Objavljeno u Nacionalu br. 750, 2010-03-30

Autor: Robert Bajruši

CRKVA U HRVATSKOJ ZA PEDOFILIJU KRIVI MEDIJE

Biskupi tvrde da su jedini pedofili u Crkvi dvojica već osuđenih

JELENA BRAJŠA
Ravnateljica Caritasa
oslobođena je optužbi
za skrivanje Penićeva
dnevnika, ali je kasnije
osuđena za financijske
malverzacijeJELENA BRAJŠA Ravnateljica Caritasa oslobođena je optužbi za skrivanje Penićeva dnevnika, ali je kasnije osuđena za financijske malverzacijeJosip Bozanić, kardinal i zagrebački nadbiskup, pozvao je prošlog ponedjeljka pripadnike Katoličke crkve da državnim vlastima prijave svećenike i časne sestre za koje postoje dokazi da su pedofili, ali u crkvenim krugovima i dalje prevladava uvjerenje da pedofilija gotovo i ne postoji u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Deklarativno, Bozanićeva osuda pedofilije kod svećenstva uživa punu podršku, no kad se pokuša doznati ima li među svećenicima pervertita sklonih spolnim kontaktima s maloljetnicima, čak i među bliskim suradnicima zagrebačkog nadbiskupa nailazi se na zid šutnje.


“Bozanić nije napravio ništa neuobičajeno jer identičan apel da pedofile treba predati policiji i pravosuđu uputio je još 2006. prilikom gostovanja u emisiji ”Lica nacije” na HTV-u. Razumije se da je pedofilija nešto grozno, s čime mi katolici ne želimo imati nikakve veze, ali, realno govoreći, to nije preveliki problem u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Od 2500 naših svećenika u prošlosti su samo dvojica osuđena za spolno iskorištavanje djece i, koliko god je i to za svaku osudu, ipak je riječ o samo dvojici svećenika koji su teško sagriješili”, rekao je krajem tjedna u razgovoru za Nacional jedan od najbližih suradnika kardinala Josipa Bozanića. Taj visokopozicionirani crkveni službenik naglasio je i da je, po njegovu mišljenju, nekorektno ponašanje medija koji inzistiraju na temi crkvene pedofilije. Tiskovna konferencija kojoj su prisustvovala čak četvorica biskupa - uz Bozanića još Ivan Devčić, Marin Srakić i Želimir Puljić - uopće se nije trebala baviti pedofilijom nego odnosima Hrvatske i Europske unije.

Ali novinari su inzistirali da se Bozanić očituje i na Papinu ispriku žrtvama pedofilije, koju je kardinal podržao i dodao: “Svatko tko dođe do spoznaje tako nečeg dužan je prijaviti to civilnim vlastima i svatko tko zataškava - griješi. Ako se nekome nešto dogodilo, i to netko zna, onda je dužan to prijaviti. Kao da se nešto dogodi u školi… I tu moramo biti u istom odnosu, jer svi imaju iste dužnosti i prava u društvu. To su teške stvari i tome se mora odgovorno, a ne ideološki pristupiti, s nastojanjem da se to u društvu ne javlja i ne ponavlja. U javnosti se o tome selektivno govori, a treba se pristupati na isti način prema svima.” Drugim riječima, na Kaptolu se tvrdi kako Bozanićev nastup nije izravno povezan s nedavnom isprikom pape Benedikta XVI. žrtvama pedofilskih skandala u Irskoj. Također se niječe da zahtjev za kriminalizacijom crkvenih pedofila proturječi dokumentu iz 2001. “Delicta graviora”, u kojem je Joseph Ratzinger, kao tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere, žrtvama u istražnim postupcima zbog pedofilije naložio striktnu šutnju, a prekršiteljima zapovijedi šutnje prijetio kaznom izopćenja.

“Kardinal nije napravio ništa neuobičajeno jer je u prošlosti tražio kažnjavanje pedofila. Ali opet ponavljam da među našim svećenicima nema pedofilije, ili barem mi u Crkvi ne znamo za takve slučajeve”, uvjeravao je sugovornik Nacionala. Uostalom, u svojoj posljednjoj rečenici u izjavi o potrebi kažnjavanja pedofila Bozanić je kritizirao medije, jer su u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji uvjereni da je crkvena pedofilija omiljena i isforsirana tema takozvanih lijevo-liberalnih medija. Činjenice su drukčije i jedini stvarni argument kojim raspolažu u ovdašnjoj Katoličkoj crkvi jest podatak da su samo dvojica svećenika osuđeni zbog pedofilije. Najpoznatiji je slučaj zagrebačkog župnika Ivana Čučeka, koji je 2005. pravomoćno osuđen zbog 16 kaznenih djela bludnih radnji nad desetogodišnjim djevojčicama. U drugom sankcioniranom crkveno-pedofilskom skandalu sudjelovao je 65-godišnji svećenik Drago Ljubičić, koji je bio župnik iz Banjola na otoku Rabu. On je u prosincu 2007. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 3 godine zbog bludničenja nad maloljetnim dječacima od 8 do 11 godina. Zločin je počinjen u prostorijama župne crkve Svete Lucije u Banjolu, kao i u prostorijama područne osnovne škole. Kada su ti skandali otkriveni, crkveno vodstvo pokušalo je umanjiti njihov značaj, a povremeno se tvrdilo da su upitni i dokazi protiv svećenika.

Čuček je crkvenu podršku dobio i kao osuđeni pedofil, kad mu je dopušteno služenje svete mise u crkvi Svete Marije na zagrebačkom Kaptolu, iako je osuđen na šest mjeseci uvjetnog zatvora s rokom kušnje od tri godine, a misu je služio prije isteka roka kušnje. Treći pedofilski skandal, makar u njemu nije aktivno sudjelovao ni jedan pripadnik klera, dogodio se prije pet godina, kad je otkriveno da je Jelena Brajša, dugogdišnja ravnateljica Caritasa, skrivala dnevnik Mije Penića, pedofila i nasilnika koji je radio kao kuhar u Caritasovu domu u Brezovici. U svom dnevniku Penić je detaljno opisao kako je seksualno zlostavljao djecu štićenike Caritasova doma. Jelena Brajša nekoliko je puta tvrdila da taj dnevnik nikad nije ni vidjela ni čitala, premda je pronađen u radnom stolu u dnevnoj sobi nakon policijskog pretresa njezine obiteljske kuće. Na osnovi pronađenog dnevnika Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu, ali Brajša je 2007. pravomoćno oslobođena krivnje presudom Županijskog suda.

U obrazloženju presude navedeno je da je optužnica nespretno napisana te da je Brajša oslobođena jer ono što joj se stavlja na teret uopće nije kazneno djelo budući da nije pokušala sakriti ili uništiti pedofilov dnevnik. Kad je, unatoč inkriminirajućim dokazima, donesena oslobađajuća sudska presuda, i Bozanić se uključio u napad na sve koji su pisali i govorili o pedofiliji u Caritasu. U propovijedi u zagrebačkoj katedrali branio je Brajšino neprijavljivanje Penića argument da je ona dovoljno učinila kad mu je dala otkaz. Kardinal Bozanić je napade na Jelenu Brajšu ocijenio i kao medijski linč: “Gledajući danas, ti medijski zapisi vrve mržnjom na Caritas i Crkvu, a usput obiluju netočnim informacijama i teško se oteti dojmu da su namjere i cilj bili puno širi od određenoga slučaja.” Naposljetku je Jelena Brajša osuđena, ali za gospodarski kriminal. U studenom 2009. Općinski kazneni sud u Zagrebu osudio ju je na uvjetnu kaznu od 11. mjeseci zatvora, s rokom kušnje od četiri godine, jer zaposlenicima Caritasa od 2001. do 2004. nije plaćala doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao ni prirez i porez. Time je oštetila državni proračun za 5,7 milijuna kuna, a sud je odlučio oduzeti Caritasu tu svotu jer mu je protupravno pripala. Iako je za kazneno djelo za koje se Brajša teretila predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, sud je u donošenju presude bivšoj ravnateljici Caritasa uzeo u obzir olakotne okolnosti jer se brinula o nemoćnim osobama, njezinu visoku životnu dob i zdravstveno stanje te zbog toga ona neće ići u zatvor.

Unatoč sudskoj presudi Ivan Miklenić je u Glasu Koncila od 31. siječnja ove godine branio Jelenu Brajšu: “Nisu li na djelu bile moćne interesne skupine koje su odlučile sudski progoniti bivšu ravnateljicu Caritasa Zagrebačke nadbiskupije zato što se jedno razdoblje nije uplaćivalo od cjelovite plaće Caritasovih djelatnika u pripadajuće fondove, a da istodobno ni na kakvu odgovornost nisu pozvani brojni poslodavci ili odgovorni u tvrtkama koji u te iste fondove nisu ništa uplaćivali ili koji su - kao što se pokazalo na primjeru tvrtke ‘Đakovština’ - tako postupali ili postupaju sve dosad?” Vodeći hrvatski katolički tjednik branio je i Ivana Čučeka, svećenika kojemu je presuđeno za pedofiliju, tvrdeći da on služeći misu u javnosti ne izaziva sablazan. Glas Koncila to je objavio u rubrici “Naši razgovori”, kroz pismo izvjesnog čitatelja Josipa iz Zagreba, koji je upitao što je javna sablazan. Odgovor je glasio kako je to “nečiji slobodan čin koji je sposoban bližnjemu - kakav je on u svojoj konkretnoj situaciji - postati zamka na putu spasenja, odnosno postati poticaj na stranputicu, na grješan način života”. Međutim, “služenje mise npr. nekog kompromitiranog svećenika ne bi se moglo smatrati sablažnjivim jer takav svećenik služenjem mise ništa ne čini da bi ikoga zaveo na krivi put“, uz dodatak kako su “mediji iskoristili priliku da senzacionalistčkim štivom popune svoju profesionalnu (i duhovnu) prazninu”. Premda u Glasu Koncila nije decidirano navedeno kako je riječ o Čučekovoj obrani, radilo se upravo o opravdavanju tog svećenika pedofila.

U usporedbi s Miklenićevim pisanjem posljednji Bozanićev zahtjev da svjetovne vlasti procesuiraju pedofile iz Katoličke crkve značajan je pomak. Bozanić je jedan od rijetkih kardinala koji su tako otvoreno zatražili procesuiranje svećenika odgovornih za pedofiliju, ali u konkretnim prilikama Katolička crkva u Hrvatskoj odbacuje mogućnost pedofilije u vlastitim redovima. Teza na Kaptolu glasi da biskupi jednostavno nisu u prilici poznavati koliko je koji svećenik moralan i u razotkrivanju slučajeva pedofilije ili homoseksualnosti u crkvenim redovima moraju im pomagati vjernici. Budući da vjernici svojim lokalnim biskupima ne pišu o sumnjama da postoje svećenici koji su pedofili (tako tvrde u Bozanićevu okruženju), u Hrvatskoj pedofilije nema ili je zasad nedokaziva. Argument koji je čest u Katoličkoj crkvi, a treba dokazati da među svećenstvom pedofilije ima manje nego drugdje, jedno je istraživanje po kojem među svećenstvom ima dva posto sklonih pedofiliji, dok u ostaloj populaciji taj broj iznosi oko šest posto. Ako je to točno, s obzirom na 2500 svećenika u Hrvatskoj, ispada da ima približno 50 svećenika pedofila, unatoč negiranju iz crkvenog vodstva. Zasad se u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj ustrajava na stajalištu kako su samo dvojica njihovih svećenika bili pedofili.

Vezane vijesti

Biskup kriv za prikrivanje pedofilije

Biskup kriv za prikrivanje pedofilije

Američki biskup William Lynn proglašen je krivim u petak u Philadephiji (Pennsylvania) za prikrivanje svećenika pedofila i time postao najviši… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika