O izvješću glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza ovisi hoće li Hrvatska moći otvoriti poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, no on ne priznaje njen napredak, premda su ostala još samo dva dokumenta za koje Hrvatska ne zna gdje se nalazeHrvatska vlada postigla je nove značajne pomake u nastojanjima da pronađe tzv. topničke dnevnike, koje su Europska unija i glavni haaški tužitelj Serge Brammertz označili kao glavni uvjet koji Hrvatska mora ispuniti prije nego što joj se u sklopu pridruživanja Uniji dopusti otvoriti poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava. Radni tim što ga je hrvatska vlada zadužila za pronalaženje tzv. topničkih dnevnika uspio je locirati većinu od preostala 23 ključna dokumenta na čijem pronalasku inzistira Brammertz.

Visoki izvor blizak Vladi potkraj prošlog tjedna ispričao je za Nacional da je radni tim dostavio uredu haaškog tužiteljstva 9 od sporna 23 dokumenta. Haaško tužiteljstvo primilo je i popratno pisano izviješće u kojem se tvrdi da je 6 dokumenata uništeno. To je nepobitno potvrđeno, a mjerodavne institucije pokrenule su zbog toga kaznene postupke protiv 19 ljudi. U nekim od tih slučajeva već su donesene i pravomoćne sudske presude. Radni tim hrvatske vlade uspio je rekonstruirati i gdje se nalazi još 6 dokumenata.

Haaškom tužiteljstvu obrazloženo je zašto Vlada, navodno iz objektivnih razloga, do tih dokumenata zasad ne može doći. Preostala su samo još dva sporna dokumenta za koja Vlada još uvijek ne zna gdje su. Brammertz je u zadnje vrijeme od hrvatske vlade dobio desetak pisanih izviješća o tom pitanju. Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar pravosuđa Ivan Šimonović, kao i neki članovi radnog tima hrvatske vlade, proteklih tjedana održali su u Zagrebu nekoliko službenih sastanaka s diplomatima koji u Hrvatskoj predstavljaju SAD, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Švedsku i još nekoliko zemalja, na kojima su iscrpno elaborirali što je u vezi s topničkim dnevnicima poduzeto i postignuto, te u kakvoj je sada Hrvatska situaciji. Visoki izvori iz Vlade ispričali su za Nacional kako vjeruju da su diplomatske predstavnike uspjeli uvjeriti da Hrvatska bezrezervno surađuje s haaškim tužiteljstvom. “Svima je sada sve jasno, ali opet ovisimo o kapricu jednog čovjeka, a ne o realnom stanju stvari”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Vlade. Na tim su sastancima predstavnici hrvatske vlade ispričali stranim diplomatima da hrvatska posljednjih mjeseci provodi i puno širu akciju prikupljanja arhivske vojne građe, prvenstveno iz vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja. Međutim, ta je akcija ipak prvenstveno odraz pritiska međunarodne zajednice u vezi s topničkim dnevnicima. Visoki izvor iz Vlade ispričao je za Nacional kako se u Vladi smatra da je pitanje tzv. topničkih dnevnika i pitanje otvaranja 23. poglavlja Pravosuđe i temeljnih prava sada čisto političko pitanje, koje se više ne bi smjelo dovoditi ni u kakav drugi kontekst.

U prilog tomu isti je izvor naveo da je pri kraju sudski postupak u kojem se u Haagu sudi generalima Mladenu Markaču, Ivanu Čermaku i Anti Gotovini, te da eventualno pronalaženje nekih od preostalih dokumenata koji nedostaju nikako ne može značajno utjecati na zaključivanje suda o pitanju je li tijekom oslobodilačke akcije Oluja bilo prekomjernog granatiranja neprijateljskih ciljeva, ponajprije na području Knina. Unatoč svemu tome, u Vladi su i dalje nervozni kad se spomene pitanje tzv. topničkih dnevnika. Razlog za tu nervozu je činjenica da se glavni haaški tužitelj Brammertz, prema impresijama hrvatskih pregovarača, i dalje vrlo tvrdo postavlja prema tom pitanju. Visoki politički izvor ispričao je za Nacional da Brammertz u komunikaciji s hrvatskim predstavnicima i dalje isključivo inzistira na pronalaženju spornih dokumenata. Brammertz, barem tako tvrde hrvatski izvori, na sastancima govori kako ga izvješća ne zanimaju, te kaže da uopće ne želi slušati koliko je u Hrvatskoj ljudi osuđeno zbog uništavanja spornih dokumenata. Visoki politički izvor izjavio je za Nacional da predstavnici hrvatske vlade iz takvih njegovih stavova posredno iščitavaju dvije glavne poruke. Prva je da je Brammertz to pitanje počeo doživljavati previše osobno, te da zapravo takvim postavljanjem sebi traži opravdanje ako proces koji se vodi protiv Markača, Čermaka i Gotovine ne završi onako kako bi htjelo haaško tužiteljstvo. Izgubi li Brammertz taj postupak, bit će to loše za njegovu karijeru, tvrdi visoki izvor iz Vlade. Druga poruka koju predstavnici hrvatske vlade iščitavaju iz takvog Brammertzova stava jest da se iza toga zapravo krije nastavak već neprimjerenih britanskih političkih pritisaka na Hrvatsku. Prema uvjerenju nekih istaknutih hrvatskih političara, takvi neprimjereni pritisci ovih dana mogući su djelomice i zato što je u Britaniji u tijeku predizborna kampanja.

“Tijekom političkih kampanja diplomatsku inicijativu često preuzimaju činovnici unutar Foreign Officea, a visoki državni dužnosnici usmjereni su na druge aktivnosti. Ti su činovnici neskloni Hrvatskoj, a diplomatsko lobiranje na toj je razini za Hrvatsku gotovo bespredmetno”, izjavio je iskusni hrvatski diplomat za Nacional. Isti izvor ispričao je za Nacional kako bi se hrvatska vlada u takvom kontekstu trebala osloniti prvenstveno na diplomatske aktivnosti i lobiranje prema SADu, kao i prema svojim saveznicima unutar Unije. Njihovi bi politički pritisci mogli biti ključni prilikom sastavljanja konačnog oblika Brammertzova izvješća Vijeću sigurnosti UN-a. Potkraj svibnja glavni haaški tužitelj trebao bi Vijeću sigurnosti UN-a dostaviti novo izvješće o tome surađuje li Hrvatska potpuno s haaškim tužiteljstvom, a 2. lipnja Brammertz bi to svoje izvješće trebao i usmeno braniti pred Vijećem sigurnosti. To je jedno od rijetkih preostalih poglavlja što ih Hrvatska zasad nije uspjela otvoriti, a to se dogodilo djelomice zbog ranije površnosti hrvatske vlade, a djelomice i zbog neprimjerenih političkih pritisaka Britanije i nekoliko njenih saveznika unutar Unije. Haaško tužiteljstvo otvorilo je pitanje tzv. topničkih dnevnika 13. lipnja 2008. zatraživši da se Hrvatskoj da obvezujući nalog da isporuči te dokumente. Zahtjev je uslijedio samo tjedan dana nakon što je u postpku protiv Čermaka, Markača i Gotovine završilo ispitivanje zadnjeg svjedoka tužiteljstva, generala Alaina Foranda. Forand je bio posljednji u nizu svjedoka koji je trebao govoriti o prekomjernom granatiranju Knina, ali njegov iskaz nije ispunio očekivanja tužitelja. Haaško tužiteljstvo počelo je tražiti navodno ključne dokumente u više nego neobičnom trenutku - suđenje je već bilo u tijeku, svi su njegovi svjedoci saslušani, a netko se u tužiteljstvu sjetio da mu nedostaju ključni elementi za dokazivanje navoda iz optužnice.

BRITANSKI ministar vanjskih poslova David MilibandAko su topnički dnevnici koji nedostaju ključni dokazi u tom postupku, postavlja se pitanje na temelju čega je optužnica uopće sastavljena. Potkraj 2008. do Vlade i odvjetnika Ante Gotovine stigao je zahtjev za 158 dokumenata koji nedostaju. Gotovinini odvjetnici tada su otkrili da su oni od haaškog tužiteljstva, među dokazima i dokumentima koje su im morali dostaviti na početku suđenja, već dobili 73 dokumenta od onih 158 koji tužiteljstvu navodno nedostaju. Dakle, tužiteljstvo je tražilo 73 dokumenta koji se nalaze u njihovu vlastitom spisu. Poslije se taj popis smanjivao i došlo se do 20-ak topničkih dnevnika. Hrvatska se vlada u vezi s tim pitanjem isprva ponašala površno. U veljači 2009. Vladi je upućen i demarš Europske unije u kojem je istaknuto da se u vezi s tim ne radi dovoljno, što je Vlada tjedan dana krila od javnosti. Potom je počela grubo prelaziti mjeru primjerenog ponašanja, pa je u nekoliko mjeseci organizirala niz akcija ne bi li pronašla te dokumente. U nekoliko mjeseci te kampanje izvršeni su brojni pretresi, privođeni su i saslušavani brojni vojni dužnosnici. Nedavno je tu farsu prekinuo sudac haaškog suda Alphons Orie. On je prije nekoliko mjeseci prihvatio zahtjev Gotovinine obrane i dao obvezujući nalog Hrvatskoj da prekine pretraživanje dokumenata i računala oduzetih u policijskoj akciji protiv članova generalova braniteljskog tima. U toj su akciji pronađene tisuće stranica raznih dokumenata kod nekoliko članova Gotovinina braniteljskog tima, ali i bivših visokih vojnih dužnosnika koji su imali istaknutu ulogu u oslobodilačkoj akciji Oluja 1995. U biti se radilo o još jednoj represivnoj akciji koja je prvenstveno inicirana zbog pritisaka glavnog haaškog tužitelja Brammertza, koji uporno tvrdi da Hrvatska nije poduzela dovoljno da pronađe tzv. topničke dnevnike, koji bi prema njegovu uvjerenju trebali biti ključni dokazi protiv optuženih generala kojima se u Haagu sudi zbog više spornih događaja u akciji Oluja.

SUDSKI POSTUPAK protiv generala Mladena Markača i Ivana Čermaka te Ante Gotovine posve je pri kraju te eventualni pronalazak preostalih dnevnika nikako ne može utjecati na konačnu odluku sudaHrvatska je i nakon tog poteza suca Alphonsa Orieja nastavila rješavati to pitanje, ali nešto diskretnije, bez nepotrebne medijske predstave radi ulagivanja haaškom tužiteljstvu. Sada su u vezi s tim napravljeni i dodatni pomaci, ali su diplomatski prioriteti okrenuti u drugom smjeru. U svibnju će se nastaviti intenzivno lobirati prema SAD-u i saveznicima Hrvatske unutar Unije radi potrebnog pritiska na Brammertza da prekine neprimjerene pritiske na Hrvatsku i formalno dopusti Hrvatskoj da uđe u završnu fazu pristupnih pregovora o pridruživanju Europskoj uniji. Hrvatska te pregovore želi završiti početkom 2011., a do kraja tog procesa morat će se otvoriti i poglavlja vanjske i sigurnosne politike, te tržišnog natjecanja. I to su područja na kojima se od Hrvatske očekuje puno napora da se prilagodi stečevinama Unije, ali se procjenjuje da će hrvatska vlada te pregovore ipak gotovo rutinski privesti kraju, a potom izići na izbore i pokušati ponovo osvojiti povjerenje hrvatskih birača.