Objavljeno u Nacionalu br. 750, 2010-03-30

Autor: Plamenko Cvitić

BIG BROTHER

Đuro Lubura: 'Hrvatska policija godišnje nadzire mobitele 40 tisuća građana'

"Takve ovlasti policija i tajne službe, od svih zemalja u okruženju i većine europskih zemalja, imaju samo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji dok je u uređenim zemljama za svako zadiranje u privatnost nužan sudski nalog"

SUDKI VJEŠTAK ĐURO
LUBURA TVRDI DA SE POLICIJU DOVOLJNO NE NADZIRESUDKI VJEŠTAK ĐURO LUBURA TVRDI DA SE POLICIJU DOVOLJNO NE NADZIRE

Nakon prošlotjednog objavljivanja privatne SMS prepiske Ive Pukanića, mnogi su se zapitali koliko je hrvatskim građanima zajamčena tajnost komunikacije i dopisivanja putem mobilnih telefona. Stalni sudski vještak za telekomunikaciju, tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura za Nacional je prokomentirao objavljivanje SMS prepiske Ive Pukanića, ali i upozorio na lošu zakonsku regulativu koja otvara mnoge mogućnosti za zloporabu.

NACIONAL: Kakva je u Hrvatskoj zakonska i praktična regulativa vezana uz SMS poruke, telefonske pozive i promet, odnosno lociranje? oliko se i tko čuva te podatke?

- Prema važećim propisima, telekomunikacijski operatori moraju godinu dana čuvati podatke o svim primljenim i odlaznim pozivima i SMS porukama kao i lokaciji svakog korisnika, ali ne smiju na nikakav način čuvati niti imati uvid u sadržaj razgovora ili SMS poruka. Dakle, godinu dana se čuvaju samo podaci o tome koga ste zvali i tko je vas zvao kao i gdje se Vaš mobitel nalazio, a sadržaj SMS poruka i razgovora se smije nadzirati i pohranjivati isključivo temeljem sudskog naloga za tzv. prisluškivanje. Nije zakonito, niti tehnički moguće, retroaktivno kod operatora dobiti sadržaj SMS poruka prije stupanja na snagu naloga za prisluškivanje.

NACIONAL: Tko ima pristup takvim podacima?

- Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija je tijelo sigurnosno-obavještajnog sustava posredstvom kojeg policija i tajne službe mogu imati uvid u sve podatke tko vas je i kada zvao ili gdje ste se nalazili, a podaci za prošlu godinu kažu kako je samo policija, bez tajnih službi jer za njih podaci nisu dostupni, provjerila ispise dolaznih i odlaznih poziva i lokacije za 40.000 telekomunikacijskih korisnika u Hrvatskoj. To je, po mojem mišljenju, izrazito velika brojka koja bi bila i značajno veća da imamo podatke koliko korisnika su provjerile tajne službe, a posebno je zabrinjavajuće što i policija i tajne službe ove privatne podatke smiju koristiti bez sudskog naloga, potpuno samoinicijativno. Takve ovlasti policija i tajne službe, od svih zemalja u okruženju i većine europskih zemalja, imaju samo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji dok je u uređenim zemljama za svako zadiranje u privatnost nužan sudski nalog. Osim sigurnosnih službi i policije i sud smije naložiti da mu se dostave takvi podaci koje operatori čuvaju, ali i drugi podaci kao što su snimke nadzornih kamera. Također, sud može naložiti pretragu bilo kojeg uređaja, primjerice računala ili mobitela, a tako prikupljeni podaci mogu biti dokaz u kaznenom postupku.

NACIONAL: Na koji način je zaštićena privatnost hrvatskih građana? Tko to i kako kontrolira?

- Privatnost je vrlo značajna tema kojoj, čini mi se, u postojećim zakonskim rješenjima nije posvećeno dovoljno pažnje, kao niti nadzoru provedbe ovlasti koje imaju policija i tajne službe. Na primjer, bojim se da nitko osim policije ne zna koliko se i kako čuvaju i upotrebljavaju podaci koje su oni prikupili radi analize u posljednjih deset godina, a radi se o podacima za više od 150.000 telekomunikacijskih korisnika. Isto tako, niti jedno tijelo izvan sigurnosno-obavještajnog sustava nije ovlašteno izvršiti nadzor rada Operativno-tehničkog centra niti brojeva koje nadziru tj. prisluškuju, pa je po mojem mišljenju nadzor kojeg provodi Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija samo fiktivan i služi kao svojevrsni "ukras demokracije". Da se razumijemo, ja mislim da policija i tajne službe trebaju imati velike ovlasti jer bez njih ne mogu biti učinkovite, međutim sasvim je sigurno kako na njihovoj kontroli treba značajno poraditi. Svaka ovlast bez stvarne i učinkovite kontrole vrlo lako može dovesti do povrede ljudskih prava, a što je najgore, da sve bude utemeljeno na sadašnjim lošim zakonskim rješenjima.

NACIONAL: Kakav je vaš stav u vezi objave transkripata SMS komunikacije pokojnog Ive Pukanića?

- Kako se radi o postupku koji je u tijeku, na ovo pitanje ću odgovoriti vrlo načelno. Nedvojbeno je kako je jedino sud ovlašten procjenjivati koji dokumenti jesu valjani dokaz relevantan za slučaj, a koji to nisu. Sud ima velike zakonske ovlasti i prava, ali svaka ovlast mora nositi i odgovornost. Dakle, što je ovlast koju neko tijelo ima veća, to je i njegova odgovornost za primjenu te ovlasti veća. Sud ima mogućnost, zbog zaštite privatnosti pojedinih osoba, sa dijela rasprave isključiti javnost i time spriječiti da određeni djelovi spisa postanu javni. Uostalom, kada se izvode snimke razgovora prisluškivanih osoba, sud u pravilu vodi računa da se kao dokaz ne pojavljuju privatni razgovori koji nemaju veze s postupkom.

Vezane vijesti

VIPnet jedini ostvario rast u poslovima s državom

VIPnet jedini ostvario rast u poslovima s državom

Državne institucije i javna poduzeća lani su potrošili 128,3 milijuna kuna na nabavu telekom usluga, što je 45 posto manje u odnosu na 2010. HT -… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika