob, članovi skupštine ponudili su dvotjedni rok u kojem Bandić mora potpisati donesene odluke, a ako to ne učini, umjesto njega će se potpisati Martinac.

Bandić ne prihvaća tu odluku i na svaki će način pokušati zaustaviti rad nove grupacije koja vodi Holding. To prije što idućih tjedana slijedi čistka Bandićevih kadrova u Holdingovoj upravi i nadzornom odboru, čime još prije nekoliko mjeseci moćnog gradonačelnika namjeravaju posve isključiti iz odlučivanja.
Vrlo je moguće da Bandić pokrene pravosudni postupak i pokuša osporiti izmjene pravilnika koje su donijeli njegovi protivnici. Bilo bi nelogično, a i u neskladu s Bandićevim dosadašnjim političkim angažmanom, da se povuče bez borbe i kontrolu svih gradskih pslova prepusti ekipi s kojom se ne slaže.

NEGATIVNE REAKCIJE Isprika Mirele Holy (desno) Zagrepčanima zbog Cvjetnog stvorila je dojam da je SDP licemjerna strankaTo prije uzme li se u obzir da je prije manje od godinu dana uvjerljivo pobijedio kao gradonačelnički kandidat i ima legitimitet za taj položaj. Kao gradonačelnik on je praktično nedodirljiv jer bi za njegovu smjenu na referendumu trebalo glasovati više od pola građana Zagreba, a to je gotovo nemoguće. Nerealno je očekivati Bandićevu predaju i prepuštanje donošenja odluka Gradskoj skupštini ili Holdingu.
S druge strane, SDP-ovu ekipu koja sada, zahvaljujući kontroli Gradske skupštine i Holdinga, definitivno ima najveći utjecaj na upravljanje Zagrebom, očekuje teška gospodarska i socijalna situacija. Gradski proračun se puni sporije nego što se očekivalo, brojni građani ne plaćaju račune, a kako već mjesecima nema većih investicija, uskoro će se morati povećati komunalne naknade. Može se očekivati da će te mjere Bandić kritizirati i pokušati stvoriti dojam da su ekonomska kriza i skuplji životni troškovi posljedica smanjenja njegovih ovlasti. Otkako više nije apsolutni vladar u Zagrebu, Bandić je u komotnijem položaju i može prebacivati odgovornost na svoje protivnike.

Još nema naznaka da je Bandić počeo organizirati vlastitu stranku ili neovisnu listu s kojom će nastupati na idućim izborima. U javnosti se rijetko pojavljuje, a ni njegovi bliski suradnici ga ne viđaju. Od tih se ljudi može doznati da je još uvijek u šoku zbog uvjerljivog poraza na predsjedničkim izborima, a trebat će proći još vremena do njegova potpunog povratka u politički život.

Koliko god zvuči paradoksalno, u tome najveću pomoć može imati od SDP-a, u kojem su na pomolu snažni unutarnji sukobi. U iduća dva-tri mjeseca uslijedit će izbori za Bandićeva nasljednika na čelu zagrebačkog SDP-a, a tu je goleme animozitete izazvala kandidatura Željke Antunović. Nakon što je eliminirao Bandića, Milanović ne želi dopustiti da pobijedi njegova suparnica, koju neslužbeno optužuju za komplot s Bandićem. Zato su sve stranačke strukture stale iza dogradonačelnika Ive Jelušića, koji je godinama bio bliski Bandićev suradnik. U SDP-u tvrde da je to samo formalno točno, a zapravo je Jelušića angažira Ivica Račan kako bi kontrolirao Bandićeve sumnjive projekte. U svakom slučaju, ogroman je animozitet vrha SDP-a prema Željki Antunović, a ona ne želi odustati i ima izglede za dobar rezultat. Ako pobijedi, unutar SDP-a vjerojatno će doći do krize i dubokih podjela. Bandić se nada takvom raspletu jer očekuje da bi tada mogao ponovno postati politički utjecajniji.

Pritom i u SDP-u moraju paziti kako upravljaju Zagrebom jer neke nedavne odluke i stavovi o izgradnji poslovno-stambenog kompleksa na Cvjetnom trgu, koji su izneseni u Gradskoj skupštini, populistički su i gotovo skandalozni. Preuređenje dijela Cvjetnog trga i Varšavske ulice trenutačno je najveći projekt u Zagrebu, vrijedan 50 milijuna eura, na kojem je angažirano nekoliko stotina radnika.
Otkako je najavljen taj projekt, koji je osmislio priznati arhitekt Boris Podrecca, uslijedili su otpori nevladinih udruga Pravo na grad i Zelena akcija. Potpisivala se peticija protiv izgradnje, organizirali prosvjedi, a kao krivci isticali Tomislav Horvatinčić i Bandić.

Od samog početka SDP nije bio protiv obnove Cvjetnog trga, a Ivica Račan suradnicima je pričao da je obnova zapuštenih prostora nužnost, uz ogradu kako nije stručnjak za arhitekturu. Riječ je o Račanovoj ekipi, koja sigurno nije bila bliska s Bandićem, i takvi stavovi izazvali su Teodora Celakoskog, predsjednika Prava na grad, na zaključak kako je "ovo očit primjer tajkunizacije gradskog središta. Gradski SDP, čini se, radi potpuno u suprostnosti politikom koju njihova stranka propagira na državnoj razini. Politika socijaldemokracije ne provodi se u Zagrebu."

ZORAN MILANOVIĆ i Milan Bandić: u Zagrebu bjesni sukob bivših stranačkih kolegaKad je Milanović postao predsjednik SDP-a, započeli su sukobi s Bandićem, koji su kulminirali na nedavnoj sjednici Gradske skupštine. Tada su Bandiću, koji nije prisustvovao tematskoj sjednici, vijećnici preporučili da započne nove pregovore s investitorom projekta "Cvjetni prolaz" kako bi se revidirao projekt, radi odustajanja od povećanja broja podzemnih etaža garaže i kako bi se izbjegla izgradnja rampe u Varšavskoj ulici. Također su preporučili da se ne započne s izgradnjom rampe u Varšavskoj prije okončanja upravnog spora, radi izbjegavanja moguće štete.

Odluke Gradske skupštine bile su epilog sukoba koji već dvije i pol godine traje između Bandića i njegovih suradnika te zagrebačkih esdepeovaca lojalnih Milanoviću. Još od 2007. Bandić je unutar zagrebačkog SDP-a imao aktivnu oporbu, što se manifestiralo i pri izglasavanju Detaljnog plana uređenja (DPU) kojim je omogućena izgradnja rampe za privatnu garažu na javnoj površini - tada je sedam zastupnika SDP-a, među kojima i današnji predsjednik Ivo Jospović, bilo suzdržano i tako de facto uskratilo potrebnu glasačku potporu. Detaljni plan uređenja usvojen je u siječnju 2008. kad je za DPU bloka kod Cvjetnog trga od 39 nazočnih vijećnika glasovalo 23, među kojima i dvoje HDZ-ovih. Protiv je bilo osmero, a osmero suzdržano, među kojima sedmero esdepeovaca.

Vrhunac nedavne promjene SDP-ove politike bila je isprika koju je Mirela Holy uputila stanovnicima glavnog grada zbog dosadašnje politike SDP-a i Bandića. Njezin istup izazvao je brojne negativne komentare u medijima, ali zadovoljan nije bio ni Milanović. Isprika Mirele Holy predstavila je SDP kao licemjernu stranku koja sa sebe pokušava skinuti odgovornost za rezultate vladavine od 2000. i sve prebaciti na Bandića.

Otvoreno je i pitanje ima li SDP stav o preuređenju Cvjetnog trga. Izvor iz vrha stranke u nedjelju je eksplicitno za Nacional izjavio kako se "SDP ne protivi obnovi Cvjetnog, niti želi da ga povezuju sa Zelenom akcijom i sličim nevladinim organizacijama. Kao jedini diskutabilni dio Horvatinčićeva projekta navodi se 30 metara Varšavske, i tu socijaldemokrati misle da se narušio javni interes i pogodovalo investitoru."

Stav da se u SDP-u ne protive radovima na Cvjetnom trgu ne treba brkati s mišljenjem o Horvatinčiću. Njega doživljavaju kao prilično antipatičnu osobu, čiji su poslovni projekti bar djelomice zakonski dubiozni. Ovom stajalištu vodstva SDP-a treba dodati i mišljenje kako je pogrešno inzistirati da u centru Zagreba ne bude podzemnih garaža - što je u potpunoj suprotnosti s posljednjim zaključcima SDP-ovih zagrebačkih vijećnika.

Sredinom veljače Ministarstvo graditeljstva odbilo je svih 569 žalbi građana za ukidanje detaljnog plana i inspekcijski nadzor obrazlažući kako je sporna ulazna autorampa u Varšavskoj, iako izvan plana, omogućena izmjenom GUP-a. Kad su članovi Zagrebačke skupštine od Bandića zatražili da uvjeri Horvatinčića da odustane od garaže, posredno su se sukobili i s Ministarstvom graditeljstva.

Sada, kad je Bandić uvelike razvlašten, SDP će na konkretnim slučajevima morati definirati za kakvu se politiku zalaže. Upropaštavanje već ugovorenih milijunskih poslova, kako bi se udovoljilo populističkim zahtjevima kratkoročno mogu donijeti glasove, ali to nije način na koji se upravlja velikim sustavima. Milanovićeva sposobnost kontroliranja stranke vidjet će se i na primjeru hoće li obuzdati dio SDP-ovih radikala, koji su spremni uništiti i vrijedne projekte ako ih je u prošlosti odobrio Bandić.

Način na koji će SDP u idućem razdoblju voditi grad i upravljati projektima koji se mjere milijardama kuna u velikoj će mjeri utjecati i na izglede SDP-a na idućim parlamentarnim izborima.